Policija Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) još uvijek nije pronašla počinioca, jednog ili više njih, koji su u subotu, 15. februara u Mostaru bakljom napali kolonu autobusa, u kojoj su se nalazili antifašisti s područja bivše Jugoslavije, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u MUP-u tog kantona.
“Prema pretpostavkama, preko stambenog objekta je na autobus bačena pirotehnička naprava“, izjavio je za RSE glasnogovornik Uprave policije MUP-a HNK-a, Ljudevit Marić.
Dodao je da su pripadnici Odjela kriminalističke policije Policijske uprave Mostar izvršili uviđaj na autobusu, te je utvrđeno da je na vozilu pričinjena “zanemariva materijalna šteta“.
Antifašiste dočekali uvrjedljivi grafiti i napadi
“Ustaše Mostar”, “Gazi Balije”, “Smrt komunizmu”, “Tito vampir”, nacistički znak kukasti križ i veliko slovo "U" koje označava ustaše i dalje su vidljivi na ulazu u kompleks Partizanskog spomen groblja.
Ovi grafiti su dočekali oko 2.000 antifašista iz zemalja eks-Jugoslavije prije četiri dana na centralnoj manifestaciji obilježavanja Dana oslobođenja Mostara od fašizma u Drugom svjetskom ratu.
Partizansko spomen-groblje, inače nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, već je godinama na meti vandala, a povremeno je i nelegalna deponija smeća, kao i parking prostor.
Nakon ceremonije, na platou ispred spomen groblja, kada je kolona autobusa sa antifašistima pod policijskom pratnjom napuštala kompleks, nepoznati napadači su ih zasuli bocama, kamenicama i bakljama.
Predsjednik Saveza antifašista i boraca Narodno-oslobodilačkog rata (SABNOR) Bosne i Hercegovine Sead Đulić, koji je bio domaćin manifestacije obilježavanja godišnjice oslobođenja Mostara od fašizma, izražava nevjericu da u 21. stoljeću neko šalje poruke da treba ubiti na nacionalnoj osnovi ili da podsjeća na Hitlerov ili Pavelićev znak.
“To je jedna mučnina u stomaku, naprosto. Gdje mi živimo i ko tu djecu odgaja?”, upitao je Đulić u izjavi za Radio Slobodna Evropa, ocjenjujući kako je obrazovanje, pogotovo u Mostaru, etnički podijeljeno.
“Nema klupe na kojoj nema bar jedna ‘svastika’, jedna ustaška ‘potkovica’ i tako dalje i sve to ima u školama i niko iz škola ne intervenira. Dakle, škole, porodice, politika odgajaju tu nesretnu djecu da budu neofašisti”, rekao je Đulić.
Drugačiji odnos u vrijeme kandidature za EPK
Predsjednik SABNOR-a BiH naglašava kako iza svega stoji politika, iznoseći podatak da Partizansko groblje u Mostaru nije bilo na meti vandala u vrijeme kada je bilo govora o kandidaturi Mostara za Evropsku prijestonicu kulture 2024. godine.
“Znamo da je uz Stari most i Partizansko spomen-groblje bilo glavni ‘mamac’ u toj aplikaciji i onda se nije diralo. Čim je to prošlo i propalo kao projekat ponovo je dat ‘mig’. Više im ne treba Partizansko spomen-groblje", izjavio je Đulić.
Istovremeno, bosanskohercegovački reditelj Dino Mustafić, koji je, pored ostalog, autor i dokumentarca o Mostara u proteklom ratu „Neka bude svjetlost“, kaže kako se u vezi sa grafitima i napadom na antifašiste u Mostaru radi o kontinuitetu politike.
“Vrlo sam ožalošćen kada vidim da pojedini izvještači te napade koji traju tamo već godinama, i to s vrlo jasno definisanom politikom, nazivaju huliganstvom”, izjavio je Mustafić za RSE.
Decenijama meta napada
Partizansko spomen-groblje u Mostaru izgrađeno je 1965. godine i djelo je čuvenog jugoslovenskog arhitekte Bogdana Bogdanovića. Bilo je jedan od najmonumentalnijih antifašističkih spomenika na Balkanu.
Iz Udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (UABNOR) Mostar su za RSE podsjetili da su prvi napadi na Partizansko spomen-groblje u Mostaru započeli još prije izbijanja oružanih sukoba u BiH, tačnije u noći između 10. i 11. marta 1992. godine. Tokom i nakon posljednjeg rata Partizansko spomen-groblje je potpuno devastirano.
U UABNOR-u podsjećaju da je kompleks tri puta nakon rata obnavljan, potpuno ili djelimično, ali da je svaki put nakon par dana ponovo oštećen.
Facebook Forum