Ministar za energiju, rudarstvo i industriju Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Lakić i potpredsjednik američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Jesse Binnall razgovarali su 12. augusta u Sarajevu o završetku preostalih aktivnosti i zaključivanju ugovora kojim bi bila uređena realizacija projekta Južne interkonekcije.
Južna interkonekcija trebala bi povezati gasni sistem Bosne i Hercegovine s Hrvatskom i LNG terminalom na ostrvu Krk, čime bi zemlja dobila novi pravac snabdijevanja prirodnim gasom i smanjila zavisnost od ruskog gasa.
Nakon sastanka je saopšteno je da su sagovornici ocijenili da energetska sigurnost nema alternativu te da Bosna i Hercegovina i Federacija BiH ne smiju zavisiti od samo jednog pravca i jednog izvora snabdijevanja gasom.
"Južna interkonekcija nije samo energetski nego i sigurnosni projekt. Ugovor mora zaštititi interese Federacije BiH i omogućiti stabilno snabdijevanje gasom iz alternativnog izvora po konkurentnijim cijenama za naše građane i privredu", rekao je Lakić.
Projekat Južne interkonekcije posljednjih mjeseci ušao je u novu fazu nakon što je Savjet ministara Bosne i Hercegovine 30. jula usvojio Nacrt odluke o ratifikaciji Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija.
Sporazum su 28. aprila u Dubrovniku potpisali predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković tokom samita Inicijative tri mora.
Planirani gasovod trebao bi povezati plinske sisteme dvije države pravcem Split-Zagvozd u Hrvatskoj i Posušje-Tomislavgrad-Šuica-Kupres-Bugojno-Novi Travnik/Travnik u Bosni i Hercegovini, uz više regionalnih krakova.
Parlament Federacije BiH ranije je usvojio izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", kojima je omogućeno uključivanje američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy u realizaciju projekta.
Kompanija je iskazala interes za finansiranje, izgradnju i upravljanje gasovodom, što su vlasti Federacije BiH ocijenile važnim za diversifikaciju izvora snabdijevanja i privlačenje stranih investicija.
Evropska unija podržava izgradnju Južne interkonekcije, ali je izrazila zabrinutost zbog zakonskog rješenja kojim je američka kompanija AAFS određena za nosioca projekta bez otvorenog postupka izbora investitora.
Bosna i Hercegovina se trenutno snabdijeva prirodnim gasom jednim pravcem preko Srbije, a gas dolazi iz Rusije.
Vlasti u BiH i međunarodni partneri godinama ističu da bi Južna interkonekcija povećala energetsku sigurnost zemlje otvaranjem pristupa alternativnim izvorima gasa preko Hrvatske i LNG terminala na Krku.
Procjene vlasti Federacije BiH pokazuju da bi vrijednost projekta mogla iznositi između 405 i 810 miliona eura, zavisno od konačne trase, konfiguracije terena i tehničkih rješenja.