Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Najveća povijesna nepravda: BiH u zadnjem vagonu jugoistočnog vlaka prema EU


Andrej Plenković

Na konstituirajućoj sjednici Odbora za vanjske poslove, u novom, 8. sazivu Evropskog parlamenta, poslanik iz Hrvatske Andrej Plenković izabran je za jednog od četiri potpredsjednika Odbora, na mandat od dvije i po godine.

Za Radio Slobodna Evropa Plenković govori o mogućem uticaju ovog odbora na proces proširenja Unije, te ukazuje na ključne aspekte zastoja BiH u procesu evropskih integracija.

Gospodine Plenkoviću, u čemu je značaj vašeg izbora, koliko za Hrvatsku toliko i za regiju Zapadnog Balkana?

Plenković: Meni je drago da sam kao član HDZ-a i Evropske pučke stranke postao jedan od četvero potpredsjednika, jednog od najvećih i najutjecajnijih odbora u Evropskom parlamentu, Odbora za vanjske poslove, kojem ponovo predsjedava najiskusniji zastupnik u Parlamentu još od 1980., Elmar Brok. U iduće dvije i pol godine ću nastojati - uz ključne vanjskopolitičke teme i globalna žarišta, sve ovo što okupira međunarodnu zajednicu –baviti se onim temama koje su posebno značajne za jugoistok Evrope, za sve zemlje koje aspiriraju postati u budućnosti članice Evropske unije, osobito Bosna i Hercegovina i naravno podržavati njen evropski put.

Koliko spoljnopolitički odbor može uticati na politiku proširenja Evropske unije?

Plenković: Sigurno da može. Vi znate da je vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta tijelo koje drži redovite konzultacije sa svim nadležnim povjerenicima koji se bave vanjskom dimenzijom odnosa Evropske unije, pri tom mislim i na dijalog s visokom predstavnicom, čiji se nasljednik, odnosno nasljednica, treba odrediti u sljedećim mjesecima i, naravno, dijalog koji smo imali sa gospodinom Füleom. U Parlamentu postoje brojna izaslanstva za odnose sa zemljama jugoistoka Evrope. Ja sam do sada bio član Izaslanstva za Jugoistočnu Evropu i dolazio sam i u Sarajevo, i u Beogradu sam bio kao član tog izaslanstva. Sada će drugi kolege biti članovi tih izaslanstava, a ja ću voditi računa da politika proširenja ostane visoko na dnevnom redu Evropske unije, premda je, objektivno gledano, atmosfera proširenja na određeni način malo rezervirana, ali bitna je poruka i budućeg predsjednika Komisije Junkera da s pregovorima treba nastaviti, s procesom pristupanja treba nastaviti. To će biti naša zadaća u idućem mandatu. U tom kontekstu ću se ja posebno zalagati i za jačanje konstitutivnosti i ravnopravnosti i položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, općenito reformi koje dovode do stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a ja se nadam, kasnije i ispunjavanja uvjeta i za sam početak podnošenja zahtjeva za članstvo i kasnije cijeli proces pregovora i pristupanja za Bosnu i Hercegovinu.

Što se Bosne i Hercegovine tiče, nema se šta novo reći o zastoju i blokiranim reformama, o višegodišnjem neprovođenju presude 'Sejdić-Finci', o izostanku dogovora o mehanizmu koordinacije, pa ipak, kako Vi vidite taj ključni razlog zaostajanja Bosne i Hercegovine?

Plenković: Sigurno je da je pronalazak rješenja ustavnih reformi svojevrsni preduvjet daljnjeg procesa, međutim, postoji niz inicijativa da se ispune kriteriji da Bosna i Hercegovina krene naprijed, da bude uključena u sve razine vlasti, naročito u koordinaciji evropskih poslova, da ne dolazi do situacije gdje se suspendiraju određena sredstva iz IPA instrumenta, dakle pretpristupne pomoći, i gdje treba raditi na koheziji i na funkcionalnosti cijele države. Prema tome, u tom pogledu će svi napori koje ćemo kao zastupnici u Evropskom parlamentu činiti, biti afirmativni i konstruktivni prema reformama u Bosni i Hercegovini. Siguran sam da su izbori na jesen vrlo bitan aspekt daljnjih aktivnosti, da će se nakon toga, ja sam uvjeren, ubrzati i evropski put.

U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini se čuje kako Evropska unija diže ruke od ove zemlje, prepuštajući je činovnicima iz najvažnijih institucija Unije. Kakav je Vaš dojam?

Plenković: Moramo razlikovati politički i ovaj stručno-tehnički dio procesa, a oni su međusobno povezani, jedan bez drugog ne idu. Uloga je političara, evo i mene i mojih drugih kolega hrvatskih zastupnika, da baš svojim aktivizmom na političkim razinama držimo ovu temu Bosne i Hercegovine vidljivom i bitnom. Ja uvijek kažem da bi bila najveća povijesna nepravda da Bosna i Hercegovina bude zadnji vagon u vlaku iz jugoistoka Evrope prema Evropskoj uniji. To bi bilo, po mom sudu, nedopustivo. Učinit ćemo sve da se to ne dogodi. Zato smo i angažirani i aktivni kad se rade izvješća i kad se rade rezolucije i kad je riječ o zajedničkim deklaracijama, kad je riječ o zastupničkim pitanjima i poticanju komisija. Siguran sam da će se na novoj komisiji, kad se imenuje nadležni povjerenik, i komisija na političkoj razini baviti Bosnom i Hercegovinom i pitanjem proširenja, tu nema nikakve dileme.

Ukoliko je Evropska unija, kako se to kaže – otvoreni projekat, može li biti spuštanja nivoa kriterija za prijem?

Plenković: Nakon velikog proširenja 2004., nakon Bugarske, Rumunjske, nakon Hrvatske, nakon financijske i gospodarske krize, krize Eurozone, krize Šengena, bilo je puno određenih poteškoća u smislu nužnosti unutarnje konsolidacije Evropske unije, fokusa na gospodarski rast, razvoj novih radnih mjesta, zapošljavanje, to su oni takoreći vidljivi prioriteti svih političkih grupacija i država članica, ali svejedno, Evropska unija je otvoreni projekt, svi imaju šansu, ali prethodno se, naravno, moraju ispuniti kriteriji. Teško je imati nekakve prečace, u to ja osobno ne vjerujem previše. Mislim da je atmosfera takva da se, dapače, tehnologija pristupnih pregovora postrožava, međutim, ono što je dobro u iskustvima nakon hrvatskih pregovora, to se već vidi na primjeru Crne Gore, kreće se, kad počnu pregovori za pristupanje, sa težim poglavljima, da se ona rano otvore. Kroz cijeli proces pristupanja se prate prave suštinske i dubinske reforme u okviru ovih sistemskih poglavlja, naročito pravosuđe, temeljna prava, funkcioniranje pravnog sustava, jer što u biti Evropska unija hoće? Hoće primiti članice koje su funkcionirajuće države, gdje pravni sustav i vladavina prava funkcioniraju, gdje onaj tko želi poslovati u tim zemljama ima predvidljiv pravni, porezni, ekonomski okvir, i da može očekivati istu brzinu djelovanja i pouzdanosti kao što to ima u drugim članicama Unije. To je poanta. Znači, kada se ti kriteriji ispune, onda sam siguran da se može ići naprijed, a zadaća je svih nas koji želimo da Bosna i Hercegovina napreduje u svom radu, u svom mandatu pomognemo, jer vodite računa, nas hrvatske zastupnike su birali dijelom i hrvatski državljani koji žive u Bosni i Hercegovini. Prema tome, imamo i direktnu, i moralnu i političku obavezu da se u tom pogledu angažiramo.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG