Umjesto o Ustavu, lideri 6 parlamentarnih stranaka ponovo su razgovarali o policijskoj reformi, a Mostarska deklaracija, koja je bila osnov za dogovor, postala je instrument političkih razračunavanja. Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak od lidera je, kaže, očekivao da poštuju platformu koju su sami potpisali:
«Taj Zakon treba da poštuje okvir Mostarske deklaracije i akcionog plana, jer su to dokumenti koje je potpisalo svih 6 lidera koji ovdje sjede. Drugo, to je okvir koji je prihvatila EU i ¸koji je omogućio Bosni i Hercegovini da parafira Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji.»
Ovaj put za krivca je imenovan lider SDA Sulejman Tihić. Tihića je i Stranka za BiH optužila da svojim stavom dovodi u pitanje potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, čime zadržava entitetsku podjelu i u novom ustavu. No, Tihić kaže kako nije mogao pristati na ponuđena rješenja jer ona ne podrazumijavaju jedinstvenu policiju te pojasnio šta je bilo na stolu:
«Imamo 3 policije potpuno neopvisne. Imamo policiju RS koja radi po svojim pravilima, po zakonu RS, po ustavu RS. Imamo policiju Federacije BiH koja radi po svojim zakonima, po zakonima kantona. I treće, imamo nekih 7 institucija. Te institucije, od Direkcije za koordinaciju, Nezavisnog odbora i Forenzike, ne bi imale ama baš nikakve nadležnosti u odnosu na policiju RS, odnosno na policiju FbiH, odnosno na policiju kantona.»
Mladen Ivanić, lider Partije demokratskog progresa, smatra kako je pozadina propalih pregovora u stvari sukob unutar dvije najjače bošnjačke stranke:
«Mislim da je isto tako sukob povodom energetskih investicija ogroman, da su tu preveliki interesi i da se ovo jednostavno uklopilo kao dobar povod, a da je suština nešto sasvim drugo. Interni sukobi, borba za prevlast unutar bošnjačkog naroda, unutrašnja previranja i u SDA, ali i pokušaj da se na ovakav način obezbijedi opstanak OHR-a.»
Da je vladajuća koalicija u sukobu, smatraju i u SDP BiH, kao i da je stranački interes ovaj put nadjačao interes građana i države. Generalni sekretar stranke Nermin Nikšić kaže kako se u takvoj postavci odnosa napredak i nije mogao očekivati:
«Bilo ko ozbiljan ko misli da aktualna vlast, koja dolazi sa tri različite pozicije, može napraviti ustav u kome će biti predviđeno da nema entiteta, a da jedan entitet se odvoji iz svoje matice države i da se, u isto vrijeme napravi treći entitet, i da sve to bude u jednom ustavu, to je nemoguće očekivati.»
Tako je Bosna i Hercegovina izgubila šansu da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju do polovine ove godine. Također, propala je i prilika da se pred zasjedanje Vijeća za implementaciju mira, Bosna i Hercegovina pojavi s reformisanom policijskom strukturom.
