Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sva zvjerstva "monstruma sa Grbavice"


Veselin Vlahović u pritvorskoj jedinici bh. suda nakon što je izručen iz Španije u BiH, 26 avgust 2010
Veselin Vlahović Batko izručen je u četvrtak uveče Bosni i Hercegovini nakon odluke španskih vlasti da mu se sudi za zločine počinjene tokom rata 1992 . godine u sarajevskom naselju Grbavica. Po prijedlogu Tužilastva BiH trebalo bi da mu se odredi pritvor. Sumnjiči se za ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Prema priznanju datom španskoj policiji, ubio je najmanje 100 muslimana i Hrvata.

"Monstrum sa Grbavice" - Veselin Vlahović Batko nalazi se iza rešetaka pritvorske jedinice Suda BiH. Osamnaest godina nakon počinjenih zvjerstava u sarajevskom naselju Grbavica, koje je bilo pod kontrolom srpskih snaga, iz Španije, u kojoj se krio nakon bijega iz crnogorskog zatvora Spuž, izručen je BiH i Sarajevu gdje je, prema vlastitom priznanju i bez kajanja, ubio najmanje 100 muslimana i Hrvata.

Nikšićanin je u Sarajevo došao kao bokser u klubu „Željezničar“ i sa 23 godine, koliko je imao na početku rata, postao prvi među zločincima srpske vojske, kaže Petar Komnenić, crnogorski novinar i autor filma „Monstrum s Grbavice“.

„Očigledno ljudi koji nisu uspjeli da se uklope u tu sredinu onako kako su oni zamišljali, užasno su se svetili u tom gradu. Sjetite se samo Radovana Karadžića. Ali ono što je zaista problematično u čitavoj toj priči - nije sam Veselin Batko Vlahović, koji je po svojoj prirodi, to je rekla jedna od mojih sagovornica u tom filmu, ’ne bih ga čak poredila ni sa životinjom zato što životinje to rade instinktivno’ - ali Batko je bio instrument u rukama jedne vlasti čiji je cilj bio da istrijebi jedan narod“, kaže kolega Komnenić.

Batka sa zvjeri u Komnenićevom filmu nije mogla uporediti Nataša Čengić, Crnogorka porijeklom, unuka nedašnjeg mitropolita dabrobosanskog Petra Zimonjića koji je svojevremeno teško nastradao u Jasenovcu. Njenog sina Gorana, čuvenog sarajevskog rukometaša koji je pokušao zaštiti svog komšiju, Batko je zvjerski ubio:

„Pronađeni su u jednoj jami. Što je najžalosnije i najtragičnije Batko - jako teško kažem Batko, ali šta se može jer ja mislim da jedan ovakav čovjek ne može imati ime, čak ni zvijer, iako zvijeri, neka mi oprosti, oni ubijaju samo iz potrebe - on je došao da se uvjeri da li je od onih koje je on poubijao možda eventualno ostao živ. Jadni moj Goran se micao na tom mjestu, vjerovatno je uspio da otkine neki komad od košulje da zamota ranu, a on je rekao - to je priča koju je Batko ispričao nekome: ’Balijo, mislio si da ćeš ostati živ.’ I onda ga je dokrajčio.“

Potražiti nalogodavce

Danas je u Sudu BiH održano ročište na kojem je Batku određen jednomjesečni pritvor. Tužilac Dubravko Čampara, obrazlažući razloge za pritvor, naveo je i mogućnost uticaja na svjedoke, od kojih su 95 posto njegove direktne žrtve.

Edina Kamenica, novinarka sarajevskog lista Oslobođenje, odlično zna kako je Batko gospodario ljudskim životima. I sama ga je srela dok je bila zarobljena na Grbavici. Vjeruje kako je spašena da bi svjedočila o istini i onome što se događalo nesrpskom stanovništvu u ovom dijelu Sarajeva, o čemu i danas piše:

„Sjedila sam šćućurena na svome balkonu kada su ubili sina moje komšinice, kada je ona molila njih da ga puste. Čuli su kada su vrištali pijani i poslije sam saznala da su moju komšinicu od preko 80 godina silovali. Nešto što je možda i najviše doprinijelo jeste činjenica da se Veselin Vlahović Batko našao i na mojim vratima, da sam se i ja susrela sa njim tada ne znajući da se o njemu uopšte radi. Poslije tog saznanja dugo, dugo sam se pitala zašto sam ja ostala živa - pored svih tih ubistava, pored tih mrtvih ljudi koji su ležali oko moje zgrade. Ja mislim da me je dragi Bog ostavio da svjedočim.“

Batka je vidjela u sudnici. Iako je pomisao na kosmičku pravdu prva sinula, na to, smatra, nemamo pravo. Davno je Batko mogao biti u Sarajevu, i davno mu se za sva zla moglo suditi - još onda kada je bio u crnogorskom zatvoru. Niko nema pravo da se zahvaljuje u ime države ili žrtava crnogorskim vlastima što su dali zeleno svjetlo da Batko, inače njihov državljenin, bude izručen BiH, kaže Kamenica i dodaje:

„Jer 18. juna 2001. godine Vlahović je pobjegao iz Spuža. Milo Đukanović je također bio na čelu Crne Gore. Tada je davao slatkorječiva obećanja kako će on sve učiniti da svi zločinci, davao je i tada ta nekakva zelena svjetla, pisao je pismo Nataši Zimonjić - Čengić, obećavao kako će se Batko naći tamo gdje treba da se nađe - i kao rezultat svega toga bio je njegov skok preko četiri metra ograde.“

S ovom se konstatacijom slaže i Komnenić, uz napomenu da treba ispitati i to ko su Batkovi pokrovitelji:

„Za to bjekstvo odgovaralo je samo nekoliko stražara koji su bili posljednji u lancu. Ali ko je organizovao to bjektsvo, gdje je on bio kasnije, ko je stajao iza Veselina Vlahovića i da li je eventualno u ime tih struktura koje su mu pružile utočište i ovdje odradio neke zločine, to bi tek trebalo utvrditi.“

Batko ni u Sarajevu nije djelovao sam. Potvrdio je ovo i tužilac Čampara govoreći o saizvršiocima koji, iako još nisu identifikovani, rade u policijskim i vojnim strukturama u neposrednoj blizini izvršenja zločina.

Edina Kamenica zna i razumije traume Batkovih žrtava. Neke stranice i za nju su još zatvorene:

„Ja sam vodila dnevnik svo vrijeme dok sam bila na Grbavici. Kakav je moj odnos prema svemu onome što sam tamo doživjela, najbolje govori to da ja taj dnevnik jednostavno ne mogu ni da uzmem u ruke, a kamoli da ga čitam.“

(Video: Hapšenje Veselina Vlahovića Batka)

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG