Dostupni linkovi

Zabranjeno fotografisanje na suđenjima


Vesna Medenica

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ukinula je uobičajenu praksu fotografisanja u sudnicama tokom izvještavanja sa sudskih procesa sa obrazloženjem da to predviđa sudski poslovnik, ali i novinarski kodeks. Kako ovu odluku tumači stručna javnost?

Vojislav Raonić, direktor Instituta za medije, smatra da odluku predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice da zabrani fotografisanje u sudnici treba pažljivo sagledati. "Njena odluka može imati ozbiljno uporište", kaže Raonić, navodeći:
"Recimo, u Americi sudovima i na lokalnom i na regionalnom novou načelno je dozvoljeno i fotografisanje i video snimanje, dok sudija naravno ima pravo da ne dozvoli prisustvo kamere i fotoaparata kad god to nađe sa shodno. S toga, redakcije tada šalju profesionalne crtače koji u formi skeč crteža obezbjeđuju ilustraciju za svoje programe. U Vrhovnom sudu Sjedinjenih Američkih Država postoji pravilo da kamere ne mogu u sudnicu i ozbiljan i argumentovana rasprava se vodi da li tako treba mijenjati već godinama, međutim, promjene te politike nema. Očito je da prevagu nad načinom slobodnom pristupu događajima za štampu ima zaštita autonomije suda, zaštita prava onih kojima se sudi, obezbjeđenju poštavanje suda. Uopšte rečeno, sva ona načela koja obezbjeđuju vladavinu prava koja je toliko snažno istaknuto u anglosaksonskim zemljama".
Sa druge strane, sudija Ana Vuković navodi uporednu evropsku praksu po ovom pitanju:
"Pravo na audio i video snimanje sudskih postupaka je dio prava na pravično suđenje koje je zagarantovano Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. Odredbe kojima se omogućavaju snimanja suđenja već su već usvojile mnoge evropske zemlje, među njima je najdalje otišla Slovačka. Znači, audio i video snimanja na osnovu pozitivnog zakonodavstva i uporedno pravnih sistema kao i prenos suđenja su uglavnom dozvoljeni, ali uvijek je potrebna dozvola, negdje predsjedavajućeg sudije, a negdje predsjednika Vrhovnog suda kao što je slučaj kod nas".
Stevo Vasiljević, pak, fotoreporter Rojters-a i podgoričke "Republike", iako odluka direktno utiče na njegov posao, smatra da je ispravna:
"Mislim da je ovo bila jedina zemlja u kojoj se to radilo i da je bilo advokata kod nas svako suđenje koje je fotografisano moglo je da se poništi.Trebalo je znači zabraniti osim možda kod nekih slučajeva kada su u pitanju javne ličnosti i suđenja od nekog velikog značaja, pa da se zabilježi, ali ta fotografija nema nikakvu informativnu vrijednost što bi novinska fotografija trebala da radi.Nema , ali redakcije od nas to traže i mi moramo da im proizvedemo takve fotografije".

U novinskim kodeksu u načelu 10 u 2. članu se navodi da portretisanje ličnosti kojim se prejudicira njen karakter kao i optužbe na njegov/njen račun narušavaju ustavni princip zaštite ljudskog dostojanstva i to pravilo takođe važi i za one koji mogu biti proglašeni kriminalcima. Cilj izvještavanja iz sudnice ne smije biti da se okrivljeni kazni sa društvenog aspekta tako što će mediji biti korišćeni kao stub srama. Vojo Raonić, direktor Instituta za medije:
"Zaista, ako vas neko petnaest dana prikazuje u udarnim televizijskim emisijama na stolici za optužene može se stvoriti percepcija javnosti o definitivnoj krivici te osobe i tu treba biti naglašeno oprezan. Naravno, neko uvijek može da kaže da nije naše sudstvo američko, međutim i s druge strane ovom odredbom se ne ograničava pravo na prisustvo štampe, nego samo pravo na snimanje".
Osim na novinarski kodeks predsjednica Vrhovnog suda Medenica pozvala se i na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, kao i na član 52 sudskog Poslovnika kojim je propisano da na suđenju nije dozvoljeno fotografisanje, filmsko, tonsko ili televizijsko snimanje, osim kada za određeno suđenje to odobri predsjednik Vrhovnog suda. Sudija Ana Vuković:
"U tom smislu su veoma važne preporuke Savjeta Evrope u vezi sa transparentnošću suđenja.A što se tiče izvještavanje uživo i snimanja od strane medija u sudnicama, jedan od osnovih principa je da ne bi trebalo omogućiti snimanje sve dok nije dozvoljeno zakonom ili od strane sudskih vlasti. Takvo izvještavanje treba dozvoliti samo tamo gdje ne postoji ozbiljan rizik od negativnog uticaja na žrtve, svjedoke, stranke u krivičnom postupku, advokate ili sudije. Znači, sudovi treba da ispune svoju dužnost i da pronađu balans između suprotstavljenih vrijednosti zaštite ljudskog dostojanstva, privatnosti, reputacije i prezumpcije nevinosti sa jedne i slobode informisanja sa druge strane. Takvu potrebu za snimanjem treba cijeniti u svakom konkretnom slučaju, pa sva generalna zabrana bi bila na štetu principa javnosti i pravičnog suđenja".
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG