Dostupni linkovi

Bankrotirao Kombinat aluminijuma Podgorica


Kombinat aluminijuma Podgorica
Kombinat aluminijuma Podgorica
Pošto je istekao rok za dostavljanje plana reorganizacije za podgorički Kombinat aluminijuma Privredni sud je i zvanično proglasio bankrot KAP-a, što ipak ne znači da je njegova sudbina zapečaćena jer i dalje postoji pravna mogućnost da nakon bankrota fabrika nastavi sa radom. To će, sasvim je izvjesno, zavisiti prije svega od političke volje da se odobre nove subvencije za električnu energiju.

Podgorički Kombinat aluminijuma je bankrotirao. Pošto niko od povjerilaca nije podnio plan reorganizacije, što je i bilo očekivano jer je KAP-ova knjigovodstvena vrijednost upola manja od njegovih dugova, od programiranog stečaja nema ništa. Uprkos konačnom nokautu, KAP i dalje ima mogućnost da nastavi sa radom ako ga kroz klasičan stečaj, nakon bankrotstva, potpuno rasterećenog dugovima kupi novi investitor.

Ukoliko se obistini predvidjanje urednika ekonomske rubrike nedjeljnika Monitor, Zorana Radulovića, ni to baš nije neka dobra vijest.

“Mislim da će se tražiti neki model da on ipak nastavi rad bez transparentnog vlasnika i bez transparentnih uslova. KAP je posljednjih 20 godina toliko novca donio ljudima koji su i dalje jako moćni u Crnoj Gori da će se oni teško odreći te zlatne koke.”

O daljem toku stečajnog postupka, javnost je obavijestio predsjednik Privrednog suda, Dragan Rakočević.

,,Novi kupac nastavlja poslovnu djelatnost bez ikakvog opterećenja. Novac od prodaje čini stečajnu masu a ona odgovara za obaveze prema povjeriocima.”



Na tender za prodaju većinskog paketa akcija podgoričkog Kombinata aluminijuma, 2005. se javio Rusal, ruskog oligarha Olega Deripaske, ali je nakon netransparentne procedure prodat offshore kompaniji Salamon Enterprises koja je, navodno, takodje Deripaskino vlasništvo ali značajan dio domaće javnosti sumnja da u vlasničkoj strukturi ima i domaćih moćnika.

Većinsko vlasništvo je prodato za svega 48 i po miliona eura, ali je privatizacioni aranžman naknadno promijenjen 2009.

Zbog pada cijene aluminijuma na svjetskom tržištu, i poskupljenja električne energije, KAP se našao u nevoljama i prije početka svjetske ekonomske krize, koja je situaciju samo pogoršala. Crnogorska Vlada pritisnuta tužbom koju je ruski investitor podnio uz odštetni zahtjev od 300 miliona eura, navodno, zbog podataka koje je Vlada sakrila tokom privatizacionog procesa, iako je i sama podnijela kontratužbu, pristala na Ugovor o poravnanju koji je Rusima obezbijedio državne garancije za kredite od preko 130 miliona eura koje, pošto nijesu otplaćivali, sada vraćaju gradjani Crne Gore i to uvećane za još 40-ak miliona koliko iznose kamate.

Kombinat je, nakon toga, napravio i novih pedesetak miliona eura duga za električnu energiju koju je potrošio, a nije platio Elektroprivredi. Jedno vrijeme KAP je, na osnovu miga vrha vlasti i uz logističku podršku Crnogorskog elektroprenosnog sistema, krao struju iz evropske interkonekcije koju će, po svemu sudeći, takodje platiti gradjani.

Radulović: Nastavak pljačkaške privatizacije

Da li će neko poslije bankrota ipak kupiti KAP, najvjerovatnije će odlučiti pitanje - da li će mu država odobriti subvencije za nabavku električne energije.

Sudeći po stavu Milutina Djukanovića iz Demokratskog fronta, u opoziciji ne postoji volja da se taj trošak ponovo svaljuje na ledja gradjana.

„Mi mislimo da električnu energiju treba tretirati kao svu drugu robu , da je država pravila nove izvore električne enrgije sve bi to lakše bilo. Sada imamo situaciju da su DPS i SDP napravili to što su napravili to su napravili , da je njihov strateški partenr ostao dužan oko 400 miliona eura.“

Održavanje KAP-a uprkos negativnom poslovanju, godinama se pravdalo njegovim dominantnim učešćem u izvozu, ali se redovno prećutkivala činjenica da je KAP i najveći uvoznik: sirovine, repro-materijala, opreme..., a prije svega, ova fabrika je gigantski potrošač električne energije i, pošto troši subvencionisanu domaću, primorava državu da plaća skupu uvoznu struju.

Značaj Kombinata se, od strane vlasti, neprestano obrazlagao tvrdnjom da je nosilac repro-lanca koji čini zajedno sa nikšićkim Rudnicima boksita, Željeznicom i Lukom Bar, pa bi se njegov nestanak, navodno, pogubno odrazio na domaću ekonomiju. Medjutim, ruski investitor u KAP-u godinama nije koristio domaći boksit, a transport kamionima usmjeravao na hrvatsku luku Ploče, pa od ove fabrike više nemaju korist ni Luka Bar ni domaća Željeznica.

Preduzeće koje je nekad zapošljavalo 5.000 radnika danas ima svega nekoliko stotina zaposlenih, a svoje poslovanje završava stečajem koji je uveden početkom jula sa dugovima koji su dvostruko veći od njegove knjigovodstvene vrijednosti od 180 miliona eura. Dugovi KAP-a su, podsjetimo, neračunajući otplatu 170 miliona eura za pale garancije ukupno 360 miliona, s tim što su se tokom stečajnog postupka pojavili povjerioci koji potražuju još cijelih 100 miliona koje, doduše, stečajni upravnik nije priznao.

U manjoj članici vladajuće koalicije, Socijaldemokratskoj partiji podsjećaju da je stečaj odavno trebalo uvesti, za šta se SDP i zalagao.

„Taj model stečaja što prije treba privesti kraju kako bi se prestalo sa daljim subvencijama KAP-u i vidjeti da li kombinat ima perspektivu. Ukoliko bude interesovanja za KAP ali bez subvencija države za struju onda je ok , ako ne onda se nameće jednostavno rješenje za tu situaciju“, kaže Damir Šehović iz SDP.

A kakvo bi to neizgovoreno rješenje, koje u slučaju izostanka subvencija koje vladajuća DPS ne može izglasati bez koalicionog partnera i opozicije može značiti samo gašenje KAP-a, moglo imati posljedice po domaću ekonomiju?

“Ono što bi u slučaju da se KAP zatvori sjutra, kažem vam da sumnjam u to, bio najveći problem kako ga zatvoriti, taj ekološki aspekt koji kod nas još nije došao na dnevni red. Zbog toga mislim da je ovo samo nastavak jedne pljačkaške privatizacije”, zaključuje Zoran Radulović.
XS
SM
MD
LG