Piše: James Kirchick, priredila: Mirjana Rakela
Sa svakom godinom koja prolazi čini se da ogromna tragedija holokausta pomalo nestaje iz kolektivnog sijećanja.
Jedan od glavnih oblika suvremenog anti-semitizma je poricanje da se holokaust ikada dogodio, odnosno smanjenje broja žrtava.
Istodobno, iranski predsjednik Mahmud Ahmadinejad više je puta obećao da će provesti i drugi holokaust, prijeteći eliminacijom države Izrael.
Nekoliko desetaka aktivista za ljudska prava, povjesničari, te predstavnici vlasti nedavno okupili u Pragu na konferencija posvećenoj temi "Suočavanje s antisemitizmom u javnosti“. Skup je održan pod pokroviteljstvom Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi.
"Uistinu je neugodno se suočavati s antisemitizmom 66 godina nakon poraza nacističke Njemačke", rekao je zamjenik češkog ministra vanjskih poslova Jiri Schneider otvarajući skup.
"Diskurs netolerancije nikada nije bio toliko globalan kao što je sada", upozorio je slovenski ambasador Janez Lenarcic, direktor OESS-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava.
Iako je antisemitizam globalni fenomen, konferencija je bila usmjerena na države, članice, Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju.
Hannah Rosenthal, posebna američka izaslanica za praćenje i borbu protiv antisemitizma, kaže da raste broj anti-semitskih incidenata u posljednjih nekoliko godina diljem Europe.
Istraživanja koja su vođena u toku financijske krize, na primjer, pokazuju da širom Europe u prosjeku 40 posto ljudi vjeruju da Židovi "imaju previše moći u poslovanju."
"Europa ima lošu povijest s nacionalizmom, i s antisemitizmom," ističe Rosenthal. "Promatrajući ovaj novi val nacionalizma uočili smo da se i javljaju novi oblici anti-semitizma."
Iako su sudionici međunarodne konferencije naglasili da se pojedine evropske države bolje suočavaju s priznavanjem svoje prošlosti u sudjelovanju u holokaustu, bio je vidljiv propust na izložbi o iskustvu litvanskih Židova koja je postavljena uz skup.
Na izložbi je bilo prikazano da su počinitelji zločina bili prvenstveno nacisti, iako su im se u zločinu pridružili i neki lokalni suradnici.
Konstanti Gebert, kolumnist poljskog dnevnika "Gazeta Wyborcza" kazao je da izložba minimizira suradnju Litvanaca u holokaustu, u kojem je umrlo više od 90 posto litvanskih Židova.
On također ističe da izložba nije uvažila pomoć litvanskih muslimana Židovima u nevolji, fokusirajući se umjesto toga samo na kršćane.
Velik dio suvremenog antisemitskog diskursa usredotočen je na Izrael, koji se gotovo rutinski osuđuje kao nacistička država, posebno od strane arapskih i islamskih zemalja. Zaboravlja se, pri tome, da je Vijeće za ljudska prava UN, donjelo niz zaključaka kojima se osuđuju neki postupci izraelske države.
Najrasprostranjeniji i najviše kažnjavan u islamskom svijetu
Izazov samoga skupa bio je razlikovati legitimne kritike izraelskih akcija od napada motiviranih anti-semitizmom.
Rasprava o karakteru sukoba na Bliskom istoku otvorila je pitanje što je prvo - kokoš ili jaje. Da li postupci izraelske vlade pojačavaju antisemitizam ili je antisemitizam projekt utemljen da bi uništio izraelsku državu.
Muftija Mustafa Cerić u posjeti nacističkom logoru Auschwitz-Birkenau, 1. veljače 2011.Mark Gardner, glasnogovornik londonske organizacije Security Trust, istaknuo je da se u Velikoj Britaniji pojačavaju anti-semitski napadi kada Izrael poduzima vojnu akciju.
Ipak, 2010 - relativno mirna godina u odnosu na Blisko istočna previranja - istodobna je bila druga - najgora zabilježena godinu za anti-semitske incidente.
Zanimljivo je da je anti-semitizam najrasprostranjeniji, ali i službeno najviše kažnjavan u arapskom i islamskom svijetu.
Primjerice najviši vjerski lideri, pa čak i vlade pojedinih država su službeno pozivale na drugi holokaust.
Rosenthal je upozorila da se moglo vidjeti kako na Bliskom istoku pojedini klerici, gledajući u kameru, govore: "Hitler je bio velik, holokaust je bio prekrasan, i uz volju Allaha, mi ćemo biti u mogućnosti završiti posao." Takvi pozivi bili su upućeni milijunskom audotorijumu koje gleda televiziju.
U cilju borbe protiv anti-semitizma Rosnethal je nedavno dovela osam imama – od kojih dvojica javno negiraju holokaust, u obilazak nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau gdje je bilo ubijeno oko milijun Židova.
„Neki od imama nisu znali da su Albanci, iako uglavnom muslimani, spasili veliki broj Židova tokom rata“, rekla je Rosnethal, dodajući da su nakon posjeta konc logoru, vjerski lideri potpisali izjavu kojom osuđuju poricanje holokausta i antisemitizam u svim oblicima.
Ipak, pravog napretka u borbi protiv antisemitizma neće biti dok države same ne budu legalnim sredstvima kažnjavale one koje mrze, „ali i dok anti-semiti ne shvate da su izolirana i prezrena manjina koju većina ne prihvaća“, upozorio je poljski novinar Konstanti Gebert.
Sa svakom godinom koja prolazi čini se da ogromna tragedija holokausta pomalo nestaje iz kolektivnog sijećanja.
Jedan od glavnih oblika suvremenog anti-semitizma je poricanje da se holokaust ikada dogodio, odnosno smanjenje broja žrtava.
Istodobno, iranski predsjednik Mahmud Ahmadinejad više je puta obećao da će provesti i drugi holokaust, prijeteći eliminacijom države Izrael.
Nekoliko desetaka aktivista za ljudska prava, povjesničari, te predstavnici vlasti nedavno okupili u Pragu na konferencija posvećenoj temi "Suočavanje s antisemitizmom u javnosti“. Skup je održan pod pokroviteljstvom Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi.
"Uistinu je neugodno se suočavati s antisemitizmom 66 godina nakon poraza nacističke Njemačke", rekao je zamjenik češkog ministra vanjskih poslova Jiri Schneider otvarajući skup.
"Diskurs netolerancije nikada nije bio toliko globalan kao što je sada", upozorio je slovenski ambasador Janez Lenarcic, direktor OESS-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava.
Iako je antisemitizam globalni fenomen, konferencija je bila usmjerena na države, članice, Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju.
Hannah Rosenthal, posebna američka izaslanica za praćenje i borbu protiv antisemitizma, kaže da raste broj anti-semitskih incidenata u posljednjih nekoliko godina diljem Europe.
Istraživanja koja su vođena u toku financijske krize, na primjer, pokazuju da širom Europe u prosjeku 40 posto ljudi vjeruju da Židovi "imaju previše moći u poslovanju."
"Europa ima lošu povijest s nacionalizmom, i s antisemitizmom," ističe Rosenthal. "Promatrajući ovaj novi val nacionalizma uočili smo da se i javljaju novi oblici anti-semitizma."
Rosenthal: Promatrajući ovaj novi val nacionalizma uočili smo da se i javljaju novi oblici anti-semitizma.
Na izložbi je bilo prikazano da su počinitelji zločina bili prvenstveno nacisti, iako su im se u zločinu pridružili i neki lokalni suradnici.
Konstanti Gebert, kolumnist poljskog dnevnika "Gazeta Wyborcza" kazao je da izložba minimizira suradnju Litvanaca u holokaustu, u kojem je umrlo više od 90 posto litvanskih Židova.
On također ističe da izložba nije uvažila pomoć litvanskih muslimana Židovima u nevolji, fokusirajući se umjesto toga samo na kršćane.
Velik dio suvremenog antisemitskog diskursa usredotočen je na Izrael, koji se gotovo rutinski osuđuje kao nacistička država, posebno od strane arapskih i islamskih zemalja. Zaboravlja se, pri tome, da je Vijeće za ljudska prava UN, donjelo niz zaključaka kojima se osuđuju neki postupci izraelske države.
Najrasprostranjeniji i najviše kažnjavan u islamskom svijetu
Izazov samoga skupa bio je razlikovati legitimne kritike izraelskih akcija od napada motiviranih anti-semitizmom.
Rasprava o karakteru sukoba na Bliskom istoku otvorila je pitanje što je prvo - kokoš ili jaje. Da li postupci izraelske vlade pojačavaju antisemitizam ili je antisemitizam projekt utemljen da bi uništio izraelsku državu.
Ipak, 2010 - relativno mirna godina u odnosu na Blisko istočna previranja - istodobna je bila druga - najgora zabilježena godinu za anti-semitske incidente.
Zanimljivo je da je anti-semitizam najrasprostranjeniji, ali i službeno najviše kažnjavan u arapskom i islamskom svijetu.
Primjerice najviši vjerski lideri, pa čak i vlade pojedinih država su službeno pozivale na drugi holokaust.
Rosenthal je upozorila da se moglo vidjeti kako na Bliskom istoku pojedini klerici, gledajući u kameru, govore: "Hitler je bio velik, holokaust je bio prekrasan, i uz volju Allaha, mi ćemo biti u mogućnosti završiti posao." Takvi pozivi bili su upućeni milijunskom audotorijumu koje gleda televiziju.
U cilju borbe protiv anti-semitizma Rosnethal je nedavno dovela osam imama – od kojih dvojica javno negiraju holokaust, u obilazak nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau gdje je bilo ubijeno oko milijun Židova.
„Neki od imama nisu znali da su Albanci, iako uglavnom muslimani, spasili veliki broj Židova tokom rata“, rekla je Rosnethal, dodajući da su nakon posjeta konc logoru, vjerski lideri potpisali izjavu kojom osuđuju poricanje holokausta i antisemitizam u svim oblicima.
Ipak, pravog napretka u borbi protiv antisemitizma neće biti dok države same ne budu legalnim sredstvima kažnjavale one koje mrze, „ali i dok anti-semiti ne shvate da su izolirana i prezrena manjina koju većina ne prihvaća“, upozorio je poljski novinar Konstanti Gebert.
