Dostupni linkovi

Afganistanski mirovni sporazum u izgradnji


Afganistanski predsjednik Ašraf Gani u razgovoru sa američkim specijalnim predstavnikom Zalmajem Halilizadom u Kabulu, 27. januar 2019.
Afganistanski predsjednik Ašraf Gani u razgovoru sa američkim specijalnim predstavnikom Zalmajem Halilizadom u Kabulu, 27. januar 2019.

Prošlo je više od 17 godina od početka američkog rata u Afganistanu i nova runda razgovora zvaničnika SAD s talibanima pobudila je nade o konačnom kraju rata, no uprkos tome, mnogi se plaše da bi sporazum između dvije strane zapravo mogao vratiti Afganistan u haos, izvještavaju svjetski mediji.

„Okvir“ za sporazum

Početni dogovor između Trumpove administracije i Talibana nudi SAD izlaz iz najdužeg rata – što bi većina Amerikanaca vrlo rado dočekala. No, prema pisanju Vašington posta (Washington Post), dogovor ne pruža garancije da će afganistanska vlada i politički poredak - koji se branio proteklih 17 godina – preživjeti.

List prenosi kako je glavni američki izaslanik za mirovne pregovore, Zalmaj Halilzad (Zalmay Khalilzad), izjavio da "okvir" za sporazum, postignut u pregovorima prošle sedmice, počinje obavezom Sjedinjenih Država o povlačenju vojnika i uz obećanje Talibana da će spriječiti upotrebu afganistanske teritorije kao baze za međunarodni terorizam, ali da bi se u nastavku pregovora, narednog mjeseca, mogao očekivati sporazum s talibanima o prekidu vatre i o razgovorima s afganistanskom vladom.

Ipak, prema pisanju WP „nije jasno kako će talibani ispuniti svoje obećanje o sprječavanju mogućnosti da Afganistan postane platforma za međunarodne terorističke grupe ili pojedince - teško je vjerovati da će talibani imati sposobnost da to učine čak i ako imaju volju, kada američke i afganistanske vladine snage nisu bile u stanju da eliminišu teroriste“.

Vašington post navodi da bi bez potpunog mirovnog sporazuma povlačenje snaga SAD-a i NATO-a ostavilo afganistansku vladu – čije su vojne i policijske snage već pretrpjele velike gubitke - duboko ranjivom. Dok neki analitičari vjeruju da talibani neće pokušavati da ponovo stvore fundamentalistički i duboko represivni režim, kakav su vodili do kraja 2001. godine, „oni ostaju nepomirljivo neprijateljski raspoloženi prema demokratiji“, piše Vašington post, i ističe da najveći strah imaju afganistanske žene, kojima prijašnji režim nije dozvoljavao rad niti školovanje, a što im je sad ustavom zagarantovano.

List zaključuje da su pregovori s talibanima ipak jedini izlaz iz afganistanskog rata, ali da mir ne treba praviti na uštrb svega onog izgrađenog i u čemu su SAD pomagale od 2001. godine.

Možda bi trebalo poslušati „predsjednika Ašrafa Ganija (Ashraf Ghani), koji je u ponedjeljak upozorio da bi nagli dogovor mogao vratiti Afganistan u haos kakav je nastao nakon povlačenja Sovjetskog Saveza“, napisao je Vašington post.

Pregovarač koji obećava

Zalmaj Halilzad, šef američkog pregovaračkog tima, je u razgovoru za Njujork tajms je rekao da trenutni „nacrt okvira treba razraditi prije nego što postane sporazum“, dodavši da i dalje traži načine, uključujući pomoć zemalja u regionu, kako bi uvjerio talibane da se sastanu s afganistanskom stranom i pristanu na prekid vatre.

Zvaničnici bliski afganistanskom predsjedniku Ašrafu Ganiju kažu da je on posebno zabrinut zbog toga što bi Amerikanci mogli pregovarati o važnim stvarima koje afganistanski zvaničnici nisu potpisali, potencijalno uključujući i oblik privremene vlade izvan izbora. Gani, koji se kandiduje za drugi petogodišnji mandat na izborima zakazanim za juli, više puta je insistirao da se takve pojedinosti uzmu u obzir samo u direktnim razgovorima između vlade i talibana, napisao je Njujork Tajms.

Tokom razgovora prošle sedmice, talibani su za glavnog pregovarača imenovali jednog od svojih najmoćnijih zvaničnika Mula Abdul Gani Baradara. Iako Baradar nije bio direktno uključen u pregovore održane u Kataru prošle sedmice, od njega se očekuje da preuzme vodstvo u narednim pregovorima, koji bi prema najavama visokih američkih zvaničnika trebao početi krajem februara.

Baradar je među talibanima poštovan kao harizmatični vojni vođa i veoma religiozna ličnost koja još uvijek cijeni temelje talibanskog pokreta, osnovanog radi okončanja afganistanskog građanskog rata sredinom 1990-ih. Bio je prvi talibanski lider koji je održao tajne mirovne pregovore s afganistanskom vladom predsjednika Hamida Karzaija 2009. godine, napisao je Njujork tajms.

Đavo je u detaljima

Peter Bergen, analitičar CNN-a, piše da bi „okvir“ za sporazum, prema kojem Talibani neće ugostiti nijednu stranu terorističku grupu u zamjenu za povlačenje američkih vojnika iz Afganistana, mogao biti povod za slavlje, jer bi on na koncu mogu okončati najduži američki rat – započet nakon što je Al Kaida, koja je bila smještena u Afganistanu, napala Sjedinjene Države, 11. septembra, 2001.

Obje strane su za pregovaračkim stolom nakon što su priznale da ih je rat u Afganistanu doveo do pat-pozicije, piše CNN, i naglašava kako je ta činjenica u kombinaciji s Trampovim skepticizmom u vezi američke uloge u Afganistanu stvorila trenutak u kojem je mirovni sporazum moguć.

No, kada je riječ „o stvarnom mirovnom sporazumu i miru koji treba postići, đavo se možda krije u detaljima“, napisao je Bergen postavljajući nekoliko pitanja, među kojima je ono o odnosu talibana prema afganistanskoj vladi i njihovom normalnom učešću u politici, te o oslobađanju zapadnih talaca koje talibani drže, a među kojima i dvojica nastavnika koji su oteti 2016. u Kabulu, jedan Amerikanac i jedan Australijanac.

„Hoće li američki mirovni sporazum s talibanima zaista okončati rat? Jednostavno zato što se američke snage povlače ne znači da se rat možda neće nastaviti između talibana i afganistanske vlade. Potrebno je samo pogledati jačanje ISIS-a u Iraku tokom 2014. godine, tri godine nakon potpunog povlačenja američkih trupa iz zemlje, kako bi se vidjelo koliko loše može biti i u Afganistanu bez američkih snaga“, piše CNN.

„Talibani će ponovo preuzeti zemlju“

U razgovoru za Forin Polisi (Foreign Policy), jedan od najcjenjenijih američkih diplomata, Rajan Kroker (Ryan Crocker), objašnjava zašto vjeruje da je okvirni sporazum Trampove administracije s talibanima „izdaja demokratski izabrane afganistanske vlade, koju je Vašington pomagao skoro dvije decenije“.

Kroker, koji je tokom svoje 40-ogodišnje karijere u vanjskoj politici, između ostalih, obavljao i funkciju američkog ambasadora u Afganistanu, Iraku, Pakistanu, Siriji, Kuvajtu i Lebanonu, tvrdi da će talibani ostvariti kontrolu nad Afganistanom – „prije ili kasnije“.

„Kao što smo vidjeli tokom zadnjih godinu dana, Talibani sve više jačaju, dok (afganistanska) vlada sve više slabi. Mislim da se neće desiti da oni kažu – 'OK, poštovat ćemo ustav i tržiti zakonske promjene'. S druge strane, Afganistanci se znaju boriti, ali kako podrška prestaje, njihove snage se raspadaju. Tako je bilo između 1989., kada su se Sovjeti povukli. Uspjeli su se sami boriti tri godine, do kolapsa vojske 1992.“

Bivši američki ambasador u Afganistanu uporedio Trumpov "okvir" sporazuma s američkim stavom o Vijetnamu na mirovnim pregovorima u Parizu.

„Jedan od elemenata koji mi se čini relevantnim je to što je sa svim bolnim razgovorima o obliku stola i slično, zapravo jasno pokazalo šta mi radimo. Htjeli smo da izađemo. Samo smo htjeli da to uokvirimo tako da ne izgleda kao da stojimo na palubi Missouri potpisujući dokumente o predaji. To nismo mogli prihvatiti. Sjeverni Vijetnam i Viet Cong su navikli da igraju duge igru, a mi smo na kraju dana bili u redu s tim. Tako smo dobili nekoliko godina – tada je [Vijetnam] prešao s naslova u željene oglase. Dakle, kada je došlo do pada Saigona, koliko god traumatično i slikovito bilo, priča je već prešla na zadnje stranice“, prenosi FP.

Potreba za trajnom podrškom

"Mnogi Afganistanci ne vjeruju da Talibani iskreno traže mir, bez obzira na to za što se oni na papiru zalažu. Mir je zadnja stvar koju Talibani žele“, napisao je član afganistanskog parlament Favzija Kugi za Voll Strit Žurnal (The Wall Street Journal).

U svom komentaru Kufi ističe da bi SAD trebale shvatiti da prijetnja terorizma u Afganistanu neće uskoro nestati, čak i ako postoji političko rješenje s talibanima.

Kufi je dao primjer kako je pripadnik talibana koji je povezan sa Al Kaidom, Kari Nadžib, u decembru prošle godine - nakon što je objavljena vijest da je američki predsjednik Tramp naredio povlačenje 7,000 vojnika iz Afganistana – lokalnim starješinama u Raghistanu poslao poruku da će njegove trupe uskoro ubiti svakog ko radi za vladu.

„Afganistanu je potrebna trajna podrška svojih međunarodnih partnera, posebno SAD-a, da osiguraju mir. Talibanima i drugim terorističkim grupama ne bi trebalo dopustiti da ruše teško ostvareni napredak“, napisao je član afganistanskog parlamenta za WSJ.

XS
SM
MD
LG