Priredila Jasna Vukićević
Riječ je prvenstveno o odluci da se ženama dozvoli nošenje feredže na univerzitetima. Predstavnici sudstva i univerziteta protumačili su takvu odluku kao povratak u prošlost i pritisak na one koji ne žele da nose veo. Ima i mišljenja da će se nošenje vela vremenom dopustiti i u srednjim školama.
Riječ je prvenstveno o odluci da se ženama dozvoli nošenje feredže na univerzitetima. Predstavnici sudstva i univerziteta protumačili su takvu odluku kao povratak u prošlost i pritisak na one koji ne žele da nose veo. Ima i mišljenja da će se nošenje vela vremenom dopustiti i u srednjim školama.
Dio sekularnih demokrata u Turskoj zabrinut je što vladajuća partija, religiozno-konzervativna AKP, ovu odluku sprovodi kroz amandman, jer bi nacrt novog i liberalnijeg ustava, spriječio kršenje temljnih prava, uz izmjenu već ozloglašenog člana 301 koji propisuje kazne za " uvredu svega turskog".
Profesor Ozel smatra da su Ataturkovi pokušaji modernizacije turskih običaja bili limitirani na muškarce, tako što je fes zamijenio šešir. Od žena se očekivalo da prihvate zapadnjačke standarde oblačenja, što je vremenom postalo znak elitizma i modernosti. I to je suština kontroverze o feredži.
Kako se Turska modernizovala, žene su postajale dio javnog života, pohađale su univerzitete, postajale novinarke i intelektualke. To su pratili i različiti modni trendovi, pa biti moderan više nije značilo i obavezno izgledati "zapadnjački". Takođe, biti pobožan nije negiralo modernost.
Da bi se razumjelo ono što se danas događa u Turskoj, treba razumjeti taj pomak u shvatanju modernosti, piše profesor Ozel.
Dopuštanje nošenja feredže predstavlja temeljno ljudsko pravo, jer država ne bi trebala da zabranjuje studentima određenu odjecu. Mnogi taj potez tumače i kao vjersku slobodu naspram sekularne prisile.
Ipak, nema dileme da je vladajuća partija na loš način sprovela ovu izmjenu, izazivajući mnogo nepotrebnih tenzija. I one će se nastaviti, jer predsjednik Abdullah Gül treba da potpisom ozakoni amandman, nakon čega će sud procjeniti da li je novi zakon kompatibilan sa principima sekularizma.
Turska se trudi da očvrsne svoju demokratiju i liberalizuje sekularizam.
Tome treba biti dorasla i politička klasa - posebno AKP, čija je sudbina čvršće vezana za liberalizaciju i evropeizaciju nego što to njeno partijsko rukovodstvo shvata, zaključuje profesor Ozel.
Soli Ozel je profesor međunaordnih odnosa na Bilgi Univerzitetu.
