Trijumf desničarske Alternative za Njemačku (AfD) u istočnoj saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt predstavlja poraz za njemačkog kancelara Friedricha Merza i šalje upozorenje ostalim evropskim liderima koji se bore s istom mješavinom sporog ekonomskog rasta i razočaranja u vladajuću politiku.
Antiimigrantska i proruska AfD osvojila je skoro 44 posto glasova, što je podcrtalo veliku nepopularnost vladajuće koalicije njemačkog kancelara i izazvalo zabrinutost među susjedima Njemačke, Francuskom i Poljskom.
Međutim, stranka koja želi deportirati imigrante, zaustaviti podršku Ukrajini i obnoviti veze s Moskvom nije uspjela osvojiti apsolutnu većinu u državnom zakonodavstvu, sa osvojenih 39 od 83 mjesta i nada se da će pridobiti pojedinačne konzervativne zakonodavce.
Alternativa za Njemačku, kojoj sada malo nedostaje do apsolutne većine u parlamentu Saksonije-Anhalt postala je lice opozicije političkom sistemu zasnovanom na konsenzusu koji upravlja Njemačkom od Drugog svjetskog rata.
"Prekretnica za našu zemlju", tako je pobjedu AfD-a nazvao Thorsten Frei, parlamentarni lider Merzovih konzervativnih Kršćanskih demokrata (CDU).
Saksonija-Anhalt je među najmanjim od 16 njemačkih regija. Ima svega 1,7 miliona od ukupno 59 miliona birača s pravom glasa u cijeloj zemlji.
Alice Weidel, ko-liderka AfD-a, pozdravila je rezultat kao prekretnicu i rekla da njena stranka ima za cilj osvojiti najmanje 40 posto na sljedećim nacionalnim izborima, koji će se održati 2029. godine.
Glasanje je možda bilo regionalno, ali utiče na nacionalni nivo, piše britanski BBC.
Uvjerljiva pobjeda AfD-a vrši još veći pritisak na već uzdrmanu koalicionu centrističku vladu u Berlinu, a mogla bi se pokazati i kao posljednji "ekser u političkom kovčegu" njemačkog konzervativnog kancelara, Friedricha Merza.
U obraćanju nakon izbornih rezultata Merz je rekao da su svi "duboko šokirani" njima.
"Nismo očekivali da će ispasti ovako," rekao je Merz. Dodao je i da će glasanje imati "posljedice".
"Kada skoro 60 posto birača da svoj glas političkim strankama koje fundamentalno dovode u pitanje demokratske institucije naše zemlje, to je izborni rezultat preko kojeg ne možemo jednostavno preći kao da se ništa nije dogodilo," rekao je Merz, prenosi Guardian.
Prva velika pobjeda od 1945.
Rezultat u Saksoniji-Anhalt dovodi do preispitivanja u cijeloj Njemačkoj, gdje nacistička prošlost i dalje ima veliki uticaj. Ovo je prva velika izborna pobjeda jedne desničarske nacionalističke stranke od pada Trećeg rajha 1945. godine.
Nijedna stranka krajnje desnice nije imala kontrolu nad njemačkom državom od Drugog svjetskog rata, a upravljanje na državnom nivou značilo bi ovlasti nad policijom i lokalnim obrazovanjem.
Njemačke vlasti su AfD djelimično označile kao antidemokratsku, a nekoliko regionalnih frakcija stranke, uključujući Saksoniju-Anhalt, kao desničarsko ekstremističke. AfD odbacuje optužbe za ekstremizam kao zastrašivanje i uvredu za milione njihovih pristalica.
U sve polariziranijem političkom sistemu, Merz, čija je popularnost na rekordno niskom nivu, bio je jedna od glavnih meta gnjeva birača zbog troškova života, penzija i ekonomske nesigurnosti.
Istraživanje koje je za javnu televiziju ARD sproveo Infratest dimap pokazalo je da je 87 posto birača u toj saveznoj pokrajini nezadovoljno Merzovom vladom.
U prvim objavljenim komentarima izbora, Merz je rekao izvršnom odboru CDU-a da je rezultat uzdrmao njegovu stranku "do samih temelja", ali je također ponovo isključio mogućnost saradnje s AfD-om.
AfD je saopćio da pobjedu u Saksoniji-Anhalt vidi kao prvi korak ka pobjedi na saveznim izborima zakazanim za 2029. godinu.
Populistički talas
Iako su krajnje desničarske stranke vladale u nekoliko evropskih zemalja, najbolji rezultat AfD-a do sada na pokrajinskim izborima u Njemačkoj nosi upozorenje drugim zemljama koje se suočavaju sa izborima u narednim mjesecima.
Dok su lideri krajnje desnice u Evropi pozdravili rezultat kao mandat za promjene, a američki milijarder Elon Musk bodrio AfD sa strane, francuski ministar finansija Roland Lescure rekao je za RTL radio da to "šalje vrlo, vrlo zabrinjavajući signal".
"Ovo pokazuje da se suočavamo s velikim izazovom u suočavanju s populističkim valom koji se danas širi svijetom i kojem se moramo oduprijeti", rekao je Lescure. Ankete javnog mnijenja u Francuskoj pokazuju da bi krajnje desničarsko "Nacionalno okupljanje" moglo pobijediti na predsjedničkim izborima sljedeće godine.
Saksonija-Anhalt, uglavnom ruralna pokrajina od oko 2,1 milion stanovnika na nekadašnjem komunističkom istoku, jedna je od manjih njemačkih pokrajina, koja je izgubila oko četvrtine stanovništva otkad se Njemačka ponovo ujedinila 1990. godine.
Nedjeljni rezultat se djelimično može objasniti nezacijeljenim podjelama između istočne i zapadne Njemačke gotovo četiri decenije nakon ujedinjenja.
Pa ipak, tokom posljednjih 10 do 15 godina, doživjela je stabilan oporavak od šoka ujedinjenja iz 1990. godine, kada je industrija u velikoj mjeri propala. Stopa nezaposlenosti nije daleko iznad nacionalnog prosjeka i iznosi osam posto.
Međutim, birači se nisu obazirali na upozorenja poslovnih grupa i ekonomista, kao i samog Merza, da bi glasanje za antiimigrantski AfD ugrozilo prijeko potrebna strana ulaganja i odvratilo kvalifikovane radnike koji su pokrajini neophodni.
"AfD je sada izuzetno vidljiva politička snaga koja je daleko efikasnija u prenošenju svoje poruke nego što to uspijevaju druge stranke," kaže Thorsten Faas, politolog s Slobodnog univerziteta u Berlinu.
"I to se neće promijeniti u kratkom roku, što predstavlja veoma značajne izazove za saveznu vladu u pokušajima da prikaže pozitivnu sliku zemlje i njene budućnosti," rekao je on.
Za Merza, suočenog s dubokom krizom u njemačkoj industrijskoj bazi i u borbi da progura penzione reforme koje su se pokazale posebno nepopularnim u istočnoj Njemačkoj, čini se da nema lakih odgovora.
Najava Volkswagen AG-a prošle sedmice o radikalnom planu restrukturiranja, koji bi mogao donijeti ukidanje 50.000 radnih mjesta širom svijeta i zatvaranje velikih fabrika u Njemačkoj, potcrtala je tmurnu sliku s kojom se suočava najveća evropska ekonomija, borići se da izađe iz godina stagnacije.
Visoki troškovi energije, podstaknuti djelimično ratovima u Ukrajini i Iranu, ponudili su laku tačku napada za AfD, koji je pronašao spremnu publiku za svoj argument da je njemačka podrška Kijevu nepotrebno antagonizirala Moskvu i podigla cijene nafte i gasa.
Merz je došao na vlast 2025. godine, obećavajući oštre reforme za oživljavanje ekonomije. Napustio je decenije fiskalnog opreza obećavajući zaduživanje stotina milijardi eura kako bi se obnovila oslabljena njemačka vojska i rekonstruisala infrastruktura.
Ali birači, posebno u istočnoj Njemačkoj, nisu mu dali nikakve zasluge za te planove, koji su do sada dali malo vidljivih rezultata.
Velikom većinom, birači su favorizirali AfD za rješavanje njihovih glavnih briga oko socijalne nesigurnosti, mira u Evropi i vlastite ekonomske situacije, pokazala je anketa Infratest dimap-a.
Prema podacima iz ankete AfD je bio posebno popularan među muškarcima, sa 50 posto glasača u poređenju sa 39 posto žena. Birači AfD-a su također imali manju ekonomsku sigurnost i manji stepen obrazovanja.