Lisa Gherardini del Giocondo je njeno ime, tvrdi Veit Probst. Direktor Univerzitetske biblioteke u Heidelbergu do ovog je otkrića došao zahvaljujući zapisu na knjizi jednog da Vincijevog poznanika. Bilješka je našvrljana u oktobru 1504, godine i govori upravo o tome da "Leonardo radi na platnu kojeg je naručio Gherardini.
Prezime Gherardini dugo se smatralo subjektom portretiranja. Natpis ispod slike u Louvre kaže da je u pitanju "Portret Mona Lise Gherardini, supruge Francesca del Gioconda". Dugo se spekuliralo, vijeovima se istraživalo ko je žena zagonetnog osmijeha. Pojavljivale su se razne teorije, počev od one da je u pitanju Constanza d’Avalos, slikareva pokroviteljica i ljubavnica Guiliana de Medicija, preko tvrdnji da je u pitanju umjetnikova majka Caterina, pa sve do ideje da je Leonardo usikao samoga sebe.
Istina je medjtuim, tvrdi Veit Probst, mnogo manje egzotična od svih predhodnih terorija. Mona Lisa je bila 24-ogodišnja domaćica, supruga firentinskog trgovca, koja se udala u šesnaestoj i u vrijeme kada je portret radjen već je imala troje djece.
Na njemačkom Univerzitetu smatraju da bi ovo otkriće trebalo otkloniti sve daljnje nejasnoće oko Mona Lisinog identiteta. Ono što će medjutim teško biti spriječiti jesu diskusije oko interpretacije portreta, unatoč tome što već postoje hiljade knjiga na istu temu.
U posljednje vrijeme se ispituje kako svjetlo djeluje na ljudski mozak, odnosno kako naše oči poimaju različite detalje na slici. Neurologinja s Harvarda Margaret Livingstone tvrdi da, ukoliko gledate direktno u usne Mona Lise, ona se ne smije. Ali ako joj gledate u oči, onda imate dojam da se žena smješka.
U jednoj drugoj studiji, naučnici su utvrdili da mogu promijeniti čovjekove poimanje Mona Lisinog izraza lica, svirajući različitu vrstu muzike. Uz neke se taktove, tvrde oni, najpoznatiji portret u Louvru smješka, uz druge je pak tužnja, ili odsutna. Nema načina da utvrdite tačnost ovih navoda, ukoliko sami ne odete u Paris i ne pogledate Giocondu uživo.
