Pripremila: Dinka Jurković
Međunarodna grupa arheologa objavila je, u januaru, otkriće najstarije svjetske vinarije.
Pronađena je u planinskim špiljama malog armenijskog sela Areni. Lokalno stanovništvo je sa oduševljenjem primilo ovu vijest nudeći prisutnima čašu domaćeg slavljeničkog vina.
Kima, mještanka, koja je odbila reći svoje prezime, prodaje domaća vina u jednom kiosku u Areni, malom selu udaljenom oko 100 kilometara jugoistočno od glavnog grada, Yerevana.
Ona smatra da će ovo otkriće biti izvor ponosa i da će im dati inspiraciju za proizvodnju vina, koja je još uvijek glavni izvor prihoda mnogih familija.
"Da, vrlo smo uzbuđeni jer znamo da je ovo mjesto gdje se proizvelo prvo vino u svijetu. Mi želimo da proizvodimo dobro vino visoke kvalitete. To je važno. Uskoro ćemo imati i dobru turističku posjetu, ljudi će htjeti posjetiti to mjesto", kaže Kima.
To je oko 3000 godina nakon što su prva svjetska poznata fermentirana pića, mješavine od riže, meda, grožđa i gloga, služena u Kini.
Najstariji dokazi o euroazijskoj vinovoj lozi nađene su na području iranske planine Zargos, i stari su oko 7.400 godina.
Boris Gasparian, armenijski arheolog, bio je na čelu tima koji je pronašao ovu drevnu vinariju:
"Otkrili smo najstariju jedinicu za proizvodnju vina koja je poznata u svijetu. Ako su ljudi proizvodili vina prije 6000 godina, znači da je tu uzgajana i vinova loza", kaže on.
Istraživači smatraju da su ta prva proizvedena vina vrlo bliska onima koja se danas proizvode u Kavkazu.
Mali broj vinara sačuvao tajnu
U Armeniji, lokalni proizvođači ovo otkriće smatraju dobrom prilikom da njihova vina dobiju jače uporište na međunarodnom tržištu.
Avag Harutiunian, predsjednik armenijskog Udruženja vinara, misli da ovaj trenutak treba iskoristiti za agresivniju reklamu njihovih proizvoda.
Moderna proizvodnja vina u Armeniji dramatično je pala u posljednjim godinama Sovjetskog Saveza, nakon niza zakona kojima je naređeno uništenje velikog dijela vinograda kako bi se smanjio procenat konzumacije alkohola.
Zemlja je izgubila, u samo trideset godina, više od polovine ukupne površine vinograda, od 36.000 hektara u 1970.-oj godini do 15.800 hektara u 1999.
U post Sovjetskom periodu proizvodnja vina bilježi blagi porast.
Moderna proizvodnja vina u Armeniji dramatično je pala u posljednjim godinama Sovjetskog Saveza, nakon niza zakona kojima je naređeno uništenje velikog dijela vinograda kako bi se smanjio procenat konzumacije alkohola.
Mali broj vinara mogao je kupiti tehnološki naprednu opremu, neophodnu za današnje konkurentno vinsko tržište.
Istovremeno i armenijska privreda se bori za oporavak od globalne ekonomske krize. U toku Hladnog rata, na području Arenija borave sovjetski stručnjaci, koji su tragali za skloništima u slučaju nuklearnog napada.
Tek prije tri godine arheolozi počinju svoje istraživanje špilja.
Otkrili su postojanje dobro očuvanih prostorija koje sadrže razne predmete uključujući i 5.500 godina staru kožnu cipelu. Ovo otkriće je bilo na naslovnicama svih prošlogodišnjih junskih novinskih agencija.
Vino i njegova proizvodnja je bitan dio života stanovnika Arenija. Jedna poznata armenijska poslovica kaže:
"Ukoliko pijete previše vina – to je loše. Ukoliko uopće ne pijete vino – to je još gore.Ukoliko to činite sa mjerom – radite pravu stvar".
