Hrvatska želi postati članicom europske obitelji, i mora poštovati pravila koja unutar nje vrijede, kazao je hrvatski predsjednik Stipe Mesić na pitanje o hrvatskom ponašanju oko proglašenja nezavisnosti Kosova:
«Svi vi znate da mi želimo ući u taj klub koji se zove Europska unija, a budući da taj klub ima i svoja pravila, mi želimo ta pravila i te standarde prihvaćati. I – ako većina tih zemalja prizna Kosovo, onda će to očiniti i Hrvatska.»
Hrvatska već sudjeluje u 15 međunarodnih misija u svijetu, a poslat će svoje ljude i u misiju EULEX Europske unije na Kosovo, kaže hrvatski predsjednik:
«Mi smo pozvani i vjerojatno ćemo sudjelovati u toj misiji, kao što sudjelujemo i u drugima.»
Realizacija najave srbijanskih vlasti da će protiv onih koji priznaju nezavisnost Kosova poduzeti ekonomske i političke mjere vratila bi se Srbiji kao bumerang:
«Ne bi bilo dobro da Srbija prekida odnose sa zemljama koje budu priznale Kosovo, jer to bi škodilo čitavoj regiji, a škodilo bi na kraju i Srbiji.»
Nema razlike između Ureda predsjednika na Pantovčaku i Ministarstva vanjskih poslova na zagrebačkom Zrinjevcu. Glasnogovornik
Ministarstva Mario Dragun za naš radio kaže kako je Hrvatska zainteresirana za trajnu stabilnost ove regije, a euroatlantska perspektiva za sve aktere na jugoistoku Europe najbolji je poticaj i okvir za trajno rješenje preostalih otvorenih pitanja. Hrvatska kao kandidat za članstvo u Europskoj uniji svoje će djelovanje uskladiti s njezinim:
«Hrvatska dijeli stajalište Kontaktne skupine i Europske unije glede Kosova i podržat će svako rješenje koje će pripomoći obnovi mira i stabilnosti u regiji. Nadamo se kako moguće proglašenje nezavisnosti Kosova neće imati negativnog odraza na stabilnost u regiji i smatramo kako Beograd i Priština pri donošenju političkih odluka u neposrednoj budućnosti trebaju imati u vidu svoje dugoročne strateške interese.»
Hrvatska će se oko priznanja Kosova ponašati na isti način kao i kod priznanja nezavisnosti Crne Gore, kaže za naš radio analitičar Davor Gjenero:
«Dakle, čekati će rezultat rasprave unutar Vijeća ministara članica Europske unije, i nakon rezolucije koju ministri donesu, postupit će jednako kao i većina zemalja članica Europske unije.»
Hrvatski analitičari ne očekuju nekog efekta od najavljenih srbijanskih protumjera protiv zemalja koje priznaju Kosovo. Po riječima profesora zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branka Caratana, Zapadna je Njemačka u vrijeme hladnog rata zaprijetila takvim mjerama onima koji priznaju Istočnu Njemačku, ali bez ikakavog efekta, iako je zapadna njemačka tada bila politički mnogo utjecajnija i i ekonomski mnogo snažnija nego što je Srbija sada. Vrijeme je da se Srbija suoči sa realnošću, a to je da je nezavisnost Kosova na ovaj ili onaj način – neminovnost . Izjave koje idu na preispitivanje ili prekidanje odnosa sa zemljama koje će priznati Kosovo nisu dio moderne vanjske politike i modernog načina stabiliziranja regije, komentirao je već prve najave srbijanskih poteza bivši socijaldemokratski ministar europskih integracija Neven Mimica:
«Naime, po svemu sudeći, ako bi se tako Srbija postavila, došlo bi do ponavljanja izolacije kroz koju je prošla u čitav niz godina vlade Miloševićevog režima, i taj vlastiti odabir izolacije iz međunarodnih odnosa jednostavno za malu siromašnu zemlju poput Srbije ne može biti produktivan. U ovom trenutku kada je rješenje statusa Kosova u završnoj, odlučujućoj fazi, vjerojatno je to dio pritiska iz Srbije na one koji odlučuju o tom statusu, a sa druge strane to je i dio poruka upućenih prvenstveno domaćoj javnosti.»
