Od kraja prošle godine europske institucije u BiH počele su provoditi intenzivnu kampanju uključivanja lokalnih zajednica u dijalog na temu europske integracije. Jajce je jedan od 22 grada u kojem je danas potpisana Deklaracija o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Na pitanje što taj dokument znači za grad Jajce, načelnik Nisvet Hrnjić odgovara:
«Što se tiče dokumenta, mislim da je on posebna simbolika koja govori o našem opredjeljenju, o opredjeljenju cijele Bosne i Hercegovine, odnosno opredjeljenju naših gradova među kojima je i Jajce, da je naš jedini put kojim trebamo ići i za koji se svi trebamo opredijeliti, ovaj prema Evropi i evropskim integracijama.»
Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak kaže da kroz ove projekte želi otvoreno pitati građane Bosne i Hercegovine kakvu budućnost vide u EU:
«Uspjeh evropske integracije zemlje bez aktivnog učešća građana? To je ključno. Evropska budućnost je budućnost vas, građana ove zemlje. Zato vi morate da budete dio toga, da je to vaš proces, a ne proces kojeg neko drugi ostvaruje umjesto vas. To je cilj koji danas počinjemo. Nadam se da ćemo svi vidjeti pozitivan efekat toga da građani postanu svjesni svoje uloge, svog značaja u procesu evropske budućnosti Bosne i Hercegovine.»
Projekti su i prigoda da građani dobiju informacije o samomom procesu priključivanja Evropskoj uniji, jer se do sada pokazalo da oni vrlo malo znaju o svemu tome, kaže glavni pregovarač BiH sa EU, Igor Davidović:
«Jednostavno je riječ da treba građanima približiti i pojasniti o čemu se radi, jer imate sada euro-poltrone koji kažu da će nam teći med i mlijeko i imate euro-skeptike koji kažu da od te cijele priče nećemo imati nikakve koristi. Treba pronaći ono što je stvarna mjera svega i javnost pripremiti na ono što se dešava.»
Iskustvo zemalja koje su se odnedavno pridružile Europskoj uniji pokazuje da uključivanje svih sektora društva u rasprave o integracijama može ubrzati proces pridruživanja, objašnjava veleposlanica Slovenije u BiH, Nataša Vodušek:
«Kod nas je bila veoma žestoka debata civilnog društva. Bili su organizirani različiti okrugli stolovi i konferencije, ljudi su se maksimalno angažirali, komentari su bili u časopisima, na TV, tako da je prije nego je Slovenija ušla u EU, bilo i posljednjem građaninu jasno šta to znači Evropska unija.»
Dijalog između građana i Vlade je demokratska tradicija koju Bosna i Hercegovina nema. Stoga uraditi nešto na tom planu svakako je pozitivna pomak, smatra bh. redatelj Haris Pašović:
«Vrlo je lijepo da mi razgovaramo, ali ako bi se dogovorili da nemamo još mnogo ovakvih skupova, jer ovdje se mi svi manje-više slažemo oko ovih pitanja. Mi treba da idemo da razgovaramo sa ljudima kojima nije dovoljno jasno o čemu se radi. Ne samo da razgovaramo, nego da im i pokažemo nekim primjerima šta je ustvari potrebno da se uradi da bi nam svima bilo bolje.»
O tome koliko su lokalne zajednice spremne da prihvate ovo sve što im se trenutačno nudi, načelnik općine Srebrenica Abdurahman Malkić kaže:
«Čim je veći protok informacija, ljudi više spoznaju, prije svega o privilegijama i pogodnostima koje donosi uključivanje u EU, ali i o našim obavezama. Uvažavanje drugoga je nešto što je neophodno Bosni i Hercegovini i mislim da će to dati dobre rezultate.»
Jedno je od ključnih pitanja koje će biti upućeno građanima BiH: Da li birate budućnost u Europi i da li želite biti uz 480,000.000 različitih europskih susjeda?
