Dostupni linkovi

Počeo proces standardizacije crnogorskog jezika


Formiranjem Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika otpočinje posao izrade pravopisa, gramatike i rječnika zvaničnog jezika u Crnoj Gori.

Ovi dokumenti će nakon usvajanja postati sastavni dio javno važećeg obrazovnog programa u Crnoj Gori koji utvrđuje Savjet za opšte obrazovanje. Koliko će trajati proces standardizacije crnogorskog jezika i kakve promjene podrazumijeva?

Nakon što je Vlada formirala Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika jedan od trinaest članova, dekan Instituta za strane jezike u Podgorici, Igor Lakić, kaže da proces standardizacije crnogorskog jezika ne bi trabalo da traje dugo, jer norme već postoje i to su upravo one koje se sada uče u školama. Po Lakićevim riječima u najvećem dijelu će biti preuzeta norma koja je postojala za bivši zajednički srpsko-hrvatski jezik:
"Mislim da se u svakom slučaju neće insistirati na razlikama, insistiraće se uglavnom da se sada neki haos koji mi imamo u jeziku u Crnoj Gori jednostavno dovede u red na bazi toga standarda i to bi u najvećoj mjeri trebalo da bude standard srpsko-hrvatskog jezika. To ne bi trebalo dugo da traje upravo zbog toga što mi taj standard imamo. Novosadski dogovor '50-ih godina je utvrdio pravila. Mi ćemo preuzeti ono što je taj dogovor vjerovatno tada odredio normu, odnosno onaj dio koji se tiče ijekavskog, tako da u suštini najveći norme mi već imamo, sada to samo treba malo dotjerati, doraditi evenutalno uključiti neke promjene koje su se desile od '50-ih na ovamo, ali u suštini proces neće trajati dugo."
Profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Milenko Perović, kaže da formiranje Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika predstavljan ogroman korak u formiranju jezičke politike u Crnoj Gori koja do sada nije postojala:
"Daću sve što je u mojoj moći da taj Odbor na jedan valjani način donese konačno tu kapitalnu standardnu jezičku normu crnogorskog jezika koja bi onda, po mom sudu, što prije trebala da uđe u život. Kada kažem u život mislim prije svega na sferu školstva, sferu javnih komunikacija, sferu kulture, a onda preko toga i u sve ostale drštvene sfere."
U kojoj će se mjeri standardizovani jezik razlikovati od dosadašnjeg, da li će biti uvođeni arhaizmi ili nekadašnja slova odgovaraju Milenko Perović i Igor Lakić:
"Ono što je stub vremena potisnuo u stranu ne treba po svaku cijenu vraćati u središte života, jer će onda cijieli posao standardizacije jezika na neki način doći pod određenu sumnju i biće doživljavan u najširim slojevima stanovništva u Crnoj Gori, osobito među intelektulcima kao neka vrsta povratnog nasilnog normiranja."
"I u Hrvatskoj te promjene u najvećoj mjeri nijesu prošle. Moramo uzeti u obzir sadašnju situaciju onakvu kakva ona jeste i to uzeti za standard."
Komentar o procesu standardizacije crnogorskog jezika zatražili smo i od profesora na Filozofskom fakultetu, Miodraga Jovanovića, koji kaže da je to proizvod prethodnih izbora i ne obraćanja pažnje vlasti na činjenicu da se 64% stanovništva izjasnilo da govori srpskim jezikom:
"Više se uopšte ne obraća pažnja na ovih 64% kao da ne postoje. U budućnosti oni neće imati načina da u Crnoj Gori uče svoj jezik, mada su se jasno izjasnili koji je njihov jezik i mislim da je to rezultat izbora i možda ocjene Evropske unije da je Crna Gora djelimično slobodna zemlja. Znajući kako u rukavicama govori evropska diplomatija, ja pod tim "djelimična" mogu da smatram jedan daleko oštriji stepen koji je izbjegnut da se kaže. Ja znam da ova vlast ne obraća više pažnju na činjenice i očigledno da je neko glasao da oni mogu tako da rade i računaju da sa takvim radom neće imati nikakve reperkusije u nekim budućim izborima. Nadam se da će oni kojima je oduzet svoj jezik, jezik koji za koji su se izjasnili da govore, to znati pravilno da protumače na nekim drugim izborima."
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG