U Pragu su se 13. oktobra okupili predstavnici 20 znanstvenih instituta iz 16 evropskih država kako bi raspravili načine podizanja razine znanja Evropljana o komunističkim zločinima. Prema istraživanjima, čini se da se o tim zločinima malo zna u Evropi.
Sugovornik Radija Slobodna Evropa je Anders Hjemdahl, osnivač je švedskog Instituta za informiranje o komunističkim zločinima.
RSE: Vi ste 2006. osnovali institut s namjerom da se građani Zapadne Evrope više upoznaju s komunističkim zločnima. Onima koji su odrasli u komunizmu teško je povjerovati da Evropa ne zna što su oni podnosili u komunizmu. Zar Šveđani ne znaju dovoljno o zločinima komunizma?
Hjemdahl: Nije stvar u tome kakvo je znanje Šveđana o tim zločinima, pogotovo što se u našem susjedstvu nalaze države koje su komunisti držali pod okupacijom više od pola stoljeća. Problem je u tome da ako ste mladi Šveđanin koji vodi računa o ljudskim slobodama i pravima nositi ćete majice s likom Che Gevare, bedževe s crvenim zvijezdama i slušati rock bendove koje
Vidjeli smo sliku Mao Cetunga koji se smiješi, a koju je nacrtao Andy Warhol, ali nismo ništa znali o desecima milijuna ljudi za čiju je smrt odgovoran. Svuda možete vidjeti lik Che Gevare, no ne možete vidjeti lica njegovih žrtava.
pjevaju o revoluciji. Vrlo vjerojatno je da ćete na slobodno tržište, globalizaciju i kapitalizam gledati kao na brutalan i represivan sistem, u odnosu na socijalizam i komunizam koji pružaju nadu. Dok sam ja išao u školu, mi u Švedskoj nikada nismo učili o susjednim zemljama s druge strane Baltika, iako se one nalaze na maloj udaljenosti od nas. Kao da nisu postojale. Znali smo o ratu u Vijetnamu, ali ne i o gerilskim ratovima protiv komunizma u samoj Evropi. Vidjeli smo sliku Mao Cetunga koji se smiješi, a koju je nacrtao Andy Warhol, ali nismo ništa znali o desecima milijuna ljudi za čiju je smrt odgovoran. Svuda možete vidjeti lik Che Gevare, no ne možete vidjeti lica njegovih žrtava.
RSE: Mogu li grupe, poput vaše, mijenjati to? Da li će se u školskom sustavu Švedske naći predmet u kojem će se govoriti o komunističkim zločinima?
Hjemdahl: Mi smo prilično uspješni, i kada je riječ o upozoravanju na problem, organiziranju rasprava, kao i u promjenama u samom obrazovnom sustavu. Učenje o zločnima komunizma je sada obavezan predmet, kao što se u njemačkim školama obavezno uči o zločininima nacional-socijalizma. Mi smo 2007. pokrenuli raspravu, a istraživanje koje smo proveli među mladim pokazalo je da oni malo znaju o komunizmu i nedavnoj prošlosti. Devedeset posto učenika nikada nije čulo za gulag, iako je pet država u našem susjedstvu bilo pod komunističkom čizmom pola stoljeća. No, 95 posto je znalo o zločinima u Aushwitzu i holokaustu. Prema tom istraživanju, 43 posto mladih je tvrdilo da je tokom prošlog stoljeća komunistički režim ubio milijun ljudi, a petina je mislila da nije ni bilo žrtava komunizma ili su tvrdili da je deset tisuća ljudi ubijeno. U stvarnosti, u komunizmu je ubijeno oko 100 milijuna ljudi.
Spriječiti oživljavanje totalitarizma
RSE: Što je s ostalim državama u Zapadnoj Evropi? Koliko građani tih država znaju o komunističkim zločinima?
Rodbina žrtava Staljinove represije pali svijeću kod spomenika svim zatvorenicima gulaga - iz arhive
Hjemdahl: Istraživanje je provedeno u nekoliko zemalja. Situacija je prilično slična. No, sada radimo na istraživanju koje bi trebalo obuhvatiti cijelu Evropu.
RSE: Nedostatak informacija o tome koliko ljudi uistinu znaju o zločinima komunizma utječe i na pridobijanje pojedinih vlada da se odgovornije odnose prema ovom problemu. No, pretpostavljam da i u tome ima poteškoća. Da li se vašim nastojanjima suprostavljaju komunističke ili socijalističke stranke koje vaš rad mogu smatrati pokušajem njihove diskreditacije ?
Hjemdahl: Sigurno je tako. Mogu početi od moje vlastite zemlje, Švedske, gdje su na vlasti Socijalisti koji se oslanjaju na Komuniste kako bi ostali na vlasti. To utječe na informacije, kako u medijima, koji su gotovo u cjelosti pod kontrolom vlasti, tako na i obrazovni sistem koji je također pod kontrolom vlasti. Postoje i protivljenja sa strane krajnje ljevice. No, ja mislim da se zločinima komunizma treba raspravljati, jer nemoguće se oslanjati na jednu ideologiju koju je povijest diskreditirala.
RSE: Vidim da unositi dosta emocije u cijelu priču. No, kao Šveđanin, osobno niste patili u komunizmu. Koji je glavni razlog da se baviti ovim temama?
Hjemdahl: Prvo, djelomično sam odrastao u komunističkom Vijetnamu gdje je moja obitelj živjela jedno vrijeme. Nakon pada ‚Željezne zavjese‘, počeo sam putovati u zemlje koje su bile pod komunizmom. Tamo sam shvatio što je povijest, kroz svjedočanstva ljudi. Moja moralna obaveza je bila prenijeti iskustva i priče tih ljudi na Zapad.
RSE: U petak je u Pragu potpisana „Platforma za evropsko sjećanje i savjest“. Koji su njeni glavni naglasci?
Hjemdahl: Platforma poziva na promjene u obrazovnom sustavu, određivanja dana sjećanja na žrtve totalitarizma, kako nacizma, tako i komunizma, provođenje jednog širokog istraživanja o kojem sam govorio, otvaranje arhiva tajnih policija i slično. Ne radi se samo o podizanju svijesti o onome što se događalo u prošlosti, već spriječiti svako oživljavanje totalitarizma kao i anti-demokratskih pokreta.
