Dostupni linkovi

Na čelu Vojske komandant ratnog broda


Ranko Krivokapić

Mediji u Crnoj Gori pišu da se predsjednik crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić protivio imenovanju viceadmirala Dragana Samardžića za vršioca dužnosti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore zbog učešća Samadžića u ratnim operacijama početkom devedesetih godina u Hrvatskoj. Nakon promjene u crnogorskom vojnom vrhu, tako su ponovo aktuelizovane sumnje da dio postojećeg oficirskog kadra nosi teret ratnog angažmana sa početka devedesetih.

Savjet za bezbjednost i odbranu, čiji su članovi predsjednici Vlade, Skupštine i države, razriješio je juče dužnosti dosadašnjeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore general potpukovnika Jovana Lakčevića, a umjesto njega za vršioca dužnosti postavio viceadmirala Dragana Samadžića. Kako su danas objavile podgoričke "Vijesti" predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić ostao je uzdržan prilikom glasanja za Samardžića zbog njegovog navodnog učestvovanja u ratnim operacijama početkom devedesetih u Hrvatskoj. U kabinetu predsjednika Skupštine nijesmo uspjeli dobiti komentar na ovu temu niti detaljno pojašnjenje Krivokapićevog stava. Komentarišući postavljenje viceadmirala Samadžića Blagoje Grahovac, general u penziji i bivši savjetnik za odbranu i bezbjednost predsjednika Skupštine, za naš radio kaže:
"Ne bih o njemu mnogo komentarisao osim da od prvog dana pripada Ratnoj mornarici i psihološki i politički i vojnički, a Ratna mornarica je nešto čega bi Crna Gora prvo trebala da se oslobodi jer iza nje su vrlo ružna iskustva, a to je sve ono što je danas ružno sjećanje na odnos između Crne Gore i Hrvatske. Ne može se odvojiti od Ratne mornarice i sve ono što je organizovani kriminal, čak i u velikoj Jugoslaviji, a posebno u stvaranju Savezne Republike Jugoslavije, Srbije i Crne Gore. I ako negdje treba lustracija potrebna, to je kadar iz Ratne mornarice".
Podsjetimo. Kako je ranije objavio nedjeljnik "Monitor", viceadmiral Dragan Samardžić je tokom dubrovačkih operacija bio komandant broda u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, ali mu se ime za sada ne pominje u dostupnoj hrvatskoj dokumentaciji u kojoj su pobrojani osumnjičeni, optuženi i osuđeni za ratne zločine. Debata o ratnoj prošlosti crnogorskih vojnih oficira pokrenuta je nedavno nakon što je oficir Ilija Brčić, član zvanične državne delegacije Crne Gore koja se bila uputila na vojnu vježbu NATO snaga u Napulju uhapšen na rimskom aerodromu na osnovu Interpolove potjernice i zahtjeva vlasti Hrvatske gdje je još 1993. godine pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Brčić se u Hrvatskoj tereti da je kao kapetan bojnog broda tokom ratnih operacija naredio granatiranje Splita, Brača i Šolte, a i dalje se nalazi u zatvoru u Italiji koja razmatra hrvatski zahtjev za izručenje.
Smjena dosadašnjeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Jovana Lakčevića nije javno obrazložena, a mediji, što je i ironija u čitovoj priči, špekulišu da je vlast Lakčeviću zamjerala što nije energičnije čistio vojsku od nepoželjnog kadra. Izbor Dragana Samadžića još jednom je pokrenuo sumnje da upravo vlast nije bila zainteresovana za reformu vojske. Blagoje Grahovac:
"Crnogorskoj vojsci je svejedno da li je na njenom čelu general, admiral ili kaplar. Toliko se daleko otišlo pogrešno gradeći sistemsko rješenje da su neizbježne i političke i bezbjednosne i ekonomske štete, tako da je ovaj problem prvenstveno u zoni državno političkog odlučivanja. Mi se sada suočavamo sa krupnijim problemom. Mi na sceni sada imamo homogenizaciju Miloševićeve arhitekture iz vremena od '88. do '96. jer je došlo vrijeme da se moraju polagati računi i oni znaju ko će morati da plati mnoge račune i fakture".
XS
SM
MD
LG