Dostupni linkovi

Tokom jučerašnje sjednice parlamentarna većina nije željela da potvrdi novi mandat u Savjetu Javnog servisa uredniku "Monitor"-a Esadu Kočanu, ali je željela potvrditi mandat reditelju Blagoti Erakoviću. I dok predstavnici nevladinog sekotra tvrde da je uvedena nazakonita praksa u Skupštini Crne Gore, reditelj Eraković odbacuje ocjene da je partijski kandidat za Savjet Javnog servisa.

Komentarišući različit odnos parlamentarne većine prema kandidatima za Savjet Javnog servisa, urednik nedjeljnika "Monitor" Esad Kočan kaže da se radi o nastavku kršenja zakona u Skupštini. Kočan kaže da je postojao i minimum zakonske osnove da se o njemu izjašnjava parlamentarna većina, on ne bi prihvatio da ga kandiduje Institut za medije, odnosno medijska zajednica. Kočan navodi da je pristao na kandidaturu da zastupa javni interes zato što su ga kandidovale kolege na tajnom glasanju, a procedura je prekršena u Skupštini:
"Kada se naviknemo da je kršenje zakona u parlamentu normalna stvar, novi običaj i da se po tome ravnamo. Ovdje nema izgovora. Zakon u ovom slučaju ne dozvoljava različita tumačenja i svakome je jasno da smo mi izabrani od nevladinih organizacija i da je uloga Skupštine da provjeri da li je procedura ispoštovana, da li su podaci vjerodostojni i da to potvrdi. Prema tome, kada nema ni izgovora onda stupa na scenu golo nasilje. To je činjenica protiv koje se treba boriti ili prosto naviknuti, naš je izbor".
Isti odnos će parlamentarna većina imati i prema ostalim predstavnicima nevladinog sektora za članove Savjeta Javnog servisa. Međutim, vladajuća većina je bila raspoložena da potvrdi mandat reditelju Blagoti Erakoviću, kojeg je podržalo 1200 sindikalih organizacija i 21 opštinsko povjereništvo. Potvrđivanje mandata Erakoviću je odloženo zbog nedostatka kvoruma kada je opozicija iz protesta napustila sjednicu konstatujući da je Eraković kandidat vlasti i da je cilj i parlamentarne većine da samo on bude izabran. Eraković za naš radio tvrdi da nije kandidat vlasti za mjesto u savjetu već da je to patriotski čin:
"Kada sam ja u pitanju, tu nekakav moj patriotski angažman se tumači kao nekakav partijski angažman, a ja nijesam član nijedne partije. Nema države na svijetu koja se ne ponosi intelektualcima koji nijesu politički opredjeljeni i koja se ne ponosi stručnjacima. U crnogorskim uslovima ja sam i jedno i drugo. Meni zaista nije jasno šta oni meni zamjeraju, kada su i oni po tom principu po dvadeset godina u Skupštini Crne Gore i nekakva politička lista i po toj političkoj listi obavezno moraju biti, da sada ne nabrajam imena. Iza mene stoji jedini sindikat koga priznaje država Crna Gora. Ovaj sindikat koji oni nazivaju reformskim on nije priznat od države Crne Gore, nije registrovan ni u sudu ni u ministarstvu za rad gdje je takođe obavezan da se registruje. Ja zaista ne znam šta im nije jasno i o čemu se radi".
Podsjetimo. Medijskim zakonima se predviđa da je kandidat za člana Savjeta Javnog servisa onaj ko sakupi najveći broj potpisa podrške nevladinih organizacija. U zakonu se ne pravi razlika između funkcionalnih i fantomskih nevladinih organizacija, pa je tako moguće paralelno osnivanje više nevladinih organizacija koja daju podršku određenom kandidatu. Na Skupštini je da samo potvrdi imenovanje onog kandidata koji ima najveću podršku i ova praksa je korišćena od osnivanja prvog Savjeta Javnog servisa. Prema riječima izvršnog direktora Centra za razvoj nevladinih organizacija, u posljednjem slučaju Skupština je ponovo prekršila zakon sa ciljem da se manipulacijom dođe do Savjeta Javnog servisa koji bi bio naklonjen vladajućoj političkoj grupaciji:
"Viši interes je vjerovatno bio Blagota Eraković, odnosno potreba da se nabrzinu izabere jedan ili više podobnih ljudi i da se pred očima međunarodne javnosti ovaj proces prikaže kao nezakonit da se savjet formira, predsjednički izbori sprovedu i da se kupi dodatno vrijeme koje će se iskoristiti za ostvarenje ciljeva samo jedne od vladajuće grupacije. Ono što je takođe nešto što izaziva strah, trebalo bi da zabrine građane Crne Gore, da ova procedura za razliku od prethodnih nije provedena na način kao što je to uobičajeno da Skupštinski odbor ocijeni regularnost postupka imenovanja već je direktno protivzakonito sve propustio glasanju u kome se naravno zna unaprijed kakav će biti ishod".
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG