Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Uloga mostarskog Aluminija u aferi sa HEP-om i TLM-om


Aluminij Mostar
Javnost susjedne Republike Hrvatske ostala je šokirana zbog vijesti da je Hrvatska eleketroprivreda godinama subvencioniranim cijenama snabdijevala strujom Aluminjski kombinat Mostar, preko šibenskog TLM-a. Na ovom aranžmanu HEP je izgubio preko 200 miliona KM. (ili 100 miliona evra)

U aferi koja i dalje potresa Hrvatsku uhapšeni su prvi ljudi TLM-a te predsjednik uprave HEP-a. dok u upravi mostarskog Aluminija i dalje tvrde kako kombinat ne treba vezati za aferu. Istraga je navodno proširena i u BiH.

U upravi mostarskog Aluminija i dalje tvrde kako su sa šibenskom Tvornicom lakih metala imali korektan poslovni ugovor o isporuci električne energije
Zbog štetnih ugovora i gubitaka nastalih kupoprodajom električne energije u 2007. i 2008. godini, između ostalog i sa šibenskom Tvornicom, Hrvatskoj elektroprivredi načinjena je šteta blizu 200 miliona KM.
koji je sklopio na osnovu kompenzacije. TLM je isporučivala jeftinu struju Aluminijskom kombinatu, ali je zauzvrat Kombinat u Hrvatsku izvozio jeftinu sirovinu koja se prerađuje u šibenskoj Tvornici.

Cijena struje, kako naglašava izvršni direktor Aluminijskog kombinata Ivo Bradvica, bila je vezana uz cijenu struje koju određuje londonska berza, zbog čega vezivanje Kombinata uz aferu u Hrvatskoj Bradvica najoštrije odbacuje:

„Davali smo svoj homogenizirani metal TLM-u i to 50-60 tisuća tona godišnje, po cijenama koje su apsolutno prihvatljive za TLM.“

Zbog štetnih ugovora i gubitaka nastalih kupoprodajom električne energije u 2007. i 2008. godini, između ostalog i sa šibenskom Tvornicom, Hrvatskoj elektroprivredi načinjena je šteta blizu 200 miliona KM. Struja koju je HEP kupovao na međunarodnim tenderima po najvišim cijenama, navodno je po najnižim prodavana šibenskom TLM, koji je većinu struje, u konačnici, prepustio mostarskom Aluminiju.

Izvršni direktor Aluminijskog kombinata podvlači kako Kombinat nije imao ugovorni odnos sa HEP-om već sa šibenskim TLM-om koji ima 12 posto vlasništva Kombinata, zbog čega smatra kako se afera u Hrvatskoj ne može odraziti na poslovanje Aluminijskog kombinata u Mostaru:

„Ako ima ikakvih indicija o bilokakvim zlouporabama, to može biti samo na relaciji HEP – TLM, a tu nema Aluminija.“

Ni marke profita u federalni budžet


Zbog davanja struje Aluminijskom kombinatu pod povoljnim uslovima godinama su trpjele gubitke i dvije Elektroprivrede u Federaciji, kaže za RSE Enver Kreso, nekadašnji direktor Elektroprivrede BiH. On navodi primjer petogodišnjeg ugovora sa kompanijom Debis International, koja je bila finansijski servis Daimlera, posrednika u prodaji struje Elektroprivrede BiH prema Aluminiju.

Po ugovoru sa Debisom, Elektroprivreda je električnu energiju prodavala po dvostruko nižoj cijeni u odnosu na međunarodno tržište. U još goroj poziciji bila je Elektroprivreda Herceg Bosne:

„Mislim da je tada bio gospodin Vlado Marić direktor Elektroprivrede, kada je bio prinuđen da kupuje skuplje, pa da dolje prodaje jeftinije.“
Po ugovoru sa Debisom, Elektroprivreda je električnu energiju prodavala po dvostruko nižoj cijeni u odnosu na međunarodno tržište. U još goroj poziciji bila je Elektroprivreda Herceg Bosne.


Od pokretanja proizvodnje 1998. godine, Aluminijski kombinat do danas nije uplatio nijednu marku svog profita u budžet federalne Vlade. To je, prema riječima Milana Jovičića, jednog od osnivača Aluminija, jedan od razloga zbog kojeg Kombinat ne bi trebao imati povlaštenu cijenu struje:

„Dakle, prije rata u tom Aluminiskom kombinatu su radili svi. Međutim, poslije ovoga rata, situacija kakva je, Mijo Brajković je, kao veliki diktator, poklopio sve, jednostavno poklopio sve i tako se ponašao zahvaljujući tome što mi u državi nismo imali sistema.“


Jovičić podsjeća da je sarajevski Energoinvest izgradio Aluminijski kombinat Mostar 1975. godine. Njegov rad obnovljen je u ratu, pod političkim pokroviteljstvom tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i manjim sredstvima hrvatske Vlade, koja je preko TLM-a postala 12 postotni suvlasnik Aluminija. U međuvremenu, nekadašnjim radnicima, Bošnjacima i Srbima, ali i Hrvatima koji nisu podržavali diskriminatorsku politiku tadašnjeg direktora Mije Brajkovića, onemogućen je povratak u firmu, koja je u međunarodnoj javnosti zbog toga često kritikovana.

Jovičić dodaje kako je otvaranje istrage u slučaju HEP-a pravo vrijeme da se i u Bosni i Hercegovini konačno poslože stvari, da državi konačno bude vraćen stopostotni kapital u Aluminiju:

„Ali, Hadžipašić je to prodao za 44 procenta. To je već bio podanički mentalitet, ali, nažalost, mi kažemo da u državi nemamo sistema i da država ne brine o svom kapitalu.“

Kako prenose neki bh. mediji, glavni državni tužitelj Hrvatske, Mladen Bajić, zajedno sa nekoliko svojih saradnika, boravio je nedavno u Sarajevu u vezi sa sumnjivom prodajom električne energije iz Hrvatske elektroprivrede. U oktobru 2009. godine navodno je i SIPA dobila krivičnu prijavu dvojice radnika Aluminija o sumnjivom poslovanju u prethodnim godinama i zloupotrebama u privatizaciji ove kompanije. U Tužilaštvu BiH ovu informaciju nisu ni potvrdili, niti demantirali.

*****
Pročitajte i ovo:
USKOK istražuje Polančeca, HEP i TLM
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG