Dostupni linkovi

U Crnoj Gori uskoro pred Parlament dolazi prijedlog zakona kojim bi se stranim fizičkim licima omogućilo da stiču pravo svojine na nepokretnostima na teritoriji Crne Gore.

Vlada je u četvrtak usvojila Prijedlog zakona o imovinsko pravnim odnosima kojim je stranim fizičkim licima omogućeno da stiču pravo svojine na nepokretnostima na teritoriji Crne Gore, kao i domaća lica. Ako taj zakon bude usvojen u parlamentu, pojedini pravni eksperti upozoravaju da Crnoj Gori prijeti opasnost da postane zemlja bez zemlje.

Komentarišući usvajanje Prijedloga zakona o imovinsko pravnim odnosima od strane Vlade, kojim se stranim fizičkim licima omogućava da trguju nekretnine u Crnoj Gori pod istim uslovima kao i njeni građani, Branislav Radulović, generalni sekretar Udruženja pravnika, za naš radio podsjeća da je i tokom izrade novog Ustava ta organizacija skretala pažnju da bi trebalo biti veoma oprezan prilikom definisanja imovinskih prava stranaca:
„Prije svega ostaje činjenica da Crna Gora ipak ima samo 13.812 kvadratnih kilometara i da se prema svom prirodnom resursu, zemljištu, ne može ophoditi na istovjetan način kao neke mnogo i neuporedivo veće države u odnosu na Crnu Goru. Dovoljno je samo pogledati primjer Hrvatske koja je upravo u procesu o pridruživanju Evropskoj uniji i pregovaranje uspjela da zaštiti svoju poziciju u odnosu na prava stranaca u odnosu po tom pitanju i bojimo se da bi previše pretjerana liberalizacija ovog modela i ovog pitanja koji je sada u naznakama mogao u konačnom dovesti, kao što smo mi u Udruženju pravnika rekli da Crna Gora postane zemlja bez zemlje“.
U vladajućoj Socijaldemokratskoj partiji koja je ranije najavljivala da neće podržati ovakvo rješenje u zakonu danas nijesmo uspjeli dobiti komentar. Nikola Martinović, pravni zastupnik SDP-a, nije želio da govori u ime stranke, ali je kao advokat dao svoj lični stav i naglasio da stranim državljanima treba dozvoliti sticanje svojine nad nepokretnostima samo pod uslovima reciprociteta:
„Ako reciprociteta nema onda se naši građani u odnosu na strance postavljaju u neravnopravan položaj, na taj način što bi stranci mogli slobodno kupovati u našoj zemlji, a naši ljudi u zemlji iz koje potiče stranac ne bi mogli sticati bilo kakve nekretnine i iz tog razloga mislim da je takvo rješenje nepravedno prema našim građanima. Druga stvar, pretpostavljam, da će biti veoma problematično pitanje naplate poreza strancima zato što oni nemaju boravište u Crnoj Gori pa će poreska politika imati značajnih problema kako da naplati određene transakcije koje izvrše stranci u Crnoj Gori zato što oni ne moraju imati bilo kakav poreski depozit u Crnoj Gori ako su vlasnici određenih prava ili nepokretnosti, pa i iz tog razloga smatram da je pitanje reciprociteta moralo biti unijeto u zakon“.
Branislav Radulović, međutim, smatra da reciprocitet u ovom slučaju ne bi spasio Crnu Goru od negativnih posljedica liberalizacije tržišta nekretnina:
„Jer zamislite taj reciprocitet između Crne Gore i Rusije ili Crne Gore i neke neuporedivo veće države u odnosu na Crnu Goru. Čak ni taj institut ne obezbjeđuje garanciju da će Crna Gora zaštititi svoja osnovna prava, pravo raspolaganja na resurs jer ako fizičkim licima damo neograničeno pravo raspolaganja u tom pogledu i prodaju zemljišta, ne samo prodaju stanova i poslovnih prostora, bojim se u konačnom da Crna Gora ide ka jednom konceptu gdje će većina njene teritorije moguće je na najekskluzivnijim lokacijama posjedovati dominantno stranci“.
„Univerzalni princip međunarodnog prava je da strani državljanin može postati vlasnik nekretnina u nekoj drugoj državi samo pod uslovima reciprociteta“, kaže univerzitetski profesor Blagota Mitrić. On ipak primijećuje da mnoge države, pa čak i članice Evropske unije, propisuju brojna ograničenja kako bi kontrolisale rasprodaju teritorije:
„Ne mora da ima boravak određen broj godina. U određenim pojasevima istorijskim ne može da kupi zemlju ili zgradu, ipak neke uslove postavljaju. Ovo naše rješenje iz prijedloga zakona čini mi se da malo odudara od tih, pa čak i najnovijih principa iz Uporednog prava, zato što daje pravo strancu da stekne pravo nad nekretninom u Crnoj Gori bez ikakvih uslova. Čini mi se da to nije baš najsrećnije rješenje i mislim da u tom pogledu treba iznaći neki modus đe bi se ipak na neki način zaštitili neki prirodni, istorijski, državni i drugi resursi, da bi to ipak ostalo pod okriljem države“.
Podsjetimo, po važećim propisima strani državljani u Crnoj Gori imaju pravo samo na etažnu svojinu, a zemljište mogu kupiti samo isključivo kao pravno lice u okviru djelatnosti firme koju registruju. Taj zakon koji je trebalo da stimuliše strane investitore već odavno se zloupotrebljava, posebno nakon crnogorskog referenduma kada je Crna Gora postala atraktivna za ulaganje. Strana fizička lica su u dogovoru sa domaćim posrednicima zaobilazila zakon tako što su zemljište kupovali preko fiktivnih firmi koje su gasili odmah nakon sklopljenog posla. Do sada je prema zvaničnim podacima rasprodato blizu 2% crnogorske teritorije, uglavnom najatraktivnijih lokacija na sjeveru i primorju.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG