Dostupni linkovi

Ruski antiratni volonteri koji su pomagali Ukrajincima da pobjegnu od rata


Volonterski napori Nadin Geisler nastavljaju se iz inostranstva. Na ploči u njenom stanu su ljepljive ceduljice s popisom zadataka koje treba uraditi: "Evakuacija"; "Roditelji + pet mačaka i pas ovčar"; "Djeca u okupaciji. Lijekovi, žitarice, adaptirano mlijeko, pelene."
Volonterski napori Nadin Geisler nastavljaju se iz inostranstva. Na ploči u njenom stanu su ljepljive ceduljice s popisom zadataka koje treba uraditi: "Evakuacija"; "Roditelji + pet mačaka i pas ovčar"; "Djeca u okupaciji. Lijekovi, žitarice, adaptirano mlijeko, pelene."

Piše: Anton Starikov

Sve je počelo sa telefonskim pozivom.

Dok su ruske snage napadale Harkiv u martu 2022, mjesec nakon početka invazije, Nadinu Geisler je kontaktirao poznanik iz istočnog ukrajinskog grada i zamolio je da mu pomogne da prijateljevu majku, koja je s sobom imala samo dokumenta i svog psa, izvuku iz tog područja.

U to vrijeme, Geisler, 28-ogodišnja fotografkinja, živjela je u gradu Belgorodu na zapadu Rusije, na nekoliko sati vožnje od ukrajinske granice, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

"Naravno, rekla sam da je mogu sačekati na granici i da bi mogla da živi sa mnom koliko god da treba", rekla je Geisler u intervjuu na nepoznatoj lokaciji izvan Rusije. RSE je pristao da ne otkriva njenu trenutnu lokaciju iz bezbjednosnih razloga.

Ta žena nije bila jedina, prisjeća se Geisler: pozivi iz Ukrajine nastavili su se tokom cijele noći, a narednog jutra njena sestra i ona dočekale su ženu i još 14 izbjeglica, uz kućne ljubimce, na ulazu njihove stambene zgrade. Po podu iznajmljenog stana sestre su prostrle ćebad, jastuke, džempere i jakne koje su služile kao posteljina za izbjeglice, a njih dvije su spavale na balkonu.

Taj imrovizovani čin saosjećanja pokrenuo je široku mrežu ljudi koji pomažu da se olakša bijeg ljudi iz Ukrajine; Giesler procjenjuje da je oko 2.000 Ukrajinaca pobjeglo u Rusiju uz pomoć njene mreže, koja je takođe služila da se hiljade drugih ljudi koji žive na okupiranim teritorijama Ukrajine snabdiju hranom, toalet papirom i ljekovima.

Mnoge izbjeglice, kojima je ruski prvi jezik, obično na Rusiju nijesu gledali kao na krajnje odredište, već kao na trazitnu stanicu, mjesto gdje imaju prijatelje ili porodicu i odakle mogu da zarade novac da bi nastavili putovanje.

Većina je od tada migrirala u Evropsku uniju ili se vratila na teritoriju pod kontrolom Kijeva unutar Ukrajine, rekla je Geisler.

"Ili ćeš se savladati i ovom poslu pristupiti kao robot, ili ćeš poludjeti", kazala je Geisler za RSE.

Mreža sa 'ogromnim resursima'

Nedugo nakon početka invazije u februaru, Geisler i njena sestra pridružile su se antiratnom protestu u Belgorodu, kada su nosile plavo-žute boje ukrajinske zastave i dijelile cvijeće prolaznicima. Kratko su bile pritvorene.

Giesler rekla da je puštena na slobodu zbog administrativne prekršajne prijave.

Ona i njena sestra tada su počele da rade na prijemu Ukrajinaca koji su prelazili granicu sa Rusijom. Kazala je da su oko 100 njih ugostile u svom stanu, a najmanje hiljadu smjestile u hostele, apartmane i skladišta humanitarne pomoći.

Ruski volonteri koji pomažu tim ljudima rekli su da djeluju kroz blisko povezan niz kontakata, koji je olakšan zahvaljujući društvenim mrežama.

Volonteri mogu brzo da "pregore", kaže Jegor Zaharov.
Volonteri mogu brzo da "pregore", kaže Jegor Zaharov.

U prva dva mjeseca nakon invazije volonteri su bili "kao muve u paukovoj mreži", rekao je Jegor Zaharov, 48-ogodišnji koordinator volontera iz Sankt Peterburga.

Tada je "volonterski pokret počeo da se širi i razvija", rekao je. "Sada je to čitava struktura koja akumulira ogromne resurse."

Postoji koordinacija sa organizacijama u Evropi kako bi se pomoglo da se Ukrajinci sa teritorija koje je okupirala Rusija izvuku u Evropsku uniju ili inostranstvo.

Jednom prilikom volonteri su pomogli da žena, koja je oboljela od raka u terminalnoj fazi, otputuje iz okupirane luke Mariupolj na jugoistoku Ukrajine u Norvešku, podsjetio je Zaharov. Umrla je u domu za palijativnu njegu, a uz nju je bio njen sin.

Izdatak od "tri ili četiri hiljade eura" za osobu na samrti možda nema ekonomskog smisla, rekao je, "ali mi se ovdje ne bavimo ekonomijom. Mi spašavamo ljude."

Volonteri, međutim, mogu brzo da "izgore": "Svaka porodica ima priče za haško suđenje u malom" za ratne zločine, rekao je Zaharov.

Neki volonteri koji su se iscrpili, odlučili su da pomognu finansijski.

Geisler je rekla da su joj donacije omogućile da plaća 300 hiljada rubalja (oko 4.300 dolara) mjesečno za smještaj izbjeglica u hostele i skladišta humanitarne pomoći u Belgorodu.

Nejasno je odakle tačno dolaze donacije; koordinatori volontera nisu dali detalje o tome ko su donatori.

Tim sredstvima je preko malih oglasa kupila oklopno vozilo za dostavu humanitarne pomoći na okupirana područja, koje je kasnije zaplijenila ruska vojska. Ruski graničari, rekla je, samo su tražili da prefarba svijetlo bež vozilo u zelenu boju kako bi izbjegla ukrajinsko granatiranje.

Takođe je postavila tri skladišta u regiji Belgorod za skladištenje potrebne robe. Paketi namijenjeni određenim primaocima sadrže nekvarljive namirnice, sredstva za čišćenje, toalet papir i ljekove.

I Geisler i Zakarov priznali su da su u početku koristili konvoje označene latiničnim slovom Z, simbolom ruske invazije, za isporuku paketa pomoći u okupirane regije.

Sada se, kažu, takva pomoć pri isporuci događa rijetko, ako se uopše i događa.

U proljeće 2022. nestale su dvije pošiljke te grupe koje su bile ostavljene u zgradi seoskog savjeta u Kozača Lopanju, zaseoku u regiji Harkiv koji su ponovno zauzele ukrajinske snage u septembru 2022. Geisler je, koristeći propusnicu koju je izdala vlada, odlučila da sama dostavi pakete.

"Otkrili smo da su potkradali humanitarnu pomoć", ispričala je, sugerišući da su za to krivi lokalni okupacioni zvaničnici. Neke su prodice navele da su od vreće od 50 kilograma hrane i potrepština dobile samo dva paketa makarona i malo čaja.

Geisler je takođe prikupljala podatke o ljudima koji su željeli da napuste područja pod ruskom okupacijom; njen pretežno ženski tim volontera organizovao je evakuacije iz regija Hrakova, Donjecka i Luganska, rekla je.

Posljedice

Nejasno je u kojoj su mjeri vlasti nadzirale rad koji volonteri obavljaju - ili jesu li u stvari to prećutno dopustile.

Ruske vlasti oštro su se obračunale s bilo kakvim neslaganjem ili protivljenjem ratu, zatvarajući ljude pod nejasno formulisanim zakonom koji kriminalizuje svakoga ko "diskredituje oružane snage". Ljudi su isto tako bili zatvarani zbog "širenja lažnih informacija" o invaziji, što uključuje objavljivanje informacija o broju žrtava.

Ipak, Rusima koji su pomagali izbjeglicama ili pružali utočište ili humanitarnu pomoć u velikoj je mjeri dopušteno da rade.

Kao i drugi volonteri koji slično razmišljaju i koji se suočavaju s potencijalnim kaznenim progonom ili uznemiravanjem, Geisler i Zaharov sada žive izvan Rusije.
Kao i drugi volonteri koji slično razmišljaju i koji se suočavaju s potencijalnim kaznenim progonom ili uznemiravanjem, Geisler i Zaharov sada žive izvan Rusije.

Sestre Geisler kažu da su se susrele sa problemima: državna Sberbanka, u koju su polagane dobrovoljne donacije, na kraju je deaktivirala njihove bankovne kartice. Giesler nije odgovorila na dodatna pitanja o tome jesu li kasnije uspjele da dobiju ta sredstva.

Tokom jedne posjete skladištu u Belgorodu u kojem su se skladištile zalihe, nepoznati muškarac rekao je Geisler da je deaktivacija bankovnih kartica "pozdrav s Lubjanke", aludirajući na moskovsko sjedište glavne ruske domaće obavještajne agencije.

"Ne zaj*****j se tamo gdje nisi poželjna", rekao joj je taj muškarac.

Na jednom od njenih posljednjih putovanja u naselje Kozača Lopanj prije nego što ga je ponovo zauzela Ukrajina, drugi ju je muškarac upozorio da će je "oni" ubiti ako nastavi, rekla je.

Geisler je kazala da ju je to podstaklo da rodbini ostavi uputstva "što učiniti i kome se obratiti ako nestanem".

U novembru je 61-godišnji volonter iz Belgoroda optužen za izdaju i ilegalnu trgovinu oružjem nakon što je pomogao starijoj ženi da pređe u Ukrajinu iz Rusije, prema više medijskih izvještaja.

Let na bezbjedno

Kao i drugi dobrovoljci sličnih razmišljanja koji se suočavaju sa potencijalnim kaznenim progonom ili uznemiravanjem, Geisler i Zaharov sada žive izvan Rusije.

U maju 2023. Geisler je rekla da je odlučila da ode, nakon što je na pasoškoj kontroli na aerodromu zadržana žena koja je donirala 300 rubalja (3,27 dolara) za ukrajinske izbjeglice. Ispitivali su je o pomoći "teroristi i ekstremisti" koji podržava ukrajinske oružane snage, navela je Geisler.

U strahu od pritvora, Geisler je pokušala da se preruši tako što je ošišala kosu, a zatim je odlučila da putuje automobilom do granice s Bjelorusijom, više puta mijenjajući automobile tokom 11-satnog putovanja.

"Kad sam prešla granicu s Bjelorusijom, činilo mi se kao da uopšte ne dišem", rekla je.

Svoje volonterske napore nastavlja iz inostranstva. Na panou u njenom stanu stoji niz ljepljivih ceduljica sa popisom predstojećih zadataka: "Evakuacija"; "Roditelji plus pet mačaka i pas ovčar"; "Djeca u okupaciji. Ljekovi, žitarice, mlijeko za bebe, pelene."

Donacije su se smanjile, rekla je Geisler, koja je trenutno nezaposlena. "Svakim danom rata sve je manje ljudi koji žele da pomognu Ukrajincima", kazala je. Oni koji pomažu "apsolutno prolaze kroz političko-vojnu mašinu za mljevenje mesa", dodala je, govoreći o ruskoj represiji protiv ratnih kritičara.

Što se Zaharova tiče, rekao je da je pobjegao nakon prijetećih anonimnih telefonskih poziva 25. septembra 2022, tri dana nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio mobilizaciju desetina hiljada vojno sposobnih muškaraca.

Rekao je da postoje i nepotvrđeni izvještaji koji su se već pojavili o ruskim pripadnicima službe bezbjednosti koji vrše pritisak na porodice dobrovoljaca koji napuštaju zemlju kako bi identifikovali svog "koordinatora".

Zaharov je rekao da se sa svojom mačkom i tri kofera odvezao preko granice u Finsku, članicu Evropske unije, gdje je zatražio politički azil.

"U suštini, odlučio sam da ne rizikujem ", rekao je govoreći iz Helsinkija putem aplikacije Telegram.

Ni Zaharov ni Geisler ne planiraju da se vrate u Rusiju, u kojoj ne vide budućnost pod vlašću Putina.

Giesler je rekla da su zahtjevi za pomoć Ukrajincima samo odložili njen odlazak iz Rusije.

"Morala sam nekako da ostanem tamo da im pomognem", rekla je. "I izdržala sam koliko sam mogla."

*Napisala Elizabeth Owen prema izvještajima Antona Starikova iz North.Realities Radija Slobodna Evropa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG