Piše: Frud Bezhan
Nakon što su nasilno preuzeli vlast u Avganistanu 2021. godine, talibani su pokušali da ublaže zabrinutost međunarodne zajednice da će se vratiti svojoj brutalnoj vladavini iz devedesetih godina prošlog vijeka.
Međutim, militantna islamistička grupa se postepeno vratila represivnoj politici iz prošlosti, dok su se izgledi za međunarodno priznanje i pomoć smanjivali, kažu stručnjaci.
Posljednjih sedmica, talibani su ponovo uveli tjelesne kazne, uključujući javno bičevanje. Militanti su takođe pojačali napad na prava žena, uključujući nedavnu zabranu ženama da pohađaju univerzitet.
Posmatrači kažu da je vjerovatno još drakonskih uredbi u pripremi, jer talibani ponovo uspostavljaju teokratsku državu vođenu ekstremnim i plemenskim tumačenjem islamskog šerijatskog zakona.
"Veoma je vjerovatno da će talibani sve više uvoditi represivnije mjere", rekla je Weeda Mehran, ko-direktorka Centra za napredne međunarodne studije (CAIS) na Univerzitetu Exeter.
"Taj trend je uspostavljen", kaže Mehran.
'Drakonske politike'
U proteklih 16 mjeseci, talibani su nametnuli desetine ograničenja koja se odnose na žene i djevojčice, njihovu slobodu kretanja i pravo na rad i obrazovanje.
Samo djevojčice do šestog razreda smiju pohađati školu. Srednje škole su za njih zatvorene, uprkos ranijim obećanjima da će se ponovo otvoriti.
Kao veliki udarac ženskim pravima, talibani su 20. decembra zabranili ženama da pohađaju univerzitet.
Ta zabrana je podstakla špekulacije da će grupa nametnuti potpunu zabranu obrazovanja za djevojčice i žene, kao tokom prvog zauzimanja vlasti od 1996. do 2001. godine.
Talibanski ministar visokog obrazovanja nazvao je žensko obrazovanje "neislamskim i suprotnim avganistanskim vrijednostima".
Militanti su takođe posljednjih sedmica ponovo uveli tjelesne kazne, uključujući javno bičevanje muškaraca i žena zbog zločina koji uključuju krađu, bijeg od kuće i preljubu.
Jedan čovjek je 7. decembra javno pogubljen u zapadnom Afganistanu, što je prvi takav događaj od talibanskog preuzimanja vlasti. Pogubljenju su prisustvovali najviši talibanski lideri.
Javne kazne su uslijedile ubrzo nakon što je vrhovni vođa talibana, mula Haibatula Akundžada naredio sudovima da primjenjuju striktna tumačenja šerijatskog zakona, koji propisuje kazne poput kamenovanja, pogubljenja, amputacije i javnog bičevanja.
Talibani su izricali slične kazne tokom svoje prethodne vladavine.
Mehran sa Univerziteta u Exeteru je rekla da se talibani postepeno vraćaju svojim "starim praksama" jer su izblijedile njihove nade da će ih međunarodna zajednica priznati.
"Jedini razlog zašto talibani nisu od početka sprovodili svoju drakonsku politiku na istom nivou i u obimu kao tokom svog prvog režima je bio taj što se grupa borila za međunarodno priznanje, pomoć i trgovinu", rekla je Mehran.
Na prvoj talibanskoj konferenciji za novinare nakon preuzimanja vlasti u Kabulu, portparol Zabihula Mudžahid je obećao da će oni podržavati slobodu medija i prava žena – u okviru islama.
Međutim, militanti nisu ispunili svoja obećanja i umjesto toga su ponovo nametnuli mnoge represivne politike iz prošlosti.
Omar Sadr, autor i istraživač na Univerzitetu u Pittsburghu, rekao je da talibani strateški koriste islamski koncept "taqiya" (namjerna obmana), kako bi obmanuli međunarodnu zajednicu.
"Stav grupe je bio dvosmislen. Nikada nisu obećavali osnovna ljudska prava zasnovana na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, rodnu ravnopravnost i demokratsko upravljanje", rekao je Sadr.
"Mnogi su protumačili dvosmislen stav kao umjerenost, ali nije bilo dokaza koji bi podržali pretpostavku da su talibani tome težili", dodao je.
Analitičari kažu da će talibani vjerovatno nametnuti nova ograničenja u narednoj godini, uključujući dalje narušavanje prava žena, gušenje protivljenja svojoj vladavini, ovlašćivanje ozloglašene moralne policije da nasilno nameće talibanske uredbe i povećanu upotrebu tjelesnih kazni.
'Čisti' islamski sistem
Talibanski vrhovni vođa je više puta obećao da će uspostaviti ono što je nazvao "čistim" islamskim sistemom u Afganistanu, ne iznoseći detalje o čemu je riječ.
Afganistan je bio islamska republika sa političkim sistemom uvedenim nakon invazije pod vođstvom SAD-a, koja je zbacila talibane s vlasti 2001. godine.
Ustav iz 2004. propisuje da "nijedan zakon ne može biti u suprotnosti s vjerovanjima i odredbama svete religije islama “, iako je sadržavao liberalnije i demokratske elemente.
Posmatrači kažu da su talibani zadržali svoj cilj ponovnog stvaranja teokratije zasnovane na radikalnoj interpretaciji islama.
"Ključne karakteristike njegove srednjovjekovne vizije političkog poretka su nedostatak pravljenja razlike između javnog i privatnog, ekstenzivno praćenje ponašanja pojedinca i degradiranje žena u drugorazredne subjekte", kaže Sadr.
U oktobru je Mudžahid objavio da grupa radi na novom ustavu.
Krajem devedesetih, talibani su izradili nacrt ustava od 14 stranica - prvi i jedini pokušaj grupe da sažme svoje stavove o moći i upravljanju.
Međutim, dokument nikada nije službeno ratifikovan i nije jasno koliki njegov dio je primijenjen prije nego što su militanti svrgnuti s vlasti.
Harun Rahimi, avganistanski akademik koji istražuje Islamsko pravo, rekao je da se talibani kreću ka "većoj upotrebi kodifikacije".
"Nedavni trend je svakako bio pomak od 'laissez faire' pristupa (neuplitanja) ka disciplinovanijoj primjeni onoga što talibani smatraju islamskim principima", kaže Rahimi.
Tokom ljeta, glavni sudija talibana Abdul Hakim Hakani je objavio knjigu koju su neki posmatrači označili kao talibanski manifest. Knjiga, koju je navodno podržalo talibansko vodstvo, nagovještava političku viziju grupe za Afganistan.
"Knjiga daje argument za opsežnu primjenu islamskih pravila putem državne sile uporedo s prvim prikazom Islamskog Emirata", rekao je Rahimi, pozivajući se na službeni naziv talibanske vlade.
"Kako se to primjenjuje u praksi - ostaje da se vidi", zaključuje Rahimi.
Facebook Forum