Dostupni linkovi

Bugari pristali na gradnju gasovoda sa Rusima


bugarski predsednik Georgi Parvanov i ruski predsednik Vladimir Putin na ceremoniji potpisivanja sporazuma
bugarski predsednik Georgi Parvanov i ruski predsednik Vladimir Putin na ceremoniji potpisivanja sporazuma

Vlada u Sofiji potpisala je ugovor sa Moskvom o učešću u projektu rusko-italijanskog gasovoda Južni tok. Odluka je doneta tokom dvodnevne posete ruskog predsednika Putina Sofiji

koji je sa svojim saradnicima intezivno lobirao za sklapanje sporazuma. Novi gasovod svakako je udarac nastojanjima Evropske unije da smanji zavisnost od Rusije u snabdevanju energijom.

Bugarska vlada je odluku o potpisivanju ovog ugovora donela jutros na vanrednoj sednici. "Pregovori dve strane završeni su uspešno. Interesi Bugarske su ostali zaštićeni", rekao je premijer Sergej Stanišev, dodajući da će ovim sporazumom "mesto Bugarske na energetskoj mapi Evrope biti zagarantovano". On je istakao da će Bugarska i Rusija imati učešće od po 50 odsto u gasovodu na teritoriji ove zemlje. Tako će se ukupan godišnji protok ruskog gasa kroz Bugarsku povećati sa 17 na 30 milijardi kubnih metara gasa, najavio je bugarski ministar za ekonomiju i energetiku Petar Dimitrov.

Ovom, po mnogima iznenadnom odlukom, okončana je veoma žučna debata u Bugarskoj o ispravnosti orijentacije energetskog približavanja Rusiji. U svakom slučaju, odluka najnovije članice Evropske unije dodatno otežava nastojanje Brisela da smanji energetsku zavisnost od Moskve.

Gaspromov gasovod Južni tok vredan oko 10 milijardi evra, koji će biti zajednički građen sa italijanskom kompanijom Eni, dopremaće gas ispod Crnog mora do bugarske luke Burgas, a odatle će raznim kracima biti odašiljan do Grčke, Italije i Austrije.

Evropska unija u ovom trenutku zadovoljava oko 40 odsto svojih potreba za gasom iz Rusije kao i četvrtinu nafte. U nastojanju da smanji energetsku zavisnost od Moskve, Brisel je zajedno sa Vašingtonom planirao gradnju gasovoda kojim bi se dopremao iz nekadašnjih centralno azijskih republika bivšeg Sovjetskog Saveza preko Kaspijskog mora i Turske, zaobilazeći rusku teritoriju. Međutim, projekat Nabuko je odložen na neodređeno vreme zbog političkih problema i ekonomske neizvesnosti.

Bugarska vlada na čijem čelu su socijalisti je donela odluku u poslednji čas uprkos žestokim protestima opozicije. Ostaje nejasno šta je uticalo na promenu stava vlasti u Sofiji da prihvate dil o 50 odsto učešća u projektu s obzirom da su dugo insistirale da imaju većinski paket, a čemu se Gasprom odlučno protivio. Tokom Putinove posete, i domaći zvaničnici i gosti su naglašavali jake istorijske veze između dve zemlje, bez obzira što je Bugarska u međuvremenu postala članica NATO-a i Evropske Unije. Ruska delegacija je učestvovala u obeležavanju 130. godišnjice rusko-turskog rata tokom kojeg je Bugarska oslobođena nakon 5 vekova otomanske okupacije.

Vladimir Putin je otvorio program "Godina Rusije". "Cilj ovog programa je da vam približimo sadašnji ruski stil života, da ponovo osetimo potrebu za prijateljskom interakcijom, bez obzira na promene, zatim pomognemo vašoj mladeži da oseti bliskost koja je povezivala naše narode vekovima", istakao je Putin.

XS
SM
MD
LG