Od svoga prethodnika Jaapa de Hoop Scheffera naslijedio je organizaciju koja se od 2004. povećala s 19 na 28 članova. U zapovjedništvo saveza vratila se i Francuska. Pred novim tajnikom su novi izazovi, ali stanje u Afganistanu i normalizacija života u toj zemlji, jedna je od najizazovnijih zadaća.
Fogh Rasmussen, kao što se očekivalo medju prioretete svoga manadata je uvrstio Afganistan. I dok je glavni tajnik u Bruxellesu obrazlagao zadaće koje Savezu predstoje, stigla je vijest da je u eksploziji bombe u gradu Herat, na zapadu Afganistana poginulo 12 ljudi, a više od 20 ih je ranjeno. Talibani su izjavili da je meta napada bio šef policije.
Nasilje u zemlji se pojačava kako se primiče dan predsjedničkih izbora, 20. august.
Afganistan je trenutačno najveći izazov Saveza, u toj je zemlji stacioniran veliki broj vojnika svih članica, i stizati će ih sve više. Rasmussen zna da je neuspjeh u toj misiji ono što ne smije priuštiti.
„UN je dao jasan mandat. Riječ je o važnom pitanju globalne sigurnosti - spriječiti da Afganistan ponovno postane glavna stanica za terorizam. Moralni argumenti su jaki. Svako tko vjeruje u temeljna ljudska prava, uključujući prava žena, podržava ovu misiju,“ istaknuo je Rasmussen.
Za misiju Alijanse na Kosovu je rekao kao očekuje da do kraja njegovog manadata KFOR bude reduciran na manje snage za odvraćanje ili da se u cjelosti Alijansa povuče s Kosova.
Najavio je dodatni angažman oko partnerskih odnosa NATO -Rusija, koji su pogoršani nakon prošlogodišnjeg rata Rusije i Gruzije. Rasmussen se nada istinskom partnerskom odnosu sa Moskvom, no nije izbjegao reći da ima mnogo tema oko kojih se partneri ne slažu.
„Moramo inzistirati, na primjer, da Rusija u cjelosti poštuje međunarodne obaveze, uključujući teritorijalni integritet i političku slobodu susjeda. No, ne možemo dopustiti da ono u čemu se ne slažemo, zatruje ukupne odnose.“
Novi glavni tajnik morati će riješiti pitanje budućeg članstva u Savezu, Ukrajine i Gruzije, koje se nastoje pridružiti Alijansi, a čemu se protivi Rusija.
Analitičari ističu da su očekivanja od NATO velika, posebno kao organizacije čija je uloga značajna u obnovi i čuvanju mira, no upozoravaju da je ekonomska situacija u Evropi i Sjedinjenim državama loša i da je sve više zahtjeva za smanjenje obrambenih troškova.
Diplomatska umješnost glavnoga tajnika Alijanse u tim trenucima je i te kako bitna. Bivšem danskom ministru ne bi je trebalo nedostajati.
Fogh Rasmussen, kao što se očekivalo medju prioretete svoga manadata je uvrstio Afganistan. I dok je glavni tajnik u Bruxellesu obrazlagao zadaće koje Savezu predstoje, stigla je vijest da je u eksploziji bombe u gradu Herat, na zapadu Afganistana poginulo 12 ljudi, a više od 20 ih je ranjeno. Talibani su izjavili da je meta napada bio šef policije.
Nasilje u zemlji se pojačava kako se primiče dan predsjedničkih izbora, 20. august.
Afganistan je trenutačno najveći izazov Saveza, u toj je zemlji stacioniran veliki broj vojnika svih članica, i stizati će ih sve više. Rasmussen zna da je neuspjeh u toj misiji ono što ne smije priuštiti.
UN je dao jasan mandat. Riječ je o važnom pitanju globalne sigurnosti - spriječiti da Afganistan ponovno postane glavna stanica za terorizam. Moralni argumenti su jaki.
„UN je dao jasan mandat. Riječ je o važnom pitanju globalne sigurnosti - spriječiti da Afganistan ponovno postane glavna stanica za terorizam. Moralni argumenti su jaki. Svako tko vjeruje u temeljna ljudska prava, uključujući prava žena, podržava ovu misiju,“ istaknuo je Rasmussen.
Za misiju Alijanse na Kosovu je rekao kao očekuje da do kraja njegovog manadata KFOR bude reduciran na manje snage za odvraćanje ili da se u cjelosti Alijansa povuče s Kosova.
Najavio je dodatni angažman oko partnerskih odnosa NATO -Rusija, koji su pogoršani nakon prošlogodišnjeg rata Rusije i Gruzije. Rasmussen se nada istinskom partnerskom odnosu sa Moskvom, no nije izbjegao reći da ima mnogo tema oko kojih se partneri ne slažu.
„Moramo inzistirati, na primjer, da Rusija u cjelosti poštuje međunarodne obaveze, uključujući teritorijalni integritet i političku slobodu susjeda. No, ne možemo dopustiti da ono u čemu se ne slažemo, zatruje ukupne odnose.“
Novi glavni tajnik morati će riješiti pitanje budućeg članstva u Savezu, Ukrajine i Gruzije, koje se nastoje pridružiti Alijansi, a čemu se protivi Rusija.
Analitičari ističu da su očekivanja od NATO velika, posebno kao organizacije čija je uloga značajna u obnovi i čuvanju mira, no upozoravaju da je ekonomska situacija u Evropi i Sjedinjenim državama loša i da je sve više zahtjeva za smanjenje obrambenih troškova.
Diplomatska umješnost glavnoga tajnika Alijanse u tim trenucima je i te kako bitna. Bivšem danskom ministru ne bi je trebalo nedostajati.
