Dostupni linkovi

Biden bi mogao umanjiti napetosti s Iranom, ali promjena neće doći brzo


Čovjek čita iranske dnevne novine ‘Sobhe Nou’ s nacrtanom karikaturom američkog predsjednika Donalda Trampa i naslovom "Kockaru, idi dovraga" u Teheranu, 7. novembra.

Piše: Golnaz Esfandiari

Američki novoizabrani predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) obećao je da će zauzeti novi kurs s Iranom, obećavši da će se Vašington ponovo pridružiti značajnom nuklearnom sporazumu iz 2015. ako se Teheran u potpunosti uskladi, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.

U septembarskom članku, u rubrici ‘Mišljenje’, objavljenom na CNN-u, Bajden je rekao da je "spreman krenuti putem diplomatije ako Iran preduzme korake koji pokazuju da je spreman". Također je obećao da će ukinuti ono što je nazvao "sramotnom" zabranom putovanja koju je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) uveo protiv Irana i nekoliko drugih zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom.

Ali put do pomaka vjerovatno će biti dug i naporan.

Postoje prepreke na obje strane, uključujući unutrašnju politiku - mogući američki Senat pod kontrolom republikanaca i predsjedničko glasanje u Iranu u junu 2021. - koji bi mogli spriječiti brz povratak ka sporazumu i zakomplikovati potencijalne pregovore.

Prema nuklearnom sporazumu, koji su Sjedinjene Države i pet svjetskih sila potpisali s Iranom dok je Bajden bio potpredsjednik, Teheran je značajno ograničio svoj osjetljivi nuklearni rad u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Proteklih mjeseci Teheran se postepeno prestao držati svojih obaveza prema sporazumu što je bio odgovor na Trampovu odluku iz 2018. da jednostrano povuče Sjedinjene Države iz sporazuma i ponovo uvede oštre ekonomske sankcije, uključujući zabranu izvoza nafte.

Iranske vlasti su, međutim, jasno stavile do znanja da su koraci koje je Teheran poduzimao da bi pojačao nuklearni program zemlje posljednjih nekoliko mjeseci bili reverzibilni.

Povratak na sporazum, koji se jedva održava otkako su se SAD povukle, na kraju bi mogao rezultirati ublažavanjem sankcija koje su osakatile iransku ekonomiju i oduzele zemlji najvažniji izvor prihoda.

Bajden je rekao da će taj sporazum koristiti kao početnu tačku za daljnje pregovore s Iranom te da će Sjedinjene Države zatim raditi sa saveznicima na proširenju odredbi nuklearnog sporazuma i rješavanju drugih pitanja i nedoumica.

Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA) "pružit će temelje za širi angažman s Iranom, koji će, između ostalih pitanja, pokušati riješiti regionalne i raketne aktivnosti, kao i oslobađanje Amerikanaca koje je režim zadržao", izjavila je za RFE/RL Arijana Tabatabaji (Ariane Tabatabai), saradnica za Bliski istok iz Saveza za osiguranje demokratije pri Njemačkom Maršalovom fondu Sjedinjenih Država.

No Tabatabaji je dodala da bi, u međuvremenu, Trampova administracija mogla preduzeti nekoliko radnji koje bi vjerovatno otežale povratak nuklearnom sporazumu.

"Ono što ostaje za vidjeti je, međutim, kakav iranski dosje nova administracija nasljeđuje 20. januara. Mnogo toga se može promijeniti od sada do tada, uključujući akcije Trampove administracije (koja je pokazala da želi otežati Bajdenu da se ponovno pridruži JCPOA), kao i potencijalne akcije Irana i drugih."

Iranski čelnici su u više navrata rekli da je Teheran i dalje predan nuklearnom sporazumu i da bi mu se Sjedinjene Države trebale pridružiti. Ali odbacili su pregovore u vezi s kontroverznim raketnim programom zemlje.

Obraćajući se za CBS njuz (CBS News) 2. novembra, iranski ministar vanjskih poslova Mohamed Džavad Zarif rekao je da "ni u kojem slučaju" Teheran neće razmišljati o ponovnim pregovorima o uslovima sporazuma.

"Očito možemo pronaći način za ponovno uključivanje. Ali to ne znači ponovne pregovore", rekao je Zarif, koji je među nekoliko iranskih zvaničnika na crnoj listi Trampove administracije.

Nema lakog puta

Razorna ekonomija zemlje mogla bi značiti da Teheranu neće preostati ništa drugo nego da pregovara s Bajdenovom administracijom.

Pandemija korona virusa - najsmrtonosnija na Bliskom istoku i s kojom se Iran očajnički bori od februara - pogoršala je ekonomsku krizu. A raste i javna frustracija zbog tamošnjeg vjerskog establišmenta.

Henri Roum (Henry Rome), viši iranski analitičar iz Euroazija grupe (Eurasia Group) u Vašingtonu, kaže da će Bajdenova administracija tokom prvih nedjelja mandata vjerovatno poduzeti neke korake kako bi pokazala dobru volju prema Teheranu, uključujući ukidanje zabrane putovanja i izdavanje dozvola koje bi olakšale pristup medicinskim potrepštinama za borbu protiv pandemije COVID-19.

Ali vjeruje da bi Senat pod kontrolom republikanaca - ako ostane pod kontrolom te stranke - mogao zakomplikovati diplomatski kontakt s Iranom.

"Podijeljena vlada u osnovi će ograničiti Bajdenove mogućnosti", rekao je Roum. "Iako je vjerovatno da će SAD i Iran postići privremeni sporazum ‘zamrzavanje za zamrzavanje’ 2021. godine, u velikoj bi se mjeri oslanjali na treću zemlju, poput Francuske, koja bi trebala ponijeti težak teret", dodao je, sugerišući da bi Vašington mogao dopustiti Teheranu ograničen izvoz nafte u zamjenu za ukidanje nekih svojih nuklearnih aktivnosti.

No pronalaženje zajedničkog jezika za postizanje dogovora moglo bi biti teško, jer su iranski zvaničnici rekli kako očekuju ukidanje sankcija i nadoknadu štete za ekonomiju zbog Trampove kampanje "maksimalnog pritiska".

Reakcije službenog Teherana

Reagujući na Bajdenovu pobjedu, iranski predsjednik Hasan Rohani rekao je 8. novembra da bi "buduća američka administracija trebala nadoknaditi svoje prethodne pogreške".

Neki posmatrači takve izjave vide kao iranski trik da u bilo kojem poslu dobije poticaj za ekonomsko olakšanje.

Zarif je na Tviteru (Twitter) najavio da će Teheran pažljivo prosmatrati američke akcije. "Američki narod je kazao svoje. A svijet gleda hoće li novi lideri napustiti [katastrofalno, nezakonito maltretiranje [odlazećeg] režima... i prihvatiti multilateralizam, saradnju i poštivanje [zakona]", napisao je Zarif je 8. novembra. "Djela su najvažnija."

Iranski potpredsjednik Ešak Džahangiri izrazio je nadu 7. novembra da će doći do promjena u "destruktivnoj politici Sjedinjenih Država i povratku vladavini zakona i međunarodnim obvezama i poštivanju nacija".

Hesamedin Ašena, savjetnik Rohanija, napisao je na Tviteru da su "Iranci hrabro stajali na zemlji dok ta kukavica [Tramp] nije otišla."

Sjedinjene Države su prekinule veze s Iranom nakon zauzimanja američke ambasade u Teheranu 1979. godine, kada su 52 američka diplomata uzeta kao taoci i držana duže od godinu dana.

Početkom ove godine napetosti između Irana i Sjedinjenih Država dosegle su tačku usijanja nakon što je Vašington, pomoću drona u Bagdadu, izvršio atentat na Kasema Solejmanija, moćnog šefa Kuds snaga Islamske revolucionarne garde.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG