Dostupni linkovi

Uskoro slijedi nova runda pregovora o izmjenama Ustava BiH. Prijedlog hrvatskih stranaka da entitete zamijene federalne jedinice podržava SNSD Milorada Dodika.

Prijedlog stranaka s hrvatskim predznakom o budućem uređenju BiH, koji predvodi Hrvatska demokratska zajednica BiH, podrazumijeva ustanovljavanje institucije predsjednika sa dva potpredsjednika, dvodomni parlament i vladu BiH. Entitetsko uređenje, prema riječima predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, zamijenila bi federalizacija zemlje:
«Naš prijedlog je 4 federalne jedinice, s tim da je vrlo bitno da federalna jedinica u svom sadržaju ima zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu vlast. To je suština takve jedne organiziranosti. I, naravno, treća razina vlasti je lokalna samouprava, gdje smo vrlo precizno definirali kako bi se ona izgradila, uredila itd.»
Prijedlog HDZ-a BiH, međutim, nije naišao na odobravanje u redovima većine parlamentarnih stranaka koje imaju mandat pregovarati o ustavnim reformama. Stranka demokratske akcije podržava regionalno uređenje po ekonomskim kriterijima, dok je federalno potpuno neprihvatljivo, kaže član Predsjedništva stranke Šefik Džaferović:
«Smatramo da je federalizacija onako kako se taj pojam shvata ovdje u BiH vrlo opasna stvar za BiH, i mi federalizaciju BiH odbacujemo kao rješenje. Ja govorim o regionalizaciji BiH.»
Tri federalne jedinice i Sarajevo, kao zasebna jedinica u formi distrikta, prema viđenju HDZ-a BiH Stranka za BiH neće prihvatiti, izričit je član Predsjedništva ove stranke Sadik Bahtić:
«Po tome ispada opet tri države u državi - i Sarajevo je i svačije i ničije. Stranka za BiH nikad neće prihvatiti taj koncept federalizacije. Naš stav je poznat. Mi smo, znači, za jednu decentralizovanu BiH na bazi regija, više regija - nije bitno koliko. Ekonomski kriteriji isključivo, samo ne nacionalni.»
S druge strane, Savez nezavisnih socijaldemokrata, kako ističe njegov predsjednik Milorad Dodik, voljan je podržati prijedlog HDZ-a BiH, ali pod uslovom da Republika Srpska ostaje nedirnuta u teritorijalnom i funkcionalnom pogledu:
«Ja ću jasno reći da će njihovi prijedlozi imati jasnu podršku ukoliko s njihove strane bude podržano ovo o čemu sam ja govorio: RS u teritorijalnom, funkcionalnom smislu nedirnuta, sa jasnom pozicijom u okviru buduće složene, federalno - konfederalne zajednice koja se zove BiH. Ako hoće da to podrže, hoće. Ako neće, nećemo ni mi njih podržati i onda smo u pat poziciji. Naprosto jasno. Znači, nikakvo zadiranje po teritoriji Republike Srpske i njene nadležnosti ne dolazi u obzir.»
Zbog mogućih opasnosti po status BiH u Hrvatskoj seljačkoj stranci - Novoj hrvatskoj inicijativi ne smatraju federalizaciju dobrim izborom za BiH. Osim toga vjeruju da postoji tajni dogovor između stranaka koje su učestvovale u aprilskim pregovorima da se RS-u omogući status koji vodi otcjepljenju, kaže dopredsjednik stranke Ante Čolak:
«Taj HDZ-ov prijedlog naša stranka ne podržava. I mi držimo da bilo koje federalizacije, u ovome trenutku barem, jedini učinak bi bio da RS postane federalna jednica, što je vrlo opasna stvar. Ja vjerujem da oni koji su radili na aprilskom paketu imaju tajni takav dogovor i da su samim tim zakomplicirali proces ustavne reforme u BiH.»
No, Dragan Čović odbija mogućnost da RS bude izdvojena kao cjelina:
«Ne sumnjate valjda da ćemo dijeliti pola zemlje, ili što već - ili da išta dijelimo u zemlji BiH?»
Partija demokratskog progresa zalaže se isključivo za entitetsko uređenje. Državu, smatraju, treba graditi na tragu aprilskog paketa, i to onog dijela koji je prihvaćen od svih učesnika. Federalizacija, kaže Slobodan Nagradić, potpredsjednik stranke, nosi velike opasnosti po sigurnost zemlje:
«A pogotovo, sa našeg stanovišta, može biti jako sporno, izvorom novih napetosti u BiH, mogu biti, dakle, zahtjevi za drugačijom teritorijalnom organizacijom. To znači ako bi neko tražio da pojedini dijelovi sadašnjeg jednog entiteta uđu u sastav neke nove federalne jedinice, i obratno, tek onda smo na terenu sa previše nepoznanica.»
Do početka naredne sedmice većina stranaka trebala bi izaći sa svojim prijedlozima o budućem ustavu BiH. Tek nakon toga, vjeruju sagovornici, bi se moglo pristupiti razgovorima koji bi doveli do približavanja za sada poprilično udaljenih stavova.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG