Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Aydin-Aitchison: RS će nastaviti negiranje genocida i rehabilitaciju zločinaca


Radovan Karadžić tokom izricanje konačne presude.

Andy Aydin-Aitchison, predavač kriminologije na Edinburškom univerzitetu, za Facebook stranicu ‘Zašto?’ objašnjava zbog čega se u Republici Srpskoj negira genocid koji je utvrđen presudama Haškog tribunala.

Zašto: Zašto se negiraju presude o genocidu i da li to može dovesti do poništavanja ili umanjenja značaja procesa utvrđivanja događaja i zločina?

Aydin-Aitchison: Ljudi koji negiraju da se desio genocid, ili da je namjera bila genocidna, imaju vrlo jake razloge zašto to rade zbog političkih pozicija na kojima su bili tokom rata u BiH ili šire u bivšoj Jugoslaviji ili zbog pozicija koje zauzimaju danas, jer je njihova moć na tim pozicijama bazirana na tome da ovo nije bio genocid i da Republika Srpska nije nastala na genocidu, na genocidnoj politici ili genocidnim radnjama.

Mislim da je neizbježno to što to negiraju, ali ono što smo vidjeli u protekih 25 godina je prikupljanje dokaza od strane suda, tako da se ne radi samo o presudama koje su korisne i koje vrijedi pročitati zbog detalja. Presude postaju još čvršće kada se dođe do konačne odluke.

Ali ispod toga, imamo hiljade i hiljade hiljade stranica dokaza, fotografija, video snimaka, i sve ove stvari to podupiru i potvrđuju da su se zločini desili, utvrđujući šta su ti zločini predstavljali i ko je bio uključen, koje su politike bile iza njih, i vidimo da su se desili iz određenog razloga i zbog određenog političkog cilja.

Tako da da, postoje ljudi koji negiraju da se to desilo i negiraju to na različite načine -- ovo se nije desilo u cijelosti, ovo se desilo ali ne iz razloga koji vi navodite.

To je neizbježno, ali postaje sve manje održivo i kako idemo naprijed to nije stvar samo presuda, već ima mnogo akademika, istoričara i političkih teoretičara, kriminologa koji izučavaju taj skup dokaza koji je prikupio sud i stvaraju narative ili priče kojima će se nastaviti suprotstavljati negiranju.

No negiranje je politički čin i toga će uvijek biti.

Zašto: Kako to negiranje može uticati na proces pomirenje?

Aydin-Aitchison: Postoji uobičajeni narativ koji kaže da kao imate formalan pravosudni proces, onda to uklanja potrebu za osvetom od strane zajednice koja sebe vidi kao žrtvu.

To je vjerovatno tako. Postoje ljudi koji kažu, ovo je završeno, Radovan Karadžić je dobio kaznu doživotnog zatvora, ima mnogo ljudi koji su zadovoljni s time, tako da na neki način to spriječava primjenu nasilja kako bi ispravile neke nepravde iz prošlosti.

Ali mir i pomirenje su više nego pravda i prestanak sukoba.

To podrazumijeva ponovnu izgradnju društva koje je bilo napadnuto. Nije bila napadnuta samo jedna grupa, napadnut je bio sam princip ljudi koji žive zajedno sa raznim formama identita i ako na drugoj strani imate čvrtso ukopane stavove ljudi koji će stalno negirati ono što se desilo, onda mislim da to predstavlja prepreku pomirenju.

Za pomirenje je potrebno da ljudi na obje strane te podjele slušaju, tako da mislim da sudski proces sa te strane ne rješava sve.

Zašto: U reakcijama u Republici Srpskoj često se moglo čuti da li presude o genocidu mogu uticati na njen opstanak?

Aydin-Aitchison: Pitanje genocida i kakva je njegova veza sa nastankom Republike Srpske nije novo pitanje i već najmanje 10-12 godina se bavimo presudama za genocid.

Republika Srpska je uspjela izbjeći razne vrste oluja i stvari koje su mogle dovesti u pitanje njeno postojanje.

Ona je preživjela skandale vezane za formiranje Vojske BiH i efektivnog ukidanja Vojske RS, preživjela je pokušaje restrukturiranja ministarstava unutašnjih poslova i policije koji bi podrijeli ulogu RS u unutrašnjoj sigurnosti.

Kako sada stvari stoje, kako su se izbori odvijali i kakva je politička moć proizašla iz tih izbora, pogotovo za Dodika, ne vidim direktnu prijetnju.

Ne mislim da ova jedna presuda nakon žalbe mijenja činjenicu koja je široko međunarodno priznata, da je genocid bio fundamentalni dio režima koji je nastao tokom konflikta u BiH i jednako tome da je osnivanje Republike Srpske vezano za to.

Ova presuda to naglašava, ali politički ništa ne mijenja.

Zašto: Da li bi vlasti u Republici Srpskoj mogle pokušati zvanično rehabilitirati ratne zločince osuđene za genocid?

Aydin-Aitchison: Mislim da to već vidimo kada se otvaraju studentski domovi nazvani po Radovanu Karadžiću ili kada Momčilo Krajišnik dobije herojski doček, u isto vrijeme kada se za spomenike žrtvama odbijaju dozvole.

Nema uopšte sumnje da RS rehabilitira ratne zločince. Mislim da će biti još više toga.

XS
SM
MD
LG