Putin će sa svojim domaćinima razgovarati o izgradnji novog plinovoda, od Rusije prema Evropi, koji bi vodio preko Bugarske.
Tokom Putinove posjete Bugarskoj, novoj članici EU, isključivo će biti riječi o energiji. A upravo to najviše i brine ostale članice evropskog bloka. Ruski će predsjednik naime pokušati dobiti potvrdu Sofije da će učestvovati u izgradnji južne trase plinovoda, kojeg zajedno rade ruski Gazprom i talijanski Eni. Ovaj projekat izazov je glavnom evropskom stavu da je EU ionako isuviše ovisna od ruske energije, jer 40 posto plina koji stiže u EU je moskovskih snabdjevača. Mnogi evropski lideri tvrde da to Rusiji daje nesagledivu političu prednost što je, osobito u sadašnjim pojačanim tenzijama izmedju Istoka i Zapada, veoma štetno. Dovoljno se samo podsjetiti krize koja je izazvana prije dvije godine, kada je Putin, htijući slomiti politički otpor Ukrajine, zavrnuo pipe plinovoda.Brussels pokušava iznaći alternativne izvore energije, ne bi li se oslobodio ruske ovisnosti. Jedna od ideja jeste plin iz Kaspijskog jezera koji bi do Evrope stizao plnovodom preko Turske, izbjegavši tako ruski teritorij. No, iz finansijskih razloga, izgradnja Nabuka, kako su plinovod nazvali Evropljani, zaustavljena je na neodredjeno vrijeme. To je naravno iskoristila Rusija koja sada prijeti novim plinovodom koji bi ispod Crnog mora stigao u bugarsku luku Burgas, a odatle bi se dijelili pipci prema Austriji, Grčkoj, te Italiji.
Zato je Putinova posjeta Sofiji u centru pažnje Brusselsa, jer niko nije siguran koju će poziciju zauzeti Bugarska u rusko-evropskom zatezanju. Činjenica jeste da je ta zemlja članica EU, ali historijski okrenuta Rusiji. Vlada u Sofiji još uvijek je daleko od potpisivanja ugovora o plinovodu, ali u njegovoj izgradnji vide ekonomsku šansu svoje zemlje. Opozicija pak upozorava da bi potvrdan odgovor moga Bugarsku odvesti preblizu ruskoj politici.
Jedan će ugovor Rusija i Bugarska sigurno potpisati – onaj o izgradnji nove nuklearne elektrane u Belenama na Dunavu. Riječ je o investiciji vrijednoj četiri milijarde eura.
