Dostupni linkovi

Mogućnost promene politike Kine prema Avganistanu posle povlačenja SAD


Avganistanske bezbednosne snage sprovode operaciju protiv ekstremista u okrugu Šerzad provincije Nangarhar 8. marta.
Avganistanske bezbednosne snage sprovode operaciju protiv ekstremista u okrugu Šerzad provincije Nangarhar 8. marta.

Pišu: Reid Standish i Adžmal And

Avganistanske bezbednosne snage u decembru su razbile navodni kineski špijunski lanac koji je delovao u Kabulu i pokušavao da se infiltrira u terorističke mreže u zemlji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Čitamo vam: Da li će Kina promeniti politiku prema Avganistanu posle povlačenja SAD
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:07:34 0:00
Direktan link

Avganistanska vlada malo toga je rekla po tom pitanju, osim što je priznala hapšenja. Peking je javno demantovao da je upoznat s aktivnosti te grupe.

Međutim, avganistanski zvaničnici kasnije su rekli novinarima da je špijunska ćelija u toj zemlji delovala do sedam godina i tražila pomoć Hakani mreže – islamističke grupe koju podržava Pakistana i koja je povezane s talibanima – u lovu na ujgurske grupe koje deluju u Avganistanu.

Incident nudi uvid u komplikovane političke i ekonomske interese Pekinga u Avganistanu dok se zemlja priprema za posledice odluke predsednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden) da povuče američke trupe iz te zemlje. Ostale članice NATO-a će slediti Vašington i povući se do 11. septembra.

"Kina se plaši potencijalne nestabilnosti u Avganistanu koja bi mogla ozbiljno da ugrozi bezbednost Kine", rekao je za RSE Nadžib Azad, bivši portparol avganistanskog predsednika Ašrafa Ganija, koji trenutno predvodi pokret BAWAR. "Ali videli smo da uzdržanost Kine prema Avganistanu (prelazi u) proaktivniji stav."

Većina interesa Pekinga u Avganistanu usredsređena je na stvaranje političke stabilnosti i smanjenje nasilja koje je rasprostranjeno u ratom razorenoj zemlji, ali najavljeno povlačenje SAD uoči 20. godišnjice terorističkih napada 11. septembra stavljaju na kocku oba ta pitanja.

Kina s Avganistanom ima 76 kilometara dugu granicu i preferira uzdržani pristup prema nestabilnom susedu, mada se to poslednjih godina polako menjalo kako je prisustvo Pekinga u toj zemlji postajalo sve složeniji.

Kao što pokazuje špijunski lanac razbijen krajem prošle godine, Kina brine da li će ujgurski radikali i drugi fundamentalisti gnevni zbog represivne politike Pekinga prema etničkim muslimanskim manjinama u Sinđangu, naći utočište u Avganistanu odakle bi pokretali pobunu s druge strane granice.

U nadi da će staviti pod kontrolu slabu bezbednosnu situaciju u zemlji, Kina je obučavala avganistansku brigadu blizu svoje granice, a takođe je uspostavila vojnu bazu u Tadžikistanu za nadzor i prikupljanje obaveštajnih podataka o Ujgurima u Avganistanu.

Peking je takođe pojačao diplomatske napore organizujući formalne sastanke predstavnika talibana i avganistanske vlade. Takođe je javno primio talibanske lidere.

Podrška političkom pomirenju ponovo je potvrđena 25. aprila kada je kineski ambasador u Avganistanu Vang Ju rekao da je mirovni proces u "kritičnom trenutku" i da Peking želi da ima konstruktivnu ulogu u stabilizaciji zemlje.

Avganistanski ministar spoljnih poslova Salahudin Rabani (levo), kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji (u sredini) i pakistanski ministar spoljnih poslova Havadža Asif na zajedničkoj konferenciji za novinare posle prvog Kinesko-avganistansko-pakistanskog dijaloga ministara spoljnih poslova u Pekingu 2017.
Avganistanski ministar spoljnih poslova Salahudin Rabani (levo), kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji (u sredini) i pakistanski ministar spoljnih poslova Havadža Asif na zajedničkoj konferenciji za novinare posle prvog Kinesko-avganistansko-pakistanskog dijaloga ministara spoljnih poslova u Pekingu 2017.

"Glavna oblast zabrinutosti Kine je bezbednost, posebno njena lična bezbednost", rekla je za RSE Aješa Sidika, naučna saradnica u Londonskoj školi orijentalnih i afričkih studija. "Peking ne želi da zameni SAD u Avganistanu, ali je jasno da će izbiti veliki haos i to ga ostavlja s nekim vrlo neprivlačnim opcijama".

Evolucija interesa

Avganistan prvobitno nije bio u planovima Inicijative za pojas i put, globalni infrastrukturni projekat Pekinga vredan više milijardi dolara, pošto su kineski kreatori politike smatrali da je u toj zemlji bezbednosna situacija isuviše nestabilna.

To se, međutim, brzo promenilo kada je Peking pokušao da Avganistan poveže sa svojim širim planovima za region preko Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC), niza investicionih projekata u vrednosti od 62 milijarde dolara.

Kinu takođe privlače mineralna bogatstva Avganistana, s najavom kineskih kompanija o investicijama u milijardama dolara za eksploataciju bakra i istraživanje nafte.

Avganistan ima ogromna nalazišta minerala, ali se od pada talibana 2001. godine na taj sektor gledalo kao na potencijalnu okosnicu posleratne ekonomije. Političari u Kabulu i dalje računaju na to. Međutim, malo velikih rudarskih kompanija će rizikovati da se upusti u posao u ratom razorenoj zemlji.

Kineska državna Korporacija metalurška grupa (Metallurgical Group Corporation – MCC) 2008. je za tri milijarde dolara obezbedila 30-godišnju koncesiju u rudniku Mes Ajnak, ogromnog nalazišta bakra južno od Kabula, zajedno s naftnim i gasnim blokovima na severu.

Ipak, ti projekti u velikoj meri miruju iz bezbednosnih razloga, dok je neaktivni rudnik navodno izvor tenzija između Pekinga i Kabula.

"(To) ne znači da je Kina zaboravila na ogromno podzemno bogatstvo Avganistana, (Peking) prosto zna da to nigde neće otući uskoro", rekao je za RSE Torek Farhadi, nezavisni analitičar i bivši savetnik za Avganistan Međunarodnog monetarnog fonda i Ujedinjenih nacija.

Suočena s potrebom da podrži svoje investicije i zaštiti svoje dugogodišnje bezbednosne interese, pred Kinom je težak put dok se priprema za odlazak američkih snage iz Avganistana.

Predsednik SAD Džo Bajden govori o povlačenju ostatka američkih trupa iz Avganistana, Bela kuća 14. aprila.
Predsednik SAD Džo Bajden govori o povlačenju ostatka američkih trupa iz Avganistana, Bela kuća 14. aprila.

Rafaelo Pantuči (Raffaello Pantucci), viši saradnik u londonskom Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (Royal United Services Institute), kaže da će Peking nastojati da poveća uticaj u zemlji, ali da je i dalje izuzetno oprezan da se ne uplete previše u avganistanski haos, koji kineski kreatori politike vide kao mulj koji se neće uskoro poboljšati.

"Šire gledište je da Avganistan verovatno donosi više problema nego koristi", rekao je Pantuči za RSE. "Dakle, ako se stvari ne smire, Peking će nastojati da probleme u zemlji drži na distanci."

Ipak, Pantuči upozorava da se Kina može naći sve više upletena u budućnost Avganistana bez obzira da li želi da igra presudnu ulogu ili ne.

"Problem je u tome što Kina danas ima sasvim drugačiju poziciju u svetu nego kada je počeo rat u Avganistanu, što znači da mora biti značajan akter u svom dvorištu", rekao je on. "Mogu se naći uvučeni u probleme i pitanja i osećati da su primorani da uskoče."

Obazrivo u Avganistanu

Povlačenje snaga SAD takođe otvara vrata drugim silama da imaju veći uticaj u Avganistanu, posebno Pakistanu i Iranu.

Teheran odavno traži odlazak stranih snaga iz Avganistana, dok je Islamabad već dugo igrao dominantnu ulogu u oblikovanju situacije u susednoj zemlji i pakistanske obaveštajne službe imaju čvrste veze s talibanskim rukovodstvom.

Za Kinu to predstavlja i mogućnosti i pretnje. Peking ima snažne odnose i s Iranom i s Pakistanom, ali preklapanje interesa u Avganistanu komplikuju te veze.

Smatra se da Pakistan ima široku mrežu špijuna i posrednika u Avganistanu i uprkos uglavnom toplim odnosima s Kinom, Islamabad vodi sopstvenu nezavisnu politiku, zbližavajući se s talibanskim liderima i sarađujući sa SAD.

Sidika je rekla da Teheran možda više želi da sarađuje s kineskim partnerima u Avganistanu nego što to želi Islamabad. Pakistan je i dalje podozriv prema kineskim zvaničnicima koji pokušavaju da se približe pobunjenicima i razvijaju sopstvenu bazu uticaja u zemlji, zbog čega će Peking pažljivo postupati u Avganistanu.

"To znači da se Kina ne pouzda toliko u Pakistan", rekla je Sidika. "U zavisnosti od toga kako će se razviti veze (s Iranom i Pakistanom), Kina će hodati na vrhovima prstiju u Avganistanu."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG