Dostupni linkovi

Američki tužioci o Asanžovom regrutovanju hakera


Podrška Džulijanu Asanžu u Londonu, maj 2019.

Američko ministarstvo pravosuđa pojačalo je svoj slučaj protiv osnivača Vikiliksa (WikiLeaks) dopunjenom optužnicom koja iznosi nove dokaze da je Džulijan Asanž (Julian Assange) aktivno regrutovao hakere za kompjuterske upade, čime tužioci nastoje dokazati da nije djelovao kao novinar ili izdavač, već kao haker, kršeći Zakon o špijunaži za šta bi mogao biti osuđen na maksimalno 175 godina zatvora, pišu svjetski mediji.

Zavjera s ‘Anonimusima’

Osnivač Vikiliksa kovao je zavjeru s hakerima povezanim s grupama ‘Anonimus’ (Anonymous) i Lulzsek (‘LulzSec’) za koje se sumnja da su počinili brojne sajber (cyber) napade širom svijeta, navodi se u ažuriranoj optužnici američkog Ministarstva pravosuđa, piše Blumberg (Bloomberg).

Asanž, koji je u pritvoru u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog zahtjeva za izručenje SAD-u, dao je vođi Lulzseka popis ciljeva koje treba hakirati 2012. godine rekavši toj osobi da će najuticajnije izdanje hakiranih materijala biti iz Centralne obavještajne agencije (CIA), Nacionalne agencije za sigurnost (NSA) ili Njujork tajmsa (New York Time), saopštilo je američko ministarstvo pravosuđa uz napomenu da je vođa Lulzseka u to je vrijeme sarađivao s Federalnim istražnim birom (FBI).

SAD je u junu prošle godine optužila Asanža za ugrožavanje nacionalne sigurnosti zbog zavjere za pribavljanje i otkrivanje tajnih podataka. Blumberg ističe da ažurirana optužnica objavljena u srijedu, 24. juna, i dalje ima 18 tačaka, uključujući 17 optužbi za špijunažu i jednu optužnicu za hakiranje vladine kompjuterske mreže.

Prema navodima optužnice, Asanž je pomogao vojno - obavještajnoj analitičarki Čelsi Maning (Chelsea Manning) da otkrije šifru kompjutera američkog Ministarstva odbrane kako bi došli do povjerljivih dokumenata iz baza podataka koje sadrže oko 90.000 izvještaja o ratnim aktivnostima u Afganistanu, 400.000 izvještaja u vezi s ratom u Iraku i 250.000 depeša Stejt departmenta koje pokrivaju skoro svaku zemlju na svijetu.

Regrutovanje na hakerskim konferencijama

Prema izmijenjenoj optužnici američkog pravosuđa, osnivač Vikiliksa tražio je hakere na konferencijama u Evopi i Aziji koji bi se mogli domaći tajnih podataka koje bi on objavio na svojoj web stranici i bio je u zavjeri s članovima hakerskih organizacija, piše agencija Asošijetid pres (The Associated Press).

Iako nema novih tačaka optužnice u odnosu na prošlogodišnju, tužioci kažu da ažurirana optužnica naglašava Asanžove napore na prikupljanju i objavljivanju povjerljivih podataka, tvrdnji koja čini osnovu krivičnih prijava s kojima se on već suočava. Tužioci tvrde da je osnivač Vikiliksa nanio štetu nacionalnoj sigurnosti objavljivanjem stotina hiljada tajnih dokumenata koji su naštetili SAD-u i njegovim saveznicima i pomogli njihovim protivnicima.

Navodi izmijenjene optužnice detaljnije opisuju regrutovanje hakera na konferencijama, uključujući one održane u Holandiji i Maleziji 2009. godine, gdje su Asanž i njegov saradnik iz Vikiliksa nastojali regrutovati hakere koji bi mogli locirati tajne podatke, uključujući i materijal koji je objavljen na web stranici Vikiliksa na popisu "Najtraženiji procurjeli dokumenti" (“Most Wanted Leaks”).

Radio je i sa 17-godišnjim hakerom koji mu je davao informacije ukradene iz banke i uputio je tinejdžera da ukrade dodatni materijal - audio snimke visokih vladinih zvaničnika, kažu tužioci. Prema novoj optužnici, potencijalnim regrutima rekao je da, osim ako nisu pripadnici američke vojske, ne snose nikakvu pravnu odgovornost za krađu tajnih podataka.

Asanž tvrdi da djeluje kao novinar koji ima pravo na zaštitu u skladu s Prvim amandmanom, ističe AP dodajući kako su njegovi advokati govorili da su optužbe za špijunažu i zloupotrebu kompjutera bili politički motivisani. Nakon objave dopunjene optužnice, Asanžov advokat, Beri Polak (Barry Pollack), izjavio je da to "predstavlja ozbiljnu prijetnju novinarima" i da Asanža optužnica i dalje tereti da je kršio Zakon o špijunaži temeljen na publikacijama Vikiliksa "koje otkrivaju ratne zločine koje je počinila američka vlada."

Izdavač, novinar ili haker

Ministarstvo pravosuđa iznijelo je nove dokaze kako bi pojačalo svoj slučaj protiv Džulijana Asanža dokazujući vladine tvrdnje da on nije izdavač ili novinar, već haker, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Tužioci i agenti FBI-a bili su blizu pokretanja krivičnog predmeta protiv Vikiliksa za hakiranje 2011. godine, ali su ih blokirali visoki zvaničnici koji su se željeli fokusirati na slučaj špijunaže protiv Asanža, tvrde oni koji su upoznati s temom, ali koji su za list govorili pod uslovom anonimnosti jer nisu ovlašteni javno govoriti o istrazi.

Obamina administracija na kraju je odlučila da ne vodi slučaj špijunaže zbog zabrinutosti oko Prvog amandmana. No, dodaje Vašington post, slučaj je oživio Donald Tramp (Trump), zbog prigovora nekih tužilaca koji su bili uključeni u slučaj.

Nova optužnica pred saveznim sudom u Aleksandriji navodi da je Asanž od tinejdžera tražio da ilegalno nabavi snimke telefonskih razgovora između političara u stranoj državi. Opis se podudara s opisom Sigurdura Tordarsona (Thordarson), islandskog hakera, kojeg su američki tužioci ispitivali prošle godine, dodaje list. Asanž je bio očito bijesan na Island jer je blokirao ugovor o postavljanju Vikiliksovog servera u Finsku, rekao je jedan zvaničnik.

U novoj optužnici se također navodi da je Asanž na hakerskim konferencijama poticao na curenje informacija i da je pomogao Edvardu Snoudenu (Edward Snowden) da pobjegne iz Sjedinjenih Država nakon što je izložio strogo povjerljive vladine operacije.

Izostavljanje snimka ubistva iračkih civila

U optužnici protiv Džulijana Asanža ne spominje se video Vikiliksa koji je razotkrio američke "ratne zločine" u Iraku, napisao je ranije ovog mjeseca list Gardijan (The Guardian).

Asanž, australijski državljanin, nalazi se u pritvoru londonskog zatvora Belmarš i lošeg je zdravlja, dok SAD traže njegovo izručenje kako bi se suočio s 18 tačaka optužnice. Tužilaštvo tvrdi da je Asanž objavom američkih pravila o učestvovanju u Iraku i drugih obavještajnih dokumenata rizikovao američke živote.

Jedna od najpoznatijih objava Vikiliksa bio je video - snimljen 12. jula 2007. iz američkog helikoptera Apač, ‘Ludi konj 1-8’, u kojem se vidi ubistvo 11 ljudi u Iraku. Video jasno naglašava kršenje pravila o ubijanju ljudi koji nisu bili vojno angažovani niti prijetnja američkim snagama. Među ubijenima u istočnom Bagdadu toga dana bili su 22-godišnji fotograf agencije Rojters (Reuters) Namir Nur-Elden i njegov 40-godišnji vozač i fikser, Said Kmag.

Šef Rojtersovog biroa u Bagdadu, Din Jets (Dean Yates), rekao je da je američka vojska više puta lagala njega - i cijeli svijet - o onome što se dogodilo. Tek nakon što je Asanž u aprilu 2010. objavio videozapis pod naslovom ‘Kolateralno ubistvo’ otkrivena je puna istina o ubistvima i lažima američke vojske, kazao je.

Gardijan dodaje kako australijski aktivisti i zvaničnici smatraju da je nespominjanje ‘Kolateralnog ubistva’ u američkoj optužnici još jedan pokazatelj da američkoj vladi nije u interesu da istakne vlastite nepravde, prevare i ratne zločine i samo jedan od razloga zašto se treba protiviti onom što se događa Asanžu.

XS
SM
MD
LG