Prije nekoliko dana, crnogorska Vlada je objavila javni poziv građanima koji žele da učestvuju u projektu "1000+ stanova", koji je promovisan, kao prilika da dio građana Crne Gore riješi svoje stambene probleme.
Prijave će se primati mjesec dana, ali, s obzirom na prve reakcije i ocjene da su uslovi, i pored državnih subvencija - nepovoljni, neizvjesno je kakvo će biti interesovanje.
"Teško da će Vladin projekat "1000+ stanova"obezbijediti lakši put do sticanja stana", rekao je za naš program predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević, reagujući na objavljen konkurs, tokom kog će građani, počev od 18. oktobra, moći da se prijave za kupovinu stana na kredit, po kamatama koje će biti niže od komercijalnih, zahvaljujući državnim subvencijama.
Projekat vrijedi 50 miliona eura. Polovinu sume obezbjeđuje država, preko aranžmana sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, 22 i po miliona domaće, poslovne banke, dok građani učestvuju sa 2 i po miliona eura, kroz obavezno učešće.
Od ukupnog broja kreditnih aranžmana, 30 posto je namijenjeno bračnim parovima mlađim od 35 godina, 10 posto domaćinstvima, čiji su članovi lica sa invaliditetom, dok je polovina rezervisana za zaposlene u državnoj upravi.
"Malo je vjerovatno da će ovaj projekat, zaposlenima koji primaju zarade iz državnog budžeta, olakšati rješavanje stambenog pitanja", kaže Zvonko Pavićević.
"Analizirajući tu ponudu, teško da sa ovim platama neko mjesečno može odvojiti 300 eura mjesečno, za 50 m2.Teško, bar što čujem u kontaktima sa mojim kolegama .Prosječna plata u prosvjeti je negđe oko 420 eura .Veliki broj gražana je i kreditno već zadužen i malo ko nema neko kreditno zaduženje i oni će teško doći do stana na način kako to nudi Vlada."
Kraj sa krajem
Za kredit u projektu 1000+ stanova mogu se prijaviti crnogorski državljani koji nemaju riješeno stambeno pitanje. Pri kupovini stana po cijeni od 900 eura za kvadratni metar, vlada subvencionira kamatnu stopu do 4,9 posto, dok za skuplje kvadrate građani treba da doplate razliku u cijeni. Minimalno učešće domaćinstava je 5 posto od vrijednosti kredita.
Domaćinstva ne smiju imati mjesečne prihode veće od 500 eura za prvog člana porodice, 250 za svakog drugog odraslog člana i 150 eura za svakog maloljetnog člana. Kreditno zaduženje ne može preći iznos od 40 posto ukupnih, mjesečnih, neto prihoda domaćinstva.
Po isteku roka za prijave od mjesec dana, izvšiće se rangiranje prvih 1000 građana, ali pozicioniranje na ovaj spisak ne znači i kraj procesa. Konačnu odluku, uprkos činjenici da se radi o subvencionisanom državnom projektu, donosiće poslovna banka, koja će zavisiti od njene procjene kreditne sposobnosti svakog ko je podnio zahtjev.
Ljekar specijalista podgoričkog Kliničkog centra, doktor Vladimir Pavićević, kaže da je, za populaciju kojoj je kredit namijenjen, cijena stanova previsoka.
"Ja bi trebalo da konkurišem, s obzirom na broj članova porodice i to za neki stan, recimo od 70 do 80 kvadrata. Cijena tog stana bi trebalo da bude, ako je najniža cijena kvadrata u Podgorici 1.000 eura, to znači negdje oko 75.000 eura. Projekat država finansira do 900 eura po kvadratu, a onih 100 eura preko plaćam ja što znači da bi trebalo da imam nekih 7.500 eura keša da to platim unaprijed. Onda pet posto učešća što je opet nekih tri, četiri hiljade i na kraju bi rata za toliki iznos bila vrlo visoka. Na platu koju ja imam kao ljekar specijalista ona bi bila tolika da praktično bi vrlo teško sastavljao kraj s krajem, ako bi se tolika rata odbila."
Pavićević smatra da je projektom "1000+ stanova", Vlada, prije svega, nastojala da učini uslugu građevinskom sektoru, koji boluje od nagomilanih, završenih i nezavršenih, ali neprodatih stanova:
"Smatram da na ovaj način građevinci koji ne mogu da prodaju svoje stanove rješavaju svoj problem a da za građane nije mnogo toga urađeno."
Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević, koji takođe smatra da je Vlada, prije svega, imala na umu građevince, a ne rješavanje stambenih problema, sugeriše, po njemu bolje načine da se pomogne građanima bez stanova.
"Mislim da je ovaj način, kako smo mi to organizovali preko naše zadruge u Sindikatu prosvjete. Zajedno Vlada , Sindikat i lokalna samouprava bi trebalo da rješavamo ta pitanja na način što bi lokalna samouprava dala placeve i oslobodila komunalije a onda mi, preko naše stambene zadruge organizujemo gradnju. Mi smo tako do sada sagradili stanove čija cijena nije prelazila 600 eura po kvadratu."
Prijave će se primati mjesec dana, ali, s obzirom na prve reakcije i ocjene da su uslovi, i pored državnih subvencija - nepovoljni, neizvjesno je kakvo će biti interesovanje.
"Teško da će Vladin projekat "1000+ stanova"obezbijediti lakši put do sticanja stana", rekao je za naš program predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević, reagujući na objavljen konkurs, tokom kog će građani, počev od 18. oktobra, moći da se prijave za kupovinu stana na kredit, po kamatama koje će biti niže od komercijalnih, zahvaljujući državnim subvencijama.
Projekat vrijedi 50 miliona eura. Polovinu sume obezbjeđuje država, preko aranžmana sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, 22 i po miliona domaće, poslovne banke, dok građani učestvuju sa 2 i po miliona eura, kroz obavezno učešće.
Zvonko Pavičević: Malo je vjerovatno da će ovaj projekat, zaposlenima koji primaju zarade iz državnog budžeta, olakšati rješavanje stambenog pitanja
Od ukupnog broja kreditnih aranžmana, 30 posto je namijenjeno bračnim parovima mlađim od 35 godina, 10 posto domaćinstvima, čiji su članovi lica sa invaliditetom, dok je polovina rezervisana za zaposlene u državnoj upravi.
"Malo je vjerovatno da će ovaj projekat, zaposlenima koji primaju zarade iz državnog budžeta, olakšati rješavanje stambenog pitanja", kaže Zvonko Pavićević.
"Analizirajući tu ponudu, teško da sa ovim platama neko mjesečno može odvojiti 300 eura mjesečno, za 50 m2.Teško, bar što čujem u kontaktima sa mojim kolegama .Prosječna plata u prosvjeti je negđe oko 420 eura .Veliki broj gražana je i kreditno već zadužen i malo ko nema neko kreditno zaduženje i oni će teško doći do stana na način kako to nudi Vlada."
Kraj sa krajem
Za kredit u projektu 1000+ stanova mogu se prijaviti crnogorski državljani koji nemaju riješeno stambeno pitanje. Pri kupovini stana po cijeni od 900 eura za kvadratni metar, vlada subvencionira kamatnu stopu do 4,9 posto, dok za skuplje kvadrate građani treba da doplate razliku u cijeni. Minimalno učešće domaćinstava je 5 posto od vrijednosti kredita.
Domaćinstva ne smiju imati mjesečne prihode veće od 500 eura za prvog člana porodice, 250 za svakog drugog odraslog člana i 150 eura za svakog maloljetnog člana. Kreditno zaduženje ne može preći iznos od 40 posto ukupnih, mjesečnih, neto prihoda domaćinstva.
Po isteku roka za prijave od mjesec dana, izvšiće se rangiranje prvih 1000 građana, ali pozicioniranje na ovaj spisak ne znači i kraj procesa. Konačnu odluku, uprkos činjenici da se radi o subvencionisanom državnom projektu, donosiće poslovna banka, koja će zavisiti od njene procjene kreditne sposobnosti svakog ko je podnio zahtjev.
Ljekar specijalista podgoričkog Kliničkog centra, doktor Vladimir Pavićević, kaže da je, za populaciju kojoj je kredit namijenjen, cijena stanova previsoka.
Vladimir Pavičević: Smatram da na ovaj način građevinci koji ne mogu da prodaju svoje stanove rješavaju svoj problem
"Ja bi trebalo da konkurišem, s obzirom na broj članova porodice i to za neki stan, recimo od 70 do 80 kvadrata. Cijena tog stana bi trebalo da bude, ako je najniža cijena kvadrata u Podgorici 1.000 eura, to znači negdje oko 75.000 eura. Projekat država finansira do 900 eura po kvadratu, a onih 100 eura preko plaćam ja što znači da bi trebalo da imam nekih 7.500 eura keša da to platim unaprijed. Onda pet posto učešća što je opet nekih tri, četiri hiljade i na kraju bi rata za toliki iznos bila vrlo visoka. Na platu koju ja imam kao ljekar specijalista ona bi bila tolika da praktično bi vrlo teško sastavljao kraj s krajem, ako bi se tolika rata odbila."
Pavićević smatra da je projektom "1000+ stanova", Vlada, prije svega, nastojala da učini uslugu građevinskom sektoru, koji boluje od nagomilanih, završenih i nezavršenih, ali neprodatih stanova:
"Smatram da na ovaj način građevinci koji ne mogu da prodaju svoje stanove rješavaju svoj problem a da za građane nije mnogo toga urađeno."
Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević, koji takođe smatra da je Vlada, prije svega, imala na umu građevince, a ne rješavanje stambenih problema, sugeriše, po njemu bolje načine da se pomogne građanima bez stanova.
"Mislim da je ovaj način, kako smo mi to organizovali preko naše zadruge u Sindikatu prosvjete. Zajedno Vlada , Sindikat i lokalna samouprava bi trebalo da rješavamo ta pitanja na način što bi lokalna samouprava dala placeve i oslobodila komunalije a onda mi, preko naše stambene zadruge organizujemo gradnju. Mi smo tako do sada sagradili stanove čija cijena nije prelazila 600 eura po kvadratu."
