Dostupni linkovi

"Ne iza zatvorenih vrata", jedna je od parola sa performansa Mreže za afirmaciju nevladinog sektora održanog danas ispred parlmenta, kojim je od predsjednika Skupštine i poslanika zatraženo odlaganje za ponedjeljak zakazane sjednice na kojoj bi se bez direktnog tv prenosa raspravljalo i usvojio Prostorni plan Crne Gore do 2020.

«Vlada Crne Gore tražila je da se o najvažnijem razvojnom dokumentu raspravlja u toku predsjedničke kampanje na sjednici Skupštine na kojoj neće biti tv prenosa» «Prostorni plan Crne Gore u izradi je od 2002., kome je u interesu da se o njemu sada raspravlja». «Tražimo od predstavnika građana da o prostornom planu raspravljaju na redovnoj javnoj sjednici i nakon predsjedničke kampanje». Ovo su parole sa letka koji je dijeljen novinarima i samo trojici poslanika koji su ušli na glavna vrata Skupštine Crne Gore. Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović potom je objasnila motiv performansa:
"Mi smo došli danas ispred Skupštine da bismo poslanicima i građanima Crne Gore čestitali kinesku Novu godinu. 2008. godina je godina "pacova" u drugim zemljama, prema kineskim vjerovanjima, ova Nova godina bi trebala da donese prosperitet, na žalost, kada je u pitanju Crne Gora plašimo se da ukoliko bude usvojen Prostorni plan Crne Gore u Skupštini daleko od toga da će nam donijeti prosperitet, nego će nam donijeti potapanje sjevera i betoniranje juga".
Ovom prilikom MANS je donio i poklone za predsjednika Skuštine Ranka Krivokapića kojeg smatraju najodgovornijim zato što je usred predsjedničke kampanje bez direktnih televizijskih prenosa pristao na zahtjev Vlade da zakaže sjednicu Skupštine na kojoj će se raspravljati o ovom važnom dokumentu koji je u javnosti izazavao mnogobrojne polemike:
"Gospodinu Krivokapiću smo odlučili da poklonimo kompas da se ne izgubi kada bude donosio odluku, jedan dolar da mu se uvijek nađe u novčaniku nešto para i da ne zaboravi ko ga plaća.Donijeli smo mu i sat da zna da je krajnje vrijeme da donese ovu odluku i četvrti poklon će morati sam da izabere. Mi smo mu donijeli jednu biljku i donijeli smo mu jednu ciglu, pa neka gospodin Krivokapić odluči šta on smatra da bi trebalo da bude prioritet razvoja Crne Gore koja je i po Ustavu ekološka država".
Potom je uslijedilo pozivanje predsjednika Krivokapića na javno objavljeni broj telefona da siđe po poklone:
Ćalović: Zvoni!..........No answer piše. Evo vi znate da su građani iz svog budžeta platili oko 2000 eura za mobilni telefon gospodina Krivokapića, a on ga očigledno koristi samo kada je po putovanjima u inostranstvu koja mu takođe plaćaju građani Crne Gore. Tako da zbog novog pravilnika Skupštine o «dress kodu» koji sam pomenula naš kolega će za vas izvjesti jedan mali striptiz (skinuti odijelo djeda mraza) prije nego što uđe u Skupštinu da gospodinu Krivokapiću uruči njegove poklone.
Za podne je bila zakazana sjednica Odbora za evropske integracije zbog čega su predstavnici MANS-a bili odjeveni u Djede Mraze čekali poslanike na glavni ulaz da bi glasali u kutijama ili za lobije ili za građane:
"Mi ćemo sačekati poslanike da vidimo da li će doći, posebno poslanika Miška Vukovića (vladajuća DPS) koji je ranije pokazao spremnost da podrži neku od naših inicijativa. Poslije se naravno pokajao zbog toga, ali evo da vidimo kakvu će odluku danas donijeti".
Većina poslanika, međutim, ušli su na sporedni ulaz, a na glavni samo Borislav Banović iz Socijaldemokratske partije koji je uzeo letak, ali nije glasao, te Branko Radulović iz Pokreta za promjene i Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije koji su, glasajući u kutiji za građane, podržali akciju MANS-a:
MANS: Za građane ili lobije?
RADULOVIĆ: Sa srećom, sa promenom ovu vlasti biće održivi razvoj, sa promenom ovu vlasti zaustavićemo tajkunizaciju Crne Gore.
DAMJANOVIĆ: Socijalistička narodna partija podržava akciju MANS-a i naravno da je potpuno normalno očekivati da se o tako bitnom dokumentu kao što je Prostorni plan Crne Gore ne može raspravljati iza zatvorenih vrata.
Isti i zatjev ekologa
I ekolozi u Crnoj Gori apeluju na poslanike da ne daju glas Vladinom predlogu Prostornog plana do 2020 godine jer je, kako kažu, konačna i finalna verzija, lošija od prethodne. Ekolozi ukazuju da se vodila neadekvatna javna rasprava po ovom pitanju, a da rasprava u Skupštini neće biti praćena direktnim tv prenosom što dodatno zamagljuje motive za usvajanje Prostornog plana.
Iako je prethodni Nacrt Prostornog plana bio izuzetno loš ipak je bila pristojno obrađena oblas zaštite prirode. Taksativno su bili nabrojani nacionalni parkovi, spomenici prirode i zaštićena područja. Međutim, u finalnoj verziji produbljeni su konflikti između energetičara i ekologa jer se prema riječima Darka Saveljića iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, u novom planu na vidi šta će Crna Gora štititi do 2020. godine. Dokazujući svoju tvrdnju Saveljić navodi kako je obrađen kanjon Komarnice i Nacionalni park Durmitor:
"Takođe je interesantno s aspekta zaštite prirode da je ostao taj konflikt između energetičara i ekologa kod kanjona Komarnice koji je predložen za pripajanje Nacionalnom parku Durmitor, a istovremeno mu se eksplicitno određuje sudbina u poglavlju za energetiku, planirano je da se potapa, odnosno da bude hidroakumulacija za HE Komarnica. Interesantan je taj dio da se Nacionalnom parku koji je pod UNESCU-ovom zaštitom, međunarodno prepoznat, pripaja i jedna hidorakumulacija što nije zabilježeno u svijetu. Takođe se ovim novim Prostornim planom značajno smanjuje površina Nacionalnog parka Durmitor koja sada iznosi 39 hiljada hektara, a u novom Prostornom planu Crne Gore ona je samo 32 hiljade i 100 hektara. Tom nacionalnom parku je oduzeto oko 7000 hektara, a za komparaciju Nacionalni park Lovćen je oko 6000 hektara, a Nacionalni park Biogradska Gora nešto manje. Znači, Nacionalnom parku Durmitor je ovim Prostornim planom oduzeta površina cijelog jednog nacionalnog parka".
Darko Pajović iz nevladine organizacije Grin Houm kaže da Prostorni plan nezadovoljava kriterijume niti poštuje evropske direktive iz određenih oblasti i međunarodne konvencije iz oblasti zaštite životne sredine.A o samoj proceduri usvajanja i raspravi o Prostornom planu u Skupštini, Pajovic sa nada da u Skupštini postoji dovoljan broj samosvjesnih ljudi koji će shvatiti značaj javne rasprave:
"Smatram da je potpuno neprihvatljivo da se o tako jednom važnom dokumetnu raspravlja mimo kamera i mimo javnosti. To bi bilo isto kao kada bi raspravljali o Ustavu Republike Crne Gore, koji je par exelans politički dokument, upravo bez prisustva javnosti. Mislim da jednostavno to nikom ne bi odgovaralo, mislim na javnost Crne Gore i ne znam kome je uopšte moglo da padne na pamet da se rasprava o Prostornom planu, najznačajnijem dokumentu za ekonomski razvoj Crne Gore, odvija bez prisustva kamera, javnosti u samom parlamentu".
Prostorni plan je najvažniji dokument u hijerarhiji prostorno planskih dokumenata. Vlada ga je usvojila krajem decembra i proslijedila Skupštini na razmatranje. Iz Vlade su odbačene tvrdnje nevladinog sektora da je Prijedlog plana rađen za energetske, građevinske i druge lobije u Crnoj Gori već je rečeno da je zadatak plana da obezbijedi način valorizacije i zaštite prostora, te da upotpunosti odgovara održivom razvoju Crne Gore u narednom periodu. Odbacujući ocjene Vlade, Siniša Stevović iz nevladine organizacije "Most" apeluje:
"Ne možemo vjerovati da će Prostorni plan takvim redosljednom ići prema parlamentu i da će ga u takvom obliku i parlament usvojiti. Još jednom pozivam sve u Crnoj Gori da dobro razmisle što rade jer posljedice koje bi tako usvojeni plan donio po Crnu Goru bile bi jako loše i kasnije bi izazvale velike polemike i velika osporavanja što nije u interesu nikome u Crnoj Gori. Plan takve ozbiljnosti treba usvojiti koncenzusom i po nama je ravan Ustavu. Ja se bojim da ukoliko neko ima namjeru da usvoji plan mimo reda i mimo zakona i nekih evropskih normi da to više neće donijeti dobro Crnoj Gori".
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG