Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Izvještaj SAD: Kritika Kine zbog zlostavljanja muslimana


U dijelu izvještaja u kojem se spominju Ujguri navodi se da je "kineska vlada razdvojila čitave porodice, privodeći između 800,000 i 2 milliona odraslih u koncentracione logore i odvodeći neku od njihove djece u sirotišta".

Pripadnici ujgurske muslimanske populacije u Kini i dalje su izloženi "nečuvenim zlostavljanjima", ali vlada u Pekingu se suočila s nekolicinom, ako i ikakvim, posljedicama, navodi dvopartijska federalna komisija Sjedinjenih Država u svom godišnjem izvještaju o stanju vjerskih sloboda u svijetu za 2019.godinu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

U izvještaju koji je Američka komisija za međunarodne vjerske slobode (USCIRF) objavila 29. aprila, također se preporučuje da Stejt department uključi Rusiju i Uzbekistan zajedno s Iranom, Pakistanom, Tadžikistanom, Turkmenistanom i drugim državama, na popis najtežih kršitelja vjerskih sloboda - takozvane zemlje Prvog reda (Tier 1) odnosno "zemlje za posebnu zabrinutost" (CPC).

Ove preporuke odražavaju zabrinutost da je ruska država "ubrzala [svoje] represivno ponašanje" prema vjerskim manjinama 2018. godine i da su u Uzbekistanu, uprkos poboljšanjima, "i dalje prisutna ozbiljna kršenja vjerskih sloboda“.

Komisija osuđuje Kinu zbog tretmana ujgurske muslimanske manjine, uglavnom u sjeverozapadnoj pokrajini Singđang, kao i drugih većinom muslimanskih grupa tamo, kao što su etnički Kazahstanci. Ujguri - kojih ima oko 15 miliona u Kini - dugo su se žalili na njihov tretman pod vladavinom Pekinga.

"Ujgurske muslimane stalno nadgledaju, njihove telefone zapljenjuju i skeniraju, njihova koža se ubada za uzorke krvi da bi se prikupio njihov DNK, a njihovoj djeci je zabranjeno da idu u džamije", navodi se u izvještaju USCIRF-a.

"Čak i gore, kineska vlada je razdvojila čitave porodice, privodeći između 800.000 i dva miliona odraslih u koncentracione logore i odvodeći neku od njihove djece u sirotišta", dodaje se u izvještaju.

"Članovi porodice ne mogu kontaktirati jedne druge zbog straha od vladinog praćenja, tako da mnogobrojni ujgurski muslimani nemaju pojma gdje su njihovi najmiliji ili čak da li su živi", piše u izvještaju.

Dodaje se da, iako je više stranih vlada - uključujući Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Tursku - "oštro osudila" Peking zbog tih "nečuvenih zlostavljanja", vlada nije imala nikakve posljedice.

"Uprkos dugogodišnjoj eskalaciji zlostavljanja, šira međunarodna zajednica je tragično propustila priliku da spriječi ono što se sada dešava sa Ujgurima i drugim muslimanima u Kini", kaže se u izvještaju.

Peking je porekao da upravlja sabirnim logorima i centrima za prevaspitanje Ujgura, Kazahstanaca i drugih, uglavnom muslimanskih grupa, u Singđangu. Kazahstanci koji govore turkijski su druga po veličini autohtona zajednica u pokrajini Singđang nakon Ujgura, a region je također dom etničkih Kirgiza, Tadžikistanaca i Huija, također poznatih kao Dungani.

Vlada insistira da su objekti "centri za stručno obrazovanje" koji imaju za cilj da pomognu ljudima da se drže dalje od terorizam i da im se omogući reintegracija u društvo.

Skrivanje iza 'javnog reda'

U godišnjem izvještaju se navodi da je "nažalost Kina samo jedna od nekoliko zemalja u kojima su vjerske slobode ili uvjerenja ostale u opasnosti tokom 2018. godine".

Dok su se neke vlade "uključile u borbu za promovisanje vjerskih sloboda ili uvjerenja, druge ga drsko suzbijaju".

Prema izvještaju, države poput Tadžikistana, Sudana i Vijetnama guše vjerske slobode pod krinkom zaštite "javnog reda" ili "državne sigurnosti", često koristeći stvarne ili pretpostavljene prijetnje terorizmom ili javne nemire kako bi opravdale ograničavanje prava i "neposredni progon vlastitog naroda".

"Neke - poput Rusije, Kine, Eritreje i Turkmenistana - izlažu svoje nesigurnosti etiketiranjem vjerskih i etničkih manjina kao 'ekstremistima', dijelom zato što te vlade vjeruju da su te grupe pod 'stranim uticajem'", dodaje se u izvještaju.

Izvještaj je urađen prije nedavnih političkih promjena u Sudanu, gdje su masovni ulični protesti doveli do rušenja autokratskog predsjednika Omara al-Bašira. Vojni savjet je preuzeo vladu, ali je obećao da će je uskoro prepustiti civilnoj kontroli, iako sporovi ostaju.

Izvještaj komisije ističe 16 zemalja koje su dosegle standarde Stejt department kao "zemlje za posebnu zabrinutost". Zemlja Prvog reda (Tier 1) je ona "čija vlada koristi ili toleriše posebno teška kršenja vjerske slobode, što znači da su ona sistematična, aktuelna i nečuvena".

USCIRF preporučuje da Stejt department ponovo označi Iran, Pakistan, Burmu, Tadžikistan, Turkmenistan, Kinu, Eritreju, Sjevernu Koreju, Saudijsku Arabiju i Sudan kao zemlje Prvog reda.

Pakistan je 2018. kritikovao odluku SAD kojom je stavljen na listu zemalja koje krše vjerske slobode, nazivajući taj potez "jednostranim i politički motiviranim".

'Netradicionalne vjere' kao ciljevi

USCIRF također preporučuje da se šest drugih zemalja dodaju na listu zemalja Prvog reda - Rusija, Uzbekistan, Sirija, Centralnoafrička Republika, Nigerija i Vijetnam.

Prije godinu dana, Stejt department je dodao Rusiju i Uzbekistan, zajedno sa Komorima, na svoj Specijalni spisak za one koji su učestvovali ili tolerisali teška kršenja, ali se nije smatralo da ispunjavaju sve CPC kriterije.

Ta promjena je bila napredak za Uzbekistan, koji je bi na listi CPC-a od 2006. godine, ali izvještaj Komisije kaže da, iako je došlo do poboljšanja, prekršaji u 2018. godini značili su da je zemlja ponovo "zaslužila oznaku“ CPC.

"U 2018. godini uslovi vjerskih sloboda u Uzbekistanu bili su pozitivni u određenim područjima", navodi se u izvještaju, ali uprkos "pozitivnim kretanjima na najvišim nivoima vlasti, ozbiljna kršenja vjerskih sloboda su i dalje postojala".

Između ostalog, navodi se, "policijske snage i pripadnici Uzbekistanske državne službe bezbjednosti ... nastavili su da maltretiraju, zastrašuju, napadaju, kažnjavaju i pritvaraju pripadnike hrišćanskih zajednica, posebno baptista i Jehovinih svjedoka".

USCIRF je preporučio oznaku CPC za Rusiju od 2017. godine. U novom izvještaju navodi se da je 2018. "Rusija pojačala represivno ponašanje" što je dovelo do te preporuke.

"Vlada je nastavila da opterećuje 'netradicionalne' vjerske manjine novčanim kaznama, pritvaranjem i krivičnim prijavama pod izgovorom borbe protiv ekstremizma", kaže se u izvještaju. "Rusko zakonodavstvo cilja na 'ekstremizam' bez adekvatnog definisanja termina, omogućujući državi da procesuira širok spektar nenasilne, nepolitičke vjerske aktivnosti."

"Jehovini svjedoci, koje je vlada potpuno zabranila 2017. godine, suočili su se sa ozbiljnim državnim progonom", navodi se u izvještaju.

"Rukovodstvo scijentološke crkve u Sankt Peterburgu ostalo je u kućnom pritvoru, dok su brojne pristalice islamskog misionarskog pokreta Teblig Džemat i čitaoci djela turskog teologa Saida Nursija osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne zbog mirnog vjerskog izražavanja", kaže se u izvještaju.

"Na Sjevernom Kavkazu, snage sigurnosti djelovale su potpuno nekažnjeno, hapseći i otimajući osobe osumnjičene za čak i dodirne veze s islamiskim militantima", navodi se. "U okupiranom Krimu, ruske vlasti su nastavile da kidnapuju, muče i zatvaraju krimske muslimane Tatare po volji."

Nadalje, USCIRF ističe 12 zemalja kao zemlje Drugog reda (Tier 2) -- one u kojima su kršenja ozbiljna i u koje je vlada uključena ili ih je tolerisala, te koja su okarakterisana barem jednim od elemenata "sistematskog, aktuelnog i nečuvenog" CPC standarda.

Za 2019. godinu rečeno je da su te zemlje Afganistan, Azerbejdžan, Bahrein, Kuba, Egipat, Indija, Indonezija, Irak, Kazahstan, Laos, Malezija i Turska.

Također se preporučuje da Stejt department označi pet organizacija kao "subjekte za posebnu zabrinutost", ili EPC - izraz za "nedržavnog aktera" koji "vrši značajnu političku moć i teritorijalnu kontrolu; izvan je kontrole suverene vlade; i često koristi nasilje u ostvarivanju svojih ciljeva“.

Oni koji su navedeni kao EPC su organizacija Islamska država Iraka i Sirije, ekstremistička grupa poznata i kao IS; Talibani u Afganistanu; Al-Šabab (Al-Shabaab) u Somaliji; Huti pod okriljem Irana u Jemenu; i Hajat Tahrir al-Šam -- ranije nazivan Al-Nusra Front -- podružnica Al-Kaide u Siriji.

XS
SM
MD
LG