Hrvatska ima ambiciozne planove sa 240 kvadratnih kilometara velikim vojnim poligonom u Slunju. Zajedničkim hrvatsko-američkim ulaganjem planira se dovršiti njegovu modernizaciju i pretvaranje u najmoderniji vojni poligon u ovom dijelu Europe.
Hrvatska predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Drago Lovrić su tijekom prošlotjedne posjete Sjedinjenim državama obišli i vojni poligon Nacionalne garde Minnesote Camp Ripley. Plan je da se u sljedećih deset godina vojni poligon „Eugen Kvaternik“ u Slunju - sličnih gabarita kao i Camp Ripley - modernizira temeljem američkih iskustava, ali i sa američkim know-howom.
„Znači, mi ćemo koristiti sposobnosti i financijska sredstva i Sjedinjenih Američkih Država i naša proračunska sredstva da razvijemo poligon Slunj tako da bude najmoderniji poligon u Europi“, kaže general Lovrić.
Vojni poligon „Eugen Kvaternik“ najveći je u Hrvatskoj i prostire se na 240 kilometara, najviše na području grada Slunja, a malim dijelom i na području općina Tounj, Josipdol, Plaški, Saborsko i Rakovica. Izgradila ga je JNA još 1965. godine, a posljednjih godina uloženo je mnogo napora na njegovoj modernizaciji, što s hrvatske, što s američke strane. Nacionalna grada Minnesote surađuje sa vojskama Kanade, Norveške i Hrvatske, zajedno sa pripadnicima Hrvatske vojske sudjelovala je u misiji u Afganistanu,pripadnici Nacionalne garde Minnesote u niz navrata obučavali su se na poligonu u Slunju, i podjela iskustava iz razvoja i upravljanja Campa Ripley sa hrvatskom stranom bila je logična.
Plan je da poligon bude certificiran u skladu s NATO standardima, i da ga koriste ne samo Hrvatska i druge članice NATO-a, već i treće zemlje za vježbe i obuku, čime bi se popunjavao i proračun hrvatskog Ministarstva obrane.Hrvatsko izaslanstvo je u Camp Ripleyu obišlo nastavni centar, kantinu i sustave simulatora. Hrvatska predsjednica sjela je u simulator leta borbenog helikoptera OH-58D Kiowa, kojih će 16 komada Sjedinjene države darovati Hrvatskoj, pa će ukupni iznos američke vojne pomoći Hrvatskoj do kraja ove godine premašiti pola milijarde dolara.
„Uspjela sam napraviti krug oko zračne luke, vratiti se nazad i spustiti helikopter, a da ga nisam razbila. Sletjeli smo dobro, dakle nema problema.“
Simulatori ne samo zbog nižih troškova, nego i zbog ekologije, koja je u cijeloj priči vrlo važna.
„Na poligonu Slunj značajno smo smanjili topnička i sva druga djelovanja u odnosu na nekadašnju JNA, koja je zasigurno koristila teže projektile, veće eksplozivne naprave i sve ostalo, dok mi to u značajnoj mjeri simuliramo i smanjujemo utjecaj na okoliš“, pojašnjava Lovrić.
Lokalne HDZ-ove gradske vlasti u Slunju malo su negodovale na ovu vijest, ali brzo su utihnule. HDZ je preuzeo vlast u gradu kada je pred nepune dvije godine ostavku dao nezavisni slunjski gradonačelnik Željko Rendulić, prosvjedujući tako zbog toga što je Ministarstvo obrane prestalo biti obavezno plaćati gradu komunalnu naknadu za poligon. Time je Slunj ostao bez 4,5 milijuna kuna godišnje, što je trećina izvornih prihoda grada. „Ja sam samo želio da lokalna zajednica dobije naknadu za aktivnosti koje se na njenom području dešavaju,“ kaže Rendulić.
„Međutim, očito je da od toga neće biti ništa. Sve ide, pretpostavljam, smjerom koji je ranije zacrtan i dogovoren.“
Predsjednik ekološke udruge „Eko Kvarner“ Vjeran Piršić priznaje da je korištenje NATO standarda donijelo poboljšanja na mnogim vojnim poligonima, pa tako i u Slunju.
„Ljudi koji su nekada u doba JNA koristili taj poligon kao aktivne vojne osobe i koji ga koriste danas kažu da je razlika dramatična. Ali fundamentalno pitanje je – mogu li se i tako reducirane, kontrolirane i poboljšane aktivnosti uopće odvijati na takvom prostoru?“
Zato on prije bilo kakvog nastavka radova na poligonu Slunj, koji se nalazi između Plitvičkih jezerai rijeka Korane i Mrežnice, sugerira izradu ne jedne, već dvije nezavisne studije utjecaja na okoliš.
