"Plavi zid" postao je ključna prepreka dok se bivši američki predsjednik Donald Trump približava pobjedi na izborima, a stručnjaci navode da su zabrinutost zbog imigracije i visokih troškova života bili presudni faktori za ishod glasanja.
Demokratskoj protivnici, aktuelnoj potpredsjednici Kamali Harris, bila je potrebna pobjeda u ključnim saveznim državama Michigan, Wisconsin i Pennsylvania, poznatim kao države "Plavog zida" jer su tradicionalno naklonjene demokratama.
Međutim, u samo nekoliko sati američka televizija Fox News prva je proglasila bivšeg predsjednika Donalda Trumpa pobjednikom u Pennsylvaniji i Wisconsinu, čime je dobio dovoljan broj elektorskih glasova za pobjedu. Harris, kojoj su bile potrebne sve tri države "Plavog zida" za pobjedu na izborima, također je zaostajala u Michiganu.
"Izgleda da su ankete i treći put zaredom potcijenile podršku koju Trump ima," rekao je za Radio Slobodna Evropa Brian Kalt, profesor prava na Državnom univerzitetu Michigan prije nego što su rezultati zvanično objavljeni.
Pojedini stručnjaci ostavili su mogućnost za dugotrajan proces u slučaju da bilo koja strana zatraži ponovno brojanje glasova ili istragu o validnosti ranog glasanja, čiji listići još uvijek pristižu.
Peter Skerry, profesor političkih nauka na Boston Collegeu, kaže da su obje strane, i demokrati i republikanci, bile spremne osporiti rezultat koji im ne odgovara, te da "postoji mogućnost da bi se ovi izbori mogli odužiti."
Sa druge strane kasnili su rezultati iz nekih ključnih država poput Nevade.
Rebecca Gill, vanredna profesorica političkih nauka na Univerzitetu Nevada u Las Vegasu, izjavila je prije nego što su mediji počeli proglašavati Trumpovu pobjedu, da bi glasački listići poslani poštom i privremeni glasački listići mogli biti podvrgnuti pojačanoj kontroli.
"U prethodnim izborima to nije bilo toliko bitno, jer je razlika u glasovima bila veća od broja lističa koji nisu stigli," rekla je Gill. "Nije jasno da li će to biti slučaj ovaj put."
Na kraju, američki birači su se najviše fokusirali na unutrašnja pitanja, uprkos nagađanjima da bi stavovi kandidata o sukobu na Bliskom istoku, ratu Rusije u Ukrajini i odnosima Washingtona s Kinom mogli biti ključni za ishod izbora.
Vanjska politika "nije bila važna tema," rekao je Skerry, navodeći da je to tipično za predsjedničke izbore u SAD-u. "Suočavamo se s pitanjima imigracije i životnih troškova."
Amerikanci glasaju na predsjedničkim izborima
Gill je navela da je pitanje reproduktivnih prava, pri čemu su birači u deset država odlučivali hoće li u svoje ustave uvrstiti pravo na abortus, bilo snažan motivator za žene da izađu na izbore, bez obzira na političke preferencije.
Uoči izbora, mnogi birači i političari izražavali su strah da bi moglo doći do političkog nasilja nakon glasanja, posebno u slučaju tijesnog ishoda.
Skerry kaže da su "obe strane bile spremne" za mogući nasilje, te da Sjedinjene Države prolaze kroz "napeto i opasno razdoblje po svim mjerilima."
Gill je rekla da je situacija "bila vrlo napeta," te istaknula da su vlasti u nekim državama, uključujući države koje su ključne za ishod kao što su Georgia i Michigan, prijavile prijetnje bombom koje se dovode u vezu sa ruskim izvorom.
No naglasila j da „nije upoznata s raširenim nasiljem“ tokom glasanja te da su alternativne opcije za glasanje, poput ranog glasanja, smanjile gužve na biračkim mjestima, što je moglo smanjiti mogućnost sukoba.