Dostupni linkovi

Evropske intergracije su jedini izlaz iz krize


Božidar Matić

Predsjednik Akademije nauka BiH, bivši predsjedavajući Vijeća ministara i jedan od najboljih ekonomskih stručnjaka Božidar Matić, u intervjuu za naš program navodi kako je za BiH jedini izlaz iz krize evropske integracije. Matić takode ističe da je istraživanje i razvoj potpuno zapuštena oblast i da u toj zemlji neće biti napretka bez ulaganja u oblast istraživanja i razvoja.

RSE: U najnovijem izvještaju o globalnoj konkurentnosti svjetskih ekonomija BiH je zabilježila lošije rezultate nego prošle godine. Od 133 analizirane zemlje, BiH je na 106. mjestu, a od zemlaja u regionu samo je Albanija lošije ocijenjena. Bh. političari nisu pokazali interesovanje za ovaj izvještaj, a privredni i ekonomski stručnjaci ocjenjuju da je takav odnos najbolji pokazatelj koliko su vladajuće strukture zainteresovane da poprave ono što ne valja. Gospodine Matiću, BiH se u posljednjem momentu ukrcala na evropski put. Kako nam to može pomoći, s obzirom da su rezultati bh. ekonomije poražavajući?
Matić: Evropski put je jedino, zapravo, pravo opredjeljenje za koje se može BiH odrediti. Ovo potpisivanje je dobar znak ali, nažalost, to je više politička odluka nego što je odluka koja pokazuje spremnost zemlje za takav korak. To vam je kako kad biste bili, kao potpuno neutrenirana nogometna ekipa, primljeni u prvu ligu. Staviće vas na tablicu, a kako će utakmice izgledati i sa koliko ćete golova gubiti svaku utakmicu, to je druga stvar.
RSE: Šta biste označili kao najslabiju tačku bh. ekonomije?
Matić: Nažalost, moderne ekonomije sve više nastoje da budu ekonomije zasnovane na znanju. I to je ovako najkraća definicija savremenih, konkurentno sposobnih ekonomija. A mi upravo u toj oblasti najlošije stojimo. Primjer da vam samo navedem: od 131 zemlje, mi imamo 128. mjesto, recimo, po pitanju odliva mozgova - kako ste taj kriterijum zove, dakle, odlazak mladih, školovanih ljudi iz zemlje. Neke druge institucije su pravile ankete da vide koliko ljudi žele otići iz zemlje, mladi ljudi, pa 70 posto ispitanih je govorilo da bi odmah otišlo itd. To je jako porazno, jer ako ti mladi ljudi odu iz zemlje, onda nema tko da razvije znanje u zemlji i onda nikada nećemo postati društvo zasnovano na znanju i uvijek ćemo imati loša mjesta u tim poređenjima. A znate, ako su vam u tim poređenjima loša mjesta, onda kapital ne dolazi u tu zemlju, nema investicija stranog kapitala, a ove zemlje koje su u stanju kao mi, dakle nerazvijene zemlje, zemlje u tranziciji, one nemaju dovoljno svog kapitala da se ubrzano razviju - one se moraju osloniti na strani kapital.
RSE: Šta bi to BiH mogla realno da uradi da barem zaustavi negativni trend iz godine u godinu?
Matić: Evo npr. u domenu inovativnosti. Ja bih vam odmah mogao kazati da istraživačka djelatnost, istraživanje i razvoj kod nas je potpuno zapuštena oblast. Nijedna društveno - politička zajednica nema fond za istraživanje i razvoj kakav je, recimo, prije rata postojao. BiH je prije rata u tu djelatnost ulagala 1,5 posto svog bruto društvenog proizvoda, i to tri puta po 0,5 - 0,5 je privreda ulagala, 0,5 republika i 0,5 savezni fond za istraživanje i razvoj. To je 1,5. Mi smo u to vrijeme bili bliski Austriji koja je imala 1,55. I onda se ne treba čuditi što su naša preduzeća koja su se oslanjala na istraživanje i razvoj bila svjetski konkurentno sposobna. Efikasnost adiministracije je jedan poseban kriterijum. I tu vrlo loše stojimo. Ali, po meni bi trebalo, prije svega, da se u ovim ustavnim promjenama, koje se očekuju, definira tko je odgovoran za koji nivo djelatnosti istraživanja i razvoja. Kad se to definira, onda će, prije ili kasnije, ipak se neko osjetiti u nekom od nivoa državne vlasti da je odgovoran za to. Nažalost, pošto to nigdje nije upisano u Ustavu, niko se ne smatra odgovornim, a zemlja u pogledu inovativnosti tone sve dublje i dublje.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG