Dostupni linkovi

Zahtjev evropskom komesaru u pravo vrijeme


Olli Rehn

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International zatražila je od evropskog komesara za proširenje Oli Rena (Olly Rehn)da na sastanku trojske Evropske unije sa crnogorskim zvaničnicima razgovara o kršenju ljudskih prava u Crnoj Gori.

U kojoj će mjeri ova inicijativa uticati da crnogorsko pravosuđe okonča ključne slučajeve iz oblasti ljudskih prava?

Izražavajući zadovoljstvo što se Amnesty International uključio u problem zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori istraživač kršenja ljudskih prava, Aleksandar Zeković, kaže da zahtjev ove međunarodne organizacije da evropski komesar, Oli Ren, na sastanku trojke Evrpske unije sa crnogorskim zvaničnicima razgovara o kršenju ljudskih prava u Crnoj Gori dolazi u pravo vrijeme i predstavlja snažnu podršku civilnom društvu, zaštiti i promovisanju ljudskih prava:
"To je nešto što mi se čini do sada najsnažniji pritisak iz svijeta kada je riječ o kršenjima ljudskih prava, odnosno poštovanju ljudskih prava jer je poznato da, nažalost, ljudska prava i njihovo poštovanje, odnosno sankcionisanje kršenja ljudskih prava, bilo danas ili u prošlosti, nije bila tema koja je itekako vidljiva u procesu stabilizacije i pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. Mislim da je ovo dovoljan znak da jedna tako releventna organizacija ima stav da ovi slučajevi nemaju adekvatnu završnicu, odnosno da se neprestano, čak direktno od strane državnih organa vrši opstrukcija utvrđivanja svih okolnosti kada je riječ o deportaciji bosanskih izbjeglica u Crnoj Gori '92. na pitanje njihove reparacije. Sa druge strane, da još uvijek nijesu dovoljno istraženi slučajevi policijske torture, posebno one koja se dogodila u Spuškom zatvoru i konačno pitanje na koje smo kao civilno društvo itekako insistirali jeste pitanje torture nad licima uhapšenim u policijskoj operaciji "Orlov let". Ono što je izuzetno važno jeste da će segment poštovanja ljudskih prava crnogorske vlasti morati da prepoznaju kao jedan preduslov, da ne kažem prioritet, već preduslov koncepta evropskih integracija".
Tri slučaja brinu Amnesty International zastoj u procesu protiv šestoro osumnjičenih za deportaciju 83 Bošnjaka, navodna tortura nad uhapšenima u policijskom pritvoru i iznuđivanju priznanja Albanaca uhapšenih u akciji "Orlov let". Sastanak trojke Evropske unije sa crnogorskim zvaničnicima je zakazan za 18. februar. Prema riječima zastupnika porodica deportovanih Bošnjaka, advokata Dragana Prelevića, inicijativa međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava treba da pomogne da bi se prekinuo nehuman odnos države i pravosuđa prema žrtvama:
"Moje duboko ubjeđenje je to da to jedino može da ima uticaja na prilike u Crnoj Gori jer postaje očigledno da je međunarodna zajednica osjetljivija na probleme humanosti, na probleme ljudskih prava, na probleme suočavanja sa posljedicama ratnih zločina nego crnogorska Vlada koja to, na žalost, uporno, evo zadnje četiri godine, barem otkad smo mi pokrenuli ove postupke za naknadu štete povodom deportacije '92. godine i u zadnje vrijeme je izuzetno intenzivirano interesovanje za ova pitanja jer postaje očigledno da crnogorska Vlada opstruira pravdu u ovim slučajevima. Ja ću vas samo podsjetiti da od jula prošle godine Viši sud u Podgorici ne odlučuje ni po jednoj od žalbi na prvostepene presude Osnovnog suda u Podgorici, a koje su presude same po sebi, iako utvrđuju odgovornost države, takve da jednostavno i dalje vrijeđaju žrtve nego što osuđuje neke izuzetno niske iznose".
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG