Baku je najavio -- a zatim djelimično vratio -- korake za uklanjanje onoga što naziva "fiktivnim tragovima" jermenskog naslijeđa iz crkava koje su sada pod kontrolom Azerbejdžana u i oko regije Nagorno-Karabah. Arhivske fotografije pokazuju kako izgledaju neki od tih natpisa i umjetničkih djela.
Manastir Dadivank (na fotografiji iznad) jedno je od brojnih hrišćanskih lokacija koje je Azerbejdžan ponovo zauzeo tokom rata sa etničkim jermenskim snagama oko Nagorno-Karabaha 2020. Dadivank je trenutno pod kontrolom ruskih mirovnih snaga na teritoriji Azerbejdžana.
Ministarstvo kulture Azerbejdžana izazvalo je 3. februara negodovanje kada je najavilo stvaranje komiteta koji će preduzeti korake da "ukloni fiktivne tragove koje su Jermeni napisali na albanskim vjerskim hramovima" u ponovo osvojenim područjima.
U twitu, američka Komisija za međunarodnu vjersku slobodu rekla je da je "duboko zabrinuta planovima Azerbaijana da ukloni armenske apostolske natpise sa crkava. Pozivamo vladu da sačuva i zaštiti bogomolje i druga vjerska i kulturna mjesta".
Azerbejdžanski zvaničnici su u više navrata tvrdili da su drevni spomenici u regionu Nagorno-Karabaha kavkaskog albanskog - a ne jermenskog - porijekla i da su umjetnička djela, kao što je hačkar(kameni spomenik) iznad, "falsifikat".
Kada je predsjednik Azerbejdžana lham Aliyev posjetio crkvu na fotografiji iznad u martu 2021., odbacio je jermensko pismo na ulazu.
"Svi ovi natpisi su lažni", izjavio je Aliyev. "Napisane su kasnije", sugerišući da je crkva bila porijeklom od kavkaskih Albanaca.
Istoričari kažu da su hrišćanska albanska plemena živjela na području današnjeg Azerbejdžana. Njihov posljednji kralj je ubijen 822.
1950-ih, kontroverzni azerbejdžanski akademik Ziya Bunyadov prvi je iznio teoriju da su drevne crkve u Nagorno-Karabahu podigla nestala albanska plemena, a ne Jermeni. Tu tvrdnju posljednjih godina pojačavaju azerbejdžanski zvaničnici.
Tvrdnje Albanaca naišle su na široku kritiku međunarodnih naučnika. Thomas de Waal, britanski stručnjak za Kavkaz, naziva azerbejdžanske tvrdnje "prilično bizarnim" i napominje da argument "ima jak politički podtekst" da Jermeni "nisu imali pravo na (Nagorno-Karabah)".
Bunyadov je stajao iza ozloglašenog članka u kojem je tvrdio da su Jermeni osmislili masakr nad Jermenima 1988. kako bi ocrnili Azerbejdžan.
Nakon najave ministra kulture Azerbejdžana 3. februara o osnivanju radne grupe za "obnovu jermeniziranih albanskih hramova", Ministarstvo kulture je odgovorilo na izvještavanje, kako je nazvalo, "pristrasnih stranih masovnih medija".
Činilo se da izjava od 7. februara djelimično povlači raniju najavu, rekavši samo da će radna grupa primijetiti bilo kakvo "falsifikovanje" spomenika na ponovno osvojenoj teritoriji, koji će potom biti "prezentovani međunarodnoj zajednici".
U presudi Međunarodnog suda pravde od decembra 2021. u slučaju koji je pokrenula Jermenija navodi se da Azerbejdžan mora "preduzeti sve potrebne mjere da spriječi i kazni akte vandalizma i skrnavljenja koji utiču na jermensko kulturno naslijeđe" na ponovo osvojenim teritorijama.
Ali postoje strahovi -- nakon brisanja jermenskog naslijeđa iz azerbejdžanske enklave Naxcivan -- da će Azerbejdžan nastaviti s brisanjem jermenskog kulturnog naslijeđa u ponovo zauzetim područjima.
Analitičari su istakli da je Baku obnovio uticaj na Zapadu zbog tenzija sa Moskvom oko Ukrajine.
Usred straha da bi Rusija mogla ograničiti dotok gasa u Evropsku uniju zbog tenzija u Ukrajini, povjerenik bloka za energetiku Kadri Simson posjetio je Baku 4. februara.
Nakon sastanka, komesar je pozdravio "snažne bilateralne" veze sa autoritarnom zemljom, dok je predsjednik Azerbejdžana Aliyev proglasio "novu fazu" u partnerstvu sa EU oko snabdijevanja energijom.
Priredila: Elvisa Tatlić