koji smatraju da je hrvatska javnost o ulasku u Sjevernoatlanski savez već dovoljno testirana kroz dosadašnje izbore, no dio ih misli kako je ipak riječ o «isključivanju naroda» iz važnih odluka.
Vlada neće raspisati referendum o ulasku u NATO jer bez izmjene Ustava taj referendum ne može proći, ističe saborski zastupnik Istarskog demokratskog saveza Damir Kajin:
«Po sadašnjim kondicijama Ustava, je riskantno, a možda bi bilo i kontraproduktivno jer pretpostavljam da on sigurno ne bi mogao proći jer bi trebalo 90 posto ljudi koji su izašli na izbore pridobiti da izađu na referendum i glasaju 'za',a to Hrvatska ne može postići. A to, onda, znači da Hrvatska ni u Europsku uniju ne bi ušla 2011. ili 2012. godine već tamo, možda 2015. ili 2016. i doista bi u Europsku uniju ušli zajedno sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom,a mislim da to baš ne može biti hrvatski izbor.»
Dr Slavko Kulić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra, pak, da je hrvatska politička autokracija raznim sporazumima već «ustupila hrvatski teritorij» pa i nema kaže više potrebe za referendumom:
«Ako je politička oligarhija isključila narod iz politike, a radnike iz ekonomije onda se nema nikakvog razloga na narod više pozivati jer je narod i tako isključen iz te potrebe za odlučivanjem. Prema tome, oni ono što su htjeli i imaju – NATO već je u Hrvatskoj. O tome narod i ne treba više odlučivati jer je politička elita odlučila, a eventualno odlučivanje naroda o tome moglo bi možda dovesti u pitanje ono što se sad više neda poreći jer je to ta zvanična, od strane naroda legalno izabrana politička elita, zapravo već napravila»
Član Socijaldemokratske partije Hrvatske i vojni stručnjak Zlatko Gareljić ponavlja stav te najjače opozicijske stranke – NATO da, ali uz izjašnjavanje naroda na referendumu:
"Dakle, radi se o odluči koja je dalekosežnog značaja za Republiku Hrvatsku i, prema našem stavu, potrebno je da takva odluka ima podršku grdajana Republike Hrvatske. To je jasno izražen politički stav. Ustavno-pravno stajalište i moguća argumentacija su ponešto drugačiji i s obzirom da se, praktički, ne radi o prenošenju suvereniteta na Savez već o medjunarodnom ugovoru, referendum nije neophodan.»
"Dakle, radi se o odluči koja je dalekosežnog značaja za Republiku Hrvatsku i, prema našem stavu, potrebno je da takva odluka ima podršku grdajana Republike Hrvatske. To je jasno izražen politički stav. Ustavno-pravno stajalište i moguća argumentacija su ponešto drugačiji i s obzirom da se, praktički, ne radi o prenošenju suvereniteta na Savez već o medjunarodnom ugovoru, referendum nije neophodan.»
Analitičar Davor Djenero smatra da bi raspisivanje referenduma bilo suvišno trošenje novca jer su se prema njegovim riječima gradjani Hrvatske, od 2000-te do danas na svim izborima, uključujući i predsjedničke, stalno izjašnjavali za ljude u čijim je političkim programima ulazak u NATO uz Europsku uniju bio glavni cilj:
«Na neki način, znači, pristupanje NATO savezu je –testirano. Ne možda kao ekskluzivno pitanje, ali je testirano na izborima. Moram priznat da sam ja tu od početka vrlo tvrdo zagovornik da se na referendum ne ide. Upitno je kakav bi bio rezultat referenduma, a cijela stvar je, postavljena tako da, grubo rečeno, nema natrag s ovog puta.»
