Grupa 20 koja se sastoji od zemalja sa najvećim ekonomijama svijeta odlučna je da se uhvati u koštac sa humanitarnom krizom u Afganistanu, čak i ako znači da mora koordinirati napore sa talibanima, rekao je talijanski premijer Mario Draghi nakon vanredno održanog samita.
Od kada su talibani zauzeli Afganistan 15. avgusta, u zemlji koja se već borila sa sušom i teškim siromaštvom nakon više decenija dugog rata, došlo je do skorog urušavanja ekonomije.
“U osnovi, došlo je do približavanja stavova o potrebi rješavanja humanitarne krize”, rekao je Draghi novinarima na kraju video konferencije.
Na sastanku su učestvovali američki predsjednik Joe Biden, indijski premijer Narendra Modi i brojni evropski lideri, ali kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin nisu bili prisutni, što ukazuje na moguće različito stajalište o vanrednoj situaciji.
Draghi je rekao da je odsutnost ova dva lidera ne umanjuje važnost sastanka kojeg je organizovala Italija koja trenutno predsjedava G20.
“Ovo je bio prvi multilateralni odgovor na afganistansku krizu, multilateralizam se teško vraća, ali se vraća”, rekao je Draghi.
Vraćanje Afganistana 20 godina unazad
Među učesnicima sastanka postignut je jednoglasan dogovor o potrebi ublažavanja krize u Afganistanu, gdje banke ostaju bez novca, državni službenici nisu plaćeni, a cijene hrane su naglo porasle što dovodi milione ljudi u opasnosti od gladi.
Ranije je agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) rekla da se sprema za pola milona izbjeglica iz Afganistana do kraja godine jer porast nasilja dovodi do raseljavanja.
Veći dio pomoći biće usmjeren kroz Ujedinjene nacije, ali države će i direktno da pomažu, uprkos tome što je većina zemalja odbila službeno da prizna talibansku vladu.
“Veoma je teško shvatiti kako možete pomoći ljudima u Afganistanu bez uključivanja talibana, ali to ne znači da će biti priznati”, rekao je Draghi.
Rekao je da će se talibanima suditi prema njihovim djelima, a ne prema riječima, te da je svijet posebno zabrinut zbog situacije u kojoj se žene nalaze u ovoj osiromašenoj zemlji.
“U ovom trenutku ne vidimo napredak”, rekao je Draghi.
Bijela kuća je rekal da su lideri razgovarali o “kritičnoj potrebi da se održi fokus na trajnim protuterorističkim naporima, uključujući i prijetnje ISIS-K”.
U zajedničkoj izjavi nakon sastanka, lideri G20 pozvali su talibane da se uhvate u koštac sa militantnim skupinama koje djeluju izvan zemlje.
Rekli su i da bi se budući humanitarni programi trebali fokusirati na žene i djevojke, te da bi siguran prolaz trebao biti omogućen svim Afganistancima koji žele da napuste zemlju.
Zajednički napori evakuacije afganistanskog ali i stranog stanovništva iz ove zemlje završeni su 31. avgusta. Po prvi put od 2001. godine u Afganistanu nema američke vojske, a većina Amerikanaca je evakuisana.
U dvije sedmice nakon što su talibani brzinom, koju niko nije predvidio, stigli do Kabula, Sjedinjene Države i savezničke države uspjele su evakuisati preko 123.000 ljudi iz ratom razorenog Afganistana.
Rok za povlačenje međunarodnih snaga bio je 31. avgusta kako ga je postavio američki predsjednik Joe Biden nakon što je prethodna administracija SAD-a potpisala sporazum sa talibanima.
No, u dvije sedmice od 15. avgusta kada je zauzet Kabul, do 30. avgusta kada su, par sati prije isteka roka, posljednje vojne snage otišle iz Afganistana, svijet je svjedočio potresnim momentima.
Kina je pred sastanak tražila ukidanje ekonomskih sankcija Afganistanu i odmrzavanje milijardi dolara afganistanskih međunarodnih sredstava i njihovo vraćanje u Kabul. Sjedinjene Države i Velika Britanija u kojima se nalazi većina sredstava opiru se tom naporu.
Sastanak koji je održan u utorak 12. oktobra dogodio se manje od tri sedmice prije službenog samita lidera G20 u Rimu od 30 do 31. oktobra koji će biti fokusiran na klimatske promjene, oporavak globalne ekonomije, borbu protiv pothranjenosti i pandemiju COVID-19.