Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) osudila je vanredne predsjedničke izbore u Azerbejdžanu zbog održavanja u "restriktivnom okruženju" i nedostatka istinskog pluralizma dok je Ilham Alijev nadohvat pobjede koja će mu donijeti peti uzastopni mandat predsjednika.
Aktuelni predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev izgleda da će brzo doći do petog uzastopnog predsjedničkog mandata, prema gotovo potpunim rezultatima vanrednih izbora koje su posmatrači kritizirali da nisu ni slobodni ni pošteni.
Alijev, koji je raspisao prijevremene izbore nakon brze i odlučujuće pobjede Bakua nad etničkim armenskim separatistima u otcijepljenom regionu Nagorno-Karabaha, nije se suočio s opozicijom usred gušenja nezavisnih medija i odsustva bilo kakvog pravog kandidata.
Centralna izborna komisija saopštila je rano 8. februara da je sa nešto više od 93 odsto prebrojanih glasačkih listića Alijev dobio 92,05 odsto glasova.
Izborni zvaničnici su prijavili izlaznost više od 76 posto birača sa pravom glasa.
"Dok je šest drugih kandidata učestvovalo u kampanji, nijedan od njih nije uvjerljivo osporio politiku sadašnjeg predsjednika u svojim kampanjama, ostavljajući glasače bez ikakve prave alternative", navodi se u saopštenju posmatračke misije OSCE-a objavljenom 8. februara.
"Iako su pripreme za izbore bile efikasne i profesionalne, nedostajao im je istinski pluralizam, a kritički glasovi su bili kontinuirano gušeni... Kampanja je sve vrijeme bila tiha, nedostajala je bilo kakvog značajnog javnog angažmana i nije bila konkurentna", ocijenila je posmatračka misija OEBS-a.
Prema podacima Centralne izborne komisije, Zahid Oruj je bio daleko iza na izborima sa samo 2,19 posto, dok je Fazil Mustafa bio treći sa 2 posto. Nijedan od ostala četiri erzac kandidata nije dobio više od 2 posto.
Musavat i Narodni front Azerbejdžana, dvije stranke u ovoj kavkaskoj zemlji koje nude istinsku opoziciju Alijevu, koji je vršio autoritarnu kontrolu nad zemljom otkako je preuzeo vlast od svog oca, Heydara, 2003. godine, bojkotovali su utrku.
Najbliži Alijevljev konkurent Zahid Oruj bio je daleko iza sa samo 2,19 posto, dok je Fazil Mustafa bio treći sa 2 posto. Nijedan od ostala četiri kandidata nije dobio više od 2 posto, prema skoro potpunom prebrojavanju.
Izborni zvaničnici su izvijestili o velikoj izlaznosti od više od 76 posto birača sa pravom glasa.
Predsjednički izbori nisu bili zakazani za održavanje do 2025. godine, ali Alijev je, podržan Bakuovim ponovnim osvajanjem Nagorno-Karabaha, najavio prijevremeno glasanje u decembru kako bi iskoristio pobjedu na bojnom polju.
"Ne vjerujem da ćemo u novom mandatu vidjeti drugačijeg Alijeva", rekla je za Azerbejdžanski servis RSE Berit Lindeman, generalni sekretar Norveškog helsinškog komiteta.
"Mislim da je razlog zašto su izbori organizovani sada umjesto sljedeće godine upravo taj što on želi da nastavi putem kojim je već krenuo. To je još jedan korak da se učvrsti njegova moć i način na koji je sada vodi. Mislim, on je postepeno postajao autoritarniji."
62-godišnji Alijev ostao je na vlasti kroz niz izbora narušenih nepravilnostima i optužbama za prevaru. Pod njegovom autoritarnom vladavinom, politička aktivnost i ljudska prava su ugušeni.
On je raspisao vanredne izbore samo nekoliko mjeseci nakon što su azerbejdžanske snage preuzele oblast Nagorno-Karabaha u bliskoj ofanzivi u septembru od etničkih jermenskih snaga koje su ga kontrolisale tri decenije. Ofanziva je primorala više od 100.000 etničkih Jermena da pobjegnu iz regiona, ostavljajući ga gotovo napuštenim.
Prijavljene su neke nepravilnosti tokom glasanja. Međunarodni posmatrači Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) ukazali su na navodnu opstrukciju nezavisnog posmatrača od strane policije i izbornog zvaničnika.
Azerbejdžanska služba RSE takođe je prikupila izvještaje o navodnim nepravilnostima, uključujući takozvano glasanje na vrtuljku, gde se pojedinci prevoze na više biračkih mjesta da bi glasali više puta i i falsifikovanje glasačkih listića.
Stephan Schennach, član austrijske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PSSE), koja nije bila pozvana da posmatra izbore, rekao je da se čini da Alijev koristi pobjedu u Nagorno-Karabahu kao odskočnu dasku za pobjedu na izborima, ali je upozorio da će možda da mu bude teško jer se otcijepljena regija vraća pod kontrolu Azerbejdžana.
"Mislim da Azerbejdžan sada ima mnogo problema da rekonstruiše infrastrukturu na bivšim okupiranim teritorijama", rekao je za Azerbejdžanski servis RSE.
Alijev i članovi njegove porodice glasali su u glavnom gradu Karabaha, Xankendiju (Jermeni grad zovu Stepanakert), očigledno u pokušaju da se naglasi glavno dostignuće zemlje pod njegovom vlašću.
Kako je Alijevova popularnost dramatično porasla nakon pobjede Azerbejdžana u Karabahu, u zemlji je intenziviran udar na nezavisne medije i demokratske institucije.
Nekoliko nezavisnih azerbejdžanskih novinara zatvoreno je nakon što je Baku preuzeo Karabah po raznim optužbama koje su novinari i njihove pristalice nazvali izmišljenim i politički motivisanim.
