Razanu Hossainu (22) obećan je građevinski posao u Rusiji. Umjesto toga, suočio se s patnjom i smrću na ratištu u ruskom ratu protiv Ukrajine.
On i njegova porodica nadali su se boljoj budućnosti kada je maturant srednje škole 7. maja iz Dake u Bangladešu avionom otputovao zajedno s još 30 svojih sunarodnjaka.
Njegov otac bio je bolestan, a obećanje dobre zarade koje su nudili regruteri navelo ga je da napusti domovinu.
Te nade su se srušile već nakon nekoliko dana.
Umjesto da se pridruži građevinskoj ekipi, Hossain se našao u ruskom vojnom kampu na prvoj liniji fronta, gdje su mu uručeni automatska puška i velika količina municije.
Hossain i nekoliko njegovih sunarodnjaka potom su, gotovo bez ikakve obuke, dobili naredbu da se kreću ispred ruskih jedinica koje su napredovale prema linijama fronta.
Porodice i pojedinci iz Bangladeša, koji su govorili za Radio Slobodna Evropa (RSE), kažu da su u početku regrutovani za civilne poslove, ali su kasnije poslani u zone borbenih dejstava.
Hossain je među rijetkim Bangladešanima koji su uspjeli da se vrate kući iz rata nakon što su zadobili teške povrede nogu zbog kojih sada mora da koristi štake pri hodanju.
"Dvadeset mojih sunarodnjaka poginulo je u napadima dronovima pred mojim očima", rekao je Razan za RSE, potvrđujući nedavne izvještaje da su mnogi Bangladešani prebačeni na front u ruskom ratu protiv Ukrajine, ponekad sa smrtonosnim posljedicama.
Umjesto obećane finansijske sigurnosti, ostao je bez svega, kaže on.
Njegova priča takođe potvrđuje optužbe UN-a i brojnih organizacija za zaštitu ljudskih prava, koje tvrde da Kremlj namamljuje strane državljane u Rusiju obećanjima o poslu, da bi ih potom koristio kao topovsko meso na linijama fronta u ratu kojem nisu željeli da se pridruže.
Prema procjenama obavještajnih izvora i organizacija koje prate rat, Rusija se suočava s poteškoćama u popunjavanju svojih redova uslijed velikih gubitaka, koji prema procjenama od početka opšte invazije u februaru 2022. godine premašuju 1,5 miliona ljudi.
U izvještaju UN-a objavljenom prošlog mjeseca, navodi se da je Rusija regrutovala strane državljane iz najmanje 29 zemalja, u pojedinim slučajevima koristeći "obmanu", kao i postupke koji predstavljaju "trgovinu ljudima" i druga kršenja ljudskih prava.
"Komisija UN-a za ljudska prava sada je utvrdila dokaze da su državljani 29 zemalja sa različitih kontinenata regrutovani u sastav ruskih oružanih snaga u koordinaciji s agentima koji djeluju širom svijeta", navodi se u izvještaju.
"Žrtve, svi muškarci, uključene su u ruske oružane snage putem obmane i prevare. Agenti su ih namamili u Rusku Federaciju iskorištavajući njihovu ranjivost i podstičući ih da prihvate lažne ponude za civilne poslove koje su djelovale unosno, stvarno i vjerodostojno", dodaje se.
Ruske vlasti dosljedno odbacuju optužbe da strane državljane regrutuju obmanom ili na nezakonit način.
Tvrde da se svi stranci koji se bore uz ruske snage pridružuju isključivo dobrovoljno, na osnovu formalnih vojnih ugovora.
Ponuda za građevinski posao
Hossain, koji dolazi iz okruga Dženajdah na jugozapadu Bangladeša, kaže da je njegova priča počela kada mu je agencija za zapošljavanje Jabale Noor ponudila posao u Rusiji.
Pošto se njegova porodica nalazila u teškoj finansijskoj situaciji, kaže da nije gubio vrijeme i odmah je prihvatio ponudu.
Porodica je prodala zemljište kako bi pokrila troškove vize i puta, koji su iznosili oko milion bangladeških taka (približno 8.000 dolara).
Prema njegovim riječima, agencija je njemu i još 30 mladića ponudila platu od 75.000 rubalja mjesečno (oko 930 dolara) za posao u građevinarstvu.
U Moskvu su stigli 7. maja, a potom su, kako kaže, odmah poslani u ratnu zonu udaljenu stotinama kilometara.
Tamo je grupa od 30 Bangladešana podijeljena u tri manje grupe, rekao je Hossain, a svaka je upućena u drugom smjeru s različitom jedinicom ruske vojske.
"Regrutovan sam kao pomoćnik električara i imao sam svu potrebnu dokumentaciju za taj posao. Ali prisilili su me da ratujem", rekao je.
Razan je 14. juna ranjen u napadu drona. Umjesto da ga prevezu u bolnicu i pruže mu odgovarajuće liječenje zbog teških povreda, komandant njegove jedinice to je odbio i pružio mu samo osnovnu prvu pomoć.
"Uskraćivani su mi hrana i odgovarajuća medicinska njega, a tukli su me kada sam tražio liječenje. Donji dio tijela bio mi je spaljen, a izgubio sam i sluh, ali niko na to nije obraćao pažnju", rekao je Hossain.
Krajem avgusta se vratio u Bangladeš nakon što su mu pomogli jedan saosjećajni ljekar i Ambasada Bangladeša u Moskvi.
Stranci koji ratuju za Rusiju
Organizacije za zaštitu ljudskih prava tvrde da Rusija širom svijeta traži mlade muškarce koje može namamiti da napuste svoje domove.
Kao dio te ponude, Moskva im nudi novac i druge moguće pogodnosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u maju 2023. dekret kojim se pojednostavljuje dobijanje ruskog državljanstva za strane državljane koji potpišu ugovor o službi u Oružanim snagama Rusije.
Organizacija Amnesty International navodi da je između 2024. i 2026. godine obavila intervjue u dva ukrajinska logora za ratne zarobljenike, gdje je pronašla osobe iz Brazila, Kolumbije, Kube, Egipta, Sijera Leonea, Šri Lanke, Somalije i Južne Afrike koje su bile regrutovane da se bore na strani Rusije.
"Istraživanje Amnesty Internationala pokazuje kako ruske oružane snage popunjavaju svoje redove ekonomski ugroženim stranim državljanima i koriste ih kao topovsko meso u agresorskom ratu protiv Ukrajine", izjavila je Agnes Callamard, generalna sekretarka Amnesty Internationala.
"Oslanjajući se na postojeće eksploatatorske migracione puteve i zloupotrebe kojima su migranti i izbjeglice izloženi u Rusiji, regruteri su razvili sistem prisile, prevare i obmane, uključujući lažna obećanja o civilnim poslovima ili poslovima koji ne uključuju borbena dejstva, kako bi strane državljane vrbovali za vojsku.
Kada žrtve potpišu dokumente, često na jeziku koji ne razumiju, vojni komandanti ograničavaju njihovo kretanje, šalju ih na prve linije fronta uz minimalnu pripremu i prijete onima koji pokušavaju da se izvuku", rekla je Callamard.
Bangladeš, zemlja u kojoj petina od 176 miliona stanovnika živi u siromaštvu, odavno je navikla da šalje radnike u inostranstvo.
Prema procjenama, oko pet miliona Bangladešana živi i radi na Bliskom istoku, što Bangladeš čini drugim najvećim izvorom radne snage migranata u tom regionu, odmah iza Indije, dok je Pakistan na trećem mjestu.
Neke porodice šalju svoju djecu u inostranstvo i kako bi iskoristila mogućnosti za obrazovanje.
Mamac za neprijatelja
Porodica Asifa Faijaya Nayana navodi da je svog sina poslala u Moskvu nakon što je dobio ponudu za studije medicine u tom gradu.
Međutim, prije početka studija morao je odslužiti četiri mjeseca u ratu.
Njegova majka, Firdaus Nigar, rekla je za RSE da je njegov angažman trebalo da završi 15. oktobra.
Do tada su redovno bili u kontaktu s njim. Međutim, od tada nisu dobili nikakve vijesti.
"Njegov kolega mi je javio da je moj sin siguran, ali naša zabrinutost neće nestati dok ne čujemo njegov glas", rekla je ona, dodajući da su joj drugi rekli kako je njen sin "bolestan i nalazi se u bolnici".
Podaci bangladeškog Biroa za radnu snagu, zapošljavanje i obuku, odnosno Platforme za zapošljavanje u inostranstvu, pokazuju da je između 1. januara 2025. i 27. oktobra 2026. godine ukupno 7.449 Bangladešana dobilo dozvole za rad u Rusiji.
Zajednička istraga nevladinih organizacija Fortify Rights i Truth Hounds, objavljena u martu, pokazuje da je najmanje 104 Bangladešana regrutovano u rusku vojsku, dok je najmanje 34 njih poginulo.
Novinar iz Dake Mohammad Jamil Khan rekao je za RSE da Bangladešani koji preko lokalnih agencija odlaze u Rusiju uglavnom dobijaju šestomjesečne radne vize.
Kada te vize isteknu, objasnio je, radnicima se nude dvije mogućnosti: da potpišu novi ugovor i pridruže se ruskoj vojsci uz produženje vize ili da napuste zemlju, najčešće nakon što su zaradili manje nego što su potrošili da bi došli u Rusiju.
Nevladina organizacija BRAC iz Dake tvrdi da ruske vlasti oduzimaju pasoše i telefone bangladeškim migrantima, nakon čega ih prisiljavaju da potpišu "sporazume o dobrovoljnoj službi" prije upućivanja na vojne položaje.
Organizacija je pozvala vlasti Bangladeša da istraže sudbinu hiljada svojih državljana koji se još nalaze u Rusiji kako bi spriječile da i drugi budu prisiljeni da učestvuju u ratu.
"Vlada mora utvrditi koliko ih još tamo radi, koliko ih je uključeno u rat i koliko ih je još živo", rekao je Shariful Islam Hasan, direktor BRAC-ovog programa za migracije.
RSE se obratio ministarstvima vanjskih i unutrašnjih poslova Bangladeša s pitanjima o broju bangladeških državljana u Rusiji, kako legalno tako i ilegalno prisutnih, kao i o prirodi njihovog rada, ali odgovor nije dobio.
U međuvremenu, vlasti Bangladeša navode da istražuju slučaj i potvrđuju da je najmanje 17 muškaraca koji su početkom maja stigli u Rusiju poginulo prvog dana nakon raspoređivanja na ratište.
Prošlog mjeseca uhapšena su dvojica osumnjičenih za trgovinu ljudima nakon što su, prema navodima istrage, najmanje 30 državljana Bangladeša poslali u Rusiju uz obećanja o dobro plaćenim poslovima.
Potraga za još dvojicom osumnjičenih, državljanima Kirgistana i Rusije koji su sarađivali s agencijama Jabal-e-Noor, RS International i TS Overseas Limited, i dalje traje.
Protiv nijedne od te tri agencije za sada nisu podignute optužnice.
Istovremeno, Mohammad Asaduzzaman, direktor Specijalnog bataljona za brzi odgovor Bangladeša (SRB), u oktobru je optužio rusku vojsku da Bangladešane koristi kao mamac za otkrivanje položaja neprijatelja.
"Ruske snage određivale su naredne korake nakon što bi Bangladešani postali žrtve napada ukrajinskih dronova", rekao je novinarima, govoreći o napadu koji je, prema Hossainovim riječima, i on preživio.
Hossain kaže da mu je život potpuno uništen. Zbog zdravstvenog stanja ne može hodati bez pomoći niti raditi, ali smatra da je imao sreće što se uopšte vratio kući.
Mnogi članovi porodica poginulih zahtijevaju od ruskih i bangladeških vlasti da pomognu u pronalaženju i vraćanju posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, koji se i dalje vode kao nestali.
Firoza Khatun rekla je za RSE da je njen sin Yasin otišao u Rusiju nakon što je u septembru 2024. godine regrutovan za posao u jednoj kompaniji.
Tri mjeseca kasnije porodici je javio da odlazi na prvu liniju fronta.
Khatun kaže da je sa sinom posljednji put razgovarala 25. marta 2025. godine, nakon čega je svaka komunikacija prekinuta.
Sedmicu kasnije, jedan od njegovih kolega rekao joj je da je Yasin poginuo. Kontakti s drugim Bangladešanima, koje je upoznao u Rusiji, kasnije su potvrdili da je stradao 27. marta.
"Njegovo tijelo je i dalje u Rusiji", rekla je Khatun.
"Naša posljednja želja je da tijelo mog sina sahranimo u našem domu u Bangladešu, u skladu s vjerskim običajima, ali nemoćni smo."