Dostupni linkovi

AI: Stati uz žene sa Bliskog istoka


Iranka prolazi pored postera gdje se traži izmjena zakona koja bi mogućila jednaka prava ženama i muškarcima - ilustracija
Iranka prolazi pored postera gdje se traži izmjena zakona koja bi mogućila jednaka prava ženama i muškarcima - ilustracija
Amnesty International, prevela Biljana Jovićević

Ljudi širom svijeta treba da pokažu solidarnost sa ženama koje su bile u prvim redovima ustanaka na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, poručuje Amnesty International.

Uoči međunarodnog Dana žena, 8 marta, AI je pozvao sve koji ih podržavaju, da ovaj dan obilježe slanjem poruke podrške ženama tog regiona.

Na stotine individualnih akcija biće organizovano sa fokusom na četri zemlje – Iran, Saudijsku Arabiju, Siriju i Jemen - gdje žene ostaju u srcu reformi, ali je i pored toga široki spektar ženskih prava još uvjek ugrožen.
Widney Brown iz AI: Širom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, žene su bile inspirativna snaga promjena.

U Sjevernoj Africi, čije smo promjene gledali 2011-te, političke promjene još uvjek nijesu prevedene u stvarne prednosti kada je riječ o pravima žena.

“Širom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, žene su bile inspirativna snaga promjena, ustajući protiv represivnih režima u zaštitu osnovnih ljudskih prava, promociju reformi i jednakosti“, kaže Widney Brown, direktor za Međunarodno pravo i politiku u Amnesty Internationalu.

“Na Međunarodni Dan žena, mi se solidarišemo sa tim hrabrim ženama, podržavamo ih u njihovoj borbi za ljudska prava i slobode, i dajemo im na znanje da je svijet na njihovoj strani u ovom istorijskom momentu“, kaže Brown.

Odbrana ženskih prava u zatvorenom Iranu

Žene Irana igrale su ključnu ulogu u velikim protestima juna 2009-te, godine zbog predsjedničkih izbora, zalažući se za širok spektar reformi u oblasti ljudskih prava uključujući veće slobode za žene u toj zemlji.

Ali ženske aktivistkinje u Iranu nastavljaju da plaćaju visoku cijenu za svoj mirnodopski rad.
Nasrin Sotoudeh
Nasrin Sotoudeh

Nasrin Sotoudeh, advokatica za ljudska prava, služi šestogodišnju zatvorsku kaznu, skraćenu sa prvobitno dosuđene 11-togodišnje, za "propagandu" i članstvo u jednoj ilegalnoj organizacaiji – Centar za odbranu ljudskih prava. Ona poriče sve optužbe.

Advokatica koja se bavi ljudskim pravima, koja među ostalima zastupa laureatkinju za ljudska prava Shirin Ebadi, takođe je bila pod zabranom rada 10 godina.

Vlasti u zloglasnom teheranskom zatvoru Evin u više su je navrata držali u samici i onemogućavali posjete njene djece, posljednji put prošlog mjeseca.

Amnesty International ponovo apeluje na vlasti Irana da odmah i bezuslovno oslobode Nasrin Sotoudeh.

“Vozači promjena” u Saudijskoj Arabiji

U Saudijskoj Arabiji zbog sistema potpune muške kontrole i “starateljstva”, žene su diskriminisane i onemogućene da kontrolišu vlastiti život u širokom rasponu od društvenih, preko ličnih, pa do ekonomskih pitanja.

Možda jedna od najneobičnijih zabrana koja prožima sve ostale, odslikava se na de facto zabranu za žene Saudijske Arabije da voze, čak iako imaju validnu međunarodnu dozvolu sa kojom mogu voziti bilo gdje drugo u svijetu.

Prošle godine, ženske aktivistkinje obnovile su kapamanju protesta zbog zabrane vožnje pod nazivom “ Žena te vozi “ , koristeći socijalne medije da apeluju na žene sa međunrodnom vozačkom dozvolom da izađu na caste 17. juna 2011.
Saudijske žene traže pravo da voze
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:28 0:00
Direktan link

Velik broj žena učestvovao je u tom projektu, a mnoge su uhašene i bile prisiljene da potpišu obećanje da nikada više neće voziti. Najmanje jedna žena osuđena je na 10 udaraca batinom zbog prkošenja zabrani.

Iako je Saudijski kralj Abdulah najavio da će žene imati pravo da glasaju na lokalnim izborima 2015.godine, odluka o zabrani vožnje za žene još nije ukinuta.

Amnesty International na zabranu gleda kao na simbol koji odslikava mnoge druge oblasti života gdje se ženama u ovoj kraljevini njihova ljudska i građanske slobode teško krše.

AI poziva ljude širom svijeta da podijele sliku i poruku solidarnosti sa ženama aktivistikanjama u Saudisjkoj Arabiji, podržavajući ih u njihovoj “vožnji do slobode“.

Apel na sirijsku prvu damu

Od marta 2011., vlada sirijskog predsjednika Bašara al Asada sprovodi brutalnu silu nad protivnicima režima, u kojoj je ubijeno više od 6000 ljudi, uključujući i više od 200 žena i djevojaka. Hiljade ljudi je uhapšeno, od toga su mnogi izolovani već duže, na nepoznatim lokacijama gdje su izloženi torturama i drugim represivnim tretmanima.
Neke žene, zaštitnice ljudskih prava, koje su bile na prvoj liniji fronta prilikom mirnih protesta sa pozivom za reforme, bile su prisiljene da se sakriju, a neke su čak morale napustiti zemlju.

Neke žene, zaštitnice ljudskih prava, koje su bile na prvoj liniji fronta prilikom mirnih protesta sa pozivom za reforme, bile su prisiljene da se sakriju, a neke su čak morale napustiti zemlju.

Tokom svega toga, predsjednikova žena Asma sl Asad učinila je veoma malo ili nimalo na protestu protiv brutalnosti sirijskih snaga sigurnosti, ali se sa druge strane pojavljivala javno da podrži supruga.

Ovakava slika je u suprotnosti sa imidžom po kojem je prva dama Sirije prethodno bila prepoznata, kao žena sa afinitetima prema dobrotvornom radu, socijalnoj angažovanosti uključujući i zastupanje ženskih prava.

Amnesty International je pozavao ljude širom svijeta da uzmu učešća u kampanji pisanja pisama kojim se apeluje na Asmu al Asad da iskoristi svoj uticaj za okončanje nasilja i prestanak kršenja ljudskih prava nad sirijskim aktivistima i ženama, koje rade na zaštiti budućnosti svih Sirijaca.

Žene Jemena u prvoj liniji fronta za promjene

Žene su pomogle da se stvori vibrirajuće civilno društvo Jemena, što je prepoznato prošle godine u svijetu kada je jemenska novinarka i aktivistkinja za ljudska prava Tawakkol Karman bila jedna od tri dobitnice Nobelove nagrade za mir.
Tawakkol Karman (lijevo)
Tawakkol Karman (lijevo)

Jemenske žene su takođe u prvoj liniji fronta masovnih protesta na kojima se traže političke slobode i reforme, zaštita ljudskih prava, što je dovelo do toga da dugogodišnji jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh potpiše pristanak za prijenos vlasti u novembru prošle godine.

Ali, iako se Jemen sada nalazi u mukama političke i socijalne tranzicije, diskriminacija protov žena još je velika.

Žene koje su učestvovale u prošlogodišnjim protestima su u mnogim slučajevima bile maltretirane, hapšene, u nekim čak i tučene.Ostale su izložene zatrašivanju od muških članova porodice i rodbine, koji su čak urgirali na vlasti da “uspostave kontrolu“ i onemoguće njihovim ženskim članovima porodice da se anagažuju kao aktivisti za ljudska prava.

U Jemenu se diskriminacija prema ženama reflektuje u porodičnom zakonu, tradicionalnim uspostavljanjem muškog autoriteta, nedostatku poštovanja ženskog integriteta kada je riječ o prevenciji porodičnog nasilja i obezbjeđivanju pravde za žrtve.

Amnesty International je takođe sproveo kamapanju pisanja pisama pozivajući prijelazne jemenske vlasti da se konsultuju i rade sa aktivistima za ljudska prava da bi se donijeli novi zakoni i ukinuli diskriminatorski zakoni i praksa, uključujući i nasilje nad ženama u zemlji.

“Mi treba da podržimo žene na Bliksom istoku i u Sjevernoj Africi, koje nastavaljaju borbu za ljudska prava, još preciznije njihova prava da učestvuju u političkom procesu kao ravnopravne učesnice promjena koje se događaju u regionu“, rekla je Widney Brown.
XS
SM
MD
LG