Kamiondžije su blokirale sve najvažnije puteve u državi, a i željezničari u ponedjeljak počinju štrajk zbog namjere Vlade da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju.
Međutim, informacija o ovom novom talasu protesta, koji se nadovezuje na štrajkove zaposlenih u javnoj upravi i naftnoj industriji, odnosi se na Francusku, a ne na Crnu Goru, gdje se, zbog slične Vladine namjere vodi javna rasprava, na kojoj je ipak zabilježeno značajno pritivljenje Vladinoj namjeri.
Ignorišući burnu reakciju i brojne primjedbe javnosti na predložene izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, u Vladi kažu da se radi o usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije, i potrebom koja je diktirana demografskim promjenama i slabom radnom aktivnošću građana Crne Gore.
Povrh toga, pomoćnik direktora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Milanka Mrdak odbacuje tvrdnje da predložene izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju znače pooštravanje uslova za ostvarivanje prava iz ove oblasti.
"Ne bih kazala da je ovo pooštravanje uslova za odlazak u penziju već bih kazala da je to produžetak prelaznog perioda.Takođe, mogla bih da kažem da je ovo i poboljšanje za određene osiguranike i korisnike i i pojašnjenje nekih normi," rekla je Mrdak.
Vladina namjera da izmijeni Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, objavljena prije desetak dana, izazvala je žestoko negodovanje zainteresovanog dijela javnosti.
Predložena rješenja, da se starosna granica za odlazak u penziju, sa sadašnjih 65 za muškarce i 60 za žene, podigne na 67 za oba pola, kao i povećanje minimalnog staža potrebnog za penziju, sa 15 na 25, su kritikovana od strane zaposlenih, sindikalnih predstavnika, opozicije.
Pomoćnik ministra finansija i šef radne grupe za izradu ovog teksta, Milorad Katnić kaže da su izmjene neophodne zbog demografskih promjena.
"Povećanje broja stanovnika starijih od 65 godina, smanjenje učešća stanovništva starosti između 15 i 65 godina i smanjenje učešća mlađih od 15 godina. Predviđanja su da će stanovništvo u Crnoj Gori rasti i da će najveći doprinos tom rastu imati stanovništvo koje je starosti preko 65 godina, dok udio stanovništva od 0 do 14 godina i od 15 do 64 godine opada. To su demografski trendovi karakteristični za Crnu Goru," rekao je Katnić.
Na posao u kravati
Katnić, kao razlog za pooštravanje uslova za odlazak u penziju, navodi i slabu radnu angažovanost građana Crne Gore.
"Podaci govore da je stopa aktivnosti stanovništva starog od 15 do 64 godine u Crnoj Gori 59,6 posto dok je isti ovaj pokazatelj za zemlje Evropske unije preko 70 procenata. Ovo govori da u Crnoj Gori ne postoji snažna želja i motivacija da se traži posao već da je sistem i zakonska regulativa takva da postoje podsticaji da ljudi budu van tržišta rada i da su ohrabreni ili podstaknuti da traže određene benefite i određena primanja kroz penzijske, socijalne i druge sisteme koje su na teret države, znači na teret poreskih obveznika," dodao je Katanić.
Vladinom predlogu se protive čak i građani koji su već u penziji. Predstavnik Saveza penzionera Milo Đurović je rekao da je sadašnji model obračuna penzija po tzv. švajcarskoj formuli loš, ali da je predloženi još gori.
Predstavnica podgoričkog Pravnog fakulteta je, tokom današnje javne rasprave, zamjerila Vladi da isključivo ima u vidu ekonomske parametre, iako se po njenom mišljenju, neophodni socijalni mir ne može obezbjediti, bez uvažavanja socijalnih faktora:
"Ovo rješenje bi bilo primjenljivo da Zakon o radu štiti starije kategorije zaposlenih u slučaju prestanka radnog odnosa u slučaju tehnološkog viška. Vi dobro znate da je prethodno radno zakonodavstvo, koje je počelo devedesteih godina isključilo to sa liste prioriteta tako da su sada kriterijumi za utvrđivanje viška zaposlenih samo doprinos u radu i kvalitet obavljenog posla. E, sada se zapitajte da li doprinos u radu čovjeka od 65 godina se može mjeriti sa doprinosom onoga od 25-30 godina. Dakle, ove kategorije su prve na udaru."
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković je iznio niz primjedbi, od nepouzdane statistike, na koju se Vlada poziva, dok govori o životnom vijeku u Crnoj Gori, do trenutka koji je odabran za realizaciju izmjena.
Keković, međutim, predlaže i konkretne mjere, koje bi trebalo da prethode svakoj Vladinoj namjeri da pooštrava uslove za ostvarivanje prava iz oblasti penzionog osiguranja: eliminisati rad na crno, voditi transparentnu fiskalnu politiku, efikasnije naplaćivati doprinose, zapleniti imovinu kriminalaca i realizovati uspješniji model politike zapošljavanja.
Keković je rekao i da poređenje ambijenta u Crnoj Gori i Evropskoj Uniji nije umjesno.
"U Evropi ljudi žive smireno i bez stresa, u Evropi ljudi ulaze u fabrike i izlaze sa kravatama. Tamo majka, kada ide na posao dijete ostavlja u jaslice u toj fabrici, ili kada dijete ide u školu cijeli dan tamo ima cjelodnevni boravak i ona o tome ne mora da misli a svaki vikend ide sa porodicom negdje da odmara," kaže Keković.
Međutim, informacija o ovom novom talasu protesta, koji se nadovezuje na štrajkove zaposlenih u javnoj upravi i naftnoj industriji, odnosi se na Francusku, a ne na Crnu Goru, gdje se, zbog slične Vladine namjere vodi javna rasprava, na kojoj je ipak zabilježeno značajno pritivljenje Vladinoj namjeri.
Ignorišući burnu reakciju i brojne primjedbe javnosti na predložene izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, u Vladi kažu da se radi o usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije, i potrebom koja je diktirana demografskim promjenama i slabom radnom aktivnošću građana Crne Gore.
Povrh toga, pomoćnik direktora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Milanka Mrdak odbacuje tvrdnje da predložene izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju znače pooštravanje uslova za ostvarivanje prava iz ove oblasti.
"Ne bih kazala da je ovo pooštravanje uslova za odlazak u penziju već bih kazala da je to produžetak prelaznog perioda.Takođe, mogla bih da kažem da je ovo i poboljšanje za određene osiguranike i korisnike i i pojašnjenje nekih normi," rekla je Mrdak.
Vladina namjera da izmijeni Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, objavljena prije desetak dana, izazvala je žestoko negodovanje zainteresovanog dijela javnosti.
Predložena rješenja, da se starosna granica za odlazak u penziju, sa sadašnjih 65 za muškarce i 60 za žene, podigne na 67 za oba pola, kao i povećanje minimalnog staža potrebnog za penziju, sa 15 na 25, su kritikovana od strane zaposlenih, sindikalnih predstavnika, opozicije.
Pomoćnik ministra finansija i šef radne grupe za izradu ovog teksta, Milorad Katnić kaže da su izmjene neophodne zbog demografskih promjena.
"Povećanje broja stanovnika starijih od 65 godina, smanjenje učešća stanovništva starosti između 15 i 65 godina i smanjenje učešća mlađih od 15 godina. Predviđanja su da će stanovništvo u Crnoj Gori rasti i da će najveći doprinos tom rastu imati stanovništvo koje je starosti preko 65 godina, dok udio stanovništva od 0 do 14 godina i od 15 do 64 godine opada. To su demografski trendovi karakteristični za Crnu Goru," rekao je Katnić.
Na posao u kravati
Katnić, kao razlog za pooštravanje uslova za odlazak u penziju, navodi i slabu radnu angažovanost građana Crne Gore.
"Podaci govore da je stopa aktivnosti stanovništva starog od 15 do 64 godine u Crnoj Gori 59,6 posto dok je isti ovaj pokazatelj za zemlje Evropske unije preko 70 procenata. Ovo govori da u Crnoj Gori ne postoji snažna želja i motivacija da se traži posao već da je sistem i zakonska regulativa takva da postoje podsticaji da ljudi budu van tržišta rada i da su ohrabreni ili podstaknuti da traže određene benefite i određena primanja kroz penzijske, socijalne i druge sisteme koje su na teret države, znači na teret poreskih obveznika," dodao je Katanić.
Milorad Katnić: U Crnoj Gori ne postoji snažna želja i motivacija da se traži posao već da je sistem i zakonska regulativa takva da postoje podsticaji da ljudi budu van tržišta rada
Vladinom predlogu se protive čak i građani koji su već u penziji. Predstavnik Saveza penzionera Milo Đurović je rekao da je sadašnji model obračuna penzija po tzv. švajcarskoj formuli loš, ali da je predloženi još gori.
Predstavnica podgoričkog Pravnog fakulteta je, tokom današnje javne rasprave, zamjerila Vladi da isključivo ima u vidu ekonomske parametre, iako se po njenom mišljenju, neophodni socijalni mir ne može obezbjediti, bez uvažavanja socijalnih faktora:
"Ovo rješenje bi bilo primjenljivo da Zakon o radu štiti starije kategorije zaposlenih u slučaju prestanka radnog odnosa u slučaju tehnološkog viška. Vi dobro znate da je prethodno radno zakonodavstvo, koje je počelo devedesteih godina isključilo to sa liste prioriteta tako da su sada kriterijumi za utvrđivanje viška zaposlenih samo doprinos u radu i kvalitet obavljenog posla. E, sada se zapitajte da li doprinos u radu čovjeka od 65 godina se može mjeriti sa doprinosom onoga od 25-30 godina. Dakle, ove kategorije su prve na udaru."
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković je iznio niz primjedbi, od nepouzdane statistike, na koju se Vlada poziva, dok govori o životnom vijeku u Crnoj Gori, do trenutka koji je odabran za realizaciju izmjena.
Keković, međutim, predlaže i konkretne mjere, koje bi trebalo da prethode svakoj Vladinoj namjeri da pooštrava uslove za ostvarivanje prava iz oblasti penzionog osiguranja: eliminisati rad na crno, voditi transparentnu fiskalnu politiku, efikasnije naplaćivati doprinose, zapleniti imovinu kriminalaca i realizovati uspješniji model politike zapošljavanja.
Keković je rekao i da poređenje ambijenta u Crnoj Gori i Evropskoj Uniji nije umjesno.
"U Evropi ljudi žive smireno i bez stresa, u Evropi ljudi ulaze u fabrike i izlaze sa kravatama. Tamo majka, kada ide na posao dijete ostavlja u jaslice u toj fabrici, ili kada dijete ide u školu cijeli dan tamo ima cjelodnevni boravak i ona o tome ne mora da misli a svaki vikend ide sa porodicom negdje da odmara," kaže Keković.
