Istražitelji MUP-a Hercegovačko - neretvanskog kantona počeli su širu potragu za kradljivcima umjetnina nakon što je i zvanično utvrđeno da je iz zgrade Trgovinskog preduzeća “Bregava” u Čapljini ukradeno 75 umjetničkih djela, vlasništvo Umjetničke kolnije Počitelj. Lejla Trivun, glasnogovornica MUP-a:
“Pripadnici Turističke zajednice Čapljina i pripadnici ovog ministarstva su na temelju dokumentacije o odlaganju i kataloških evidencija izvršili inventuru stanja i utvrđeno da je ukradeno 75 umjetničkih djela. To su pretežno ulja na platnu manje poznatih autora.”
Iako u MUP-u tvrde drugačije, saznajemo kako se među 75 djela nalazi značajan broj vrijednih radova poznatih autora - između ostaloga, Afana Ramića, Salema Obralića, Ismara Mujezinovića, Marija Mikulića.
Dok se kradljivci umjetnina i dalje nalaze na slobodi, provalna krađa aktuelizirala je i priču o povratu 1500 djela koja su 1993. godine nestala iz Umjetničke kolonije Počitelj. Kako su se djela našla u prostorijama čapljinskog preduzeća, jedan od inicijatora obnove rada Umjetničke kolonije Mesud Kečo ne zna, ali dodaje da je Kolonija spaljena nakon što su slike odnesene:
“Postoje priče još od ranije da je puno toga otuđeno iz toga fondusa. Da li je to sad urađeno ili da li je to urađeno ranije, to ćemo da provjerimo.”
Iva Raguž, voditelj Turističke zajednice Čapljina, ove navode odbacuje, kao i pisanje pojedinih medija da je cijeli slučaj iznenadne provale u prostorije “Bregava” zapravo igra po scenariju bivšeg načelnika općine Pere Markovića, inače voditelja Zaklade kralja Tomislava iz Čapljine, čije su slike također deponovane:
“Dvanaset godina su te slike čuvane na temelju odluka Turističke zajednice i tadašnjeg općinskog HVO-a Čapljina - tad je to bila ratna zona i izložene su bile i devastiranju i krađi i svemu.”
Raguž također dodaje kako do sada niko iz Udruženja likovnih umjetnika nije uputio zvaničan dopis za povrat umjetničkih djela, zbog čega su slike i dalje uskladištene:
“Ja sam imao, istina, par kontakata sa gore tajnicom iz ULUBIH-a, i sa ljudima, onako telefonski, ali ništa konkretno. Tu ima oko 1050 djela i posao ih je preuzeti, ali nikad nije ništa bilo sporno.”
Ipak, sekretar Udruženja likovnih umjetnika BiH, Vera Brigić, naglašava kako zahtjev za povratom davno upućen nakon što je zvanično potvrđeno da slike nisu spaljene:
“To je sad njihova, da ne kažem jedan prost izraz, ali vade se - jer na otvaranju radova za Koloniju Počitelj, oni su javno rekli: ’Kad se stvore uslovi u Koloniji Počitelj, mi ćemo vam vratiti djela.’ I šta sad tu treba da bude? Koji dopis treba da bude?”
Brigić je, također, podsjetila i kako je nedavno oformljena posebna komisija Udruženja likovnih umjetnika, koja pregovara sa čapljinskim vlastima o povratu djela, te da je u najmanju ruku sumnjivo kako je formiranje komisije pratila provalna krađa. U Udruženju, također, saznajemo kako su čapljinske vlasti zatražile isplatu ležarine za slike za proteklih 12 godina, na što u Udruženju nisu pristali, jer su slike izuzete bez njihova znanja.
“Pripadnici Turističke zajednice Čapljina i pripadnici ovog ministarstva su na temelju dokumentacije o odlaganju i kataloških evidencija izvršili inventuru stanja i utvrđeno da je ukradeno 75 umjetničkih djela. To su pretežno ulja na platnu manje poznatih autora.”
Iako u MUP-u tvrde drugačije, saznajemo kako se među 75 djela nalazi značajan broj vrijednih radova poznatih autora - između ostaloga, Afana Ramića, Salema Obralića, Ismara Mujezinovića, Marija Mikulića.
Dok se kradljivci umjetnina i dalje nalaze na slobodi, provalna krađa aktuelizirala je i priču o povratu 1500 djela koja su 1993. godine nestala iz Umjetničke kolonije Počitelj. Kako su se djela našla u prostorijama čapljinskog preduzeća, jedan od inicijatora obnove rada Umjetničke kolonije Mesud Kečo ne zna, ali dodaje da je Kolonija spaljena nakon što su slike odnesene:
“Postoje priče još od ranije da je puno toga otuđeno iz toga fondusa. Da li je to sad urađeno ili da li je to urađeno ranije, to ćemo da provjerimo.”
Iva Raguž, voditelj Turističke zajednice Čapljina, ove navode odbacuje, kao i pisanje pojedinih medija da je cijeli slučaj iznenadne provale u prostorije “Bregava” zapravo igra po scenariju bivšeg načelnika općine Pere Markovića, inače voditelja Zaklade kralja Tomislava iz Čapljine, čije su slike također deponovane:
“Dvanaset godina su te slike čuvane na temelju odluka Turističke zajednice i tadašnjeg općinskog HVO-a Čapljina - tad je to bila ratna zona i izložene su bile i devastiranju i krađi i svemu.”
Raguž također dodaje kako do sada niko iz Udruženja likovnih umjetnika nije uputio zvaničan dopis za povrat umjetničkih djela, zbog čega su slike i dalje uskladištene:
“Ja sam imao, istina, par kontakata sa gore tajnicom iz ULUBIH-a, i sa ljudima, onako telefonski, ali ništa konkretno. Tu ima oko 1050 djela i posao ih je preuzeti, ali nikad nije ništa bilo sporno.”
Ipak, sekretar Udruženja likovnih umjetnika BiH, Vera Brigić, naglašava kako zahtjev za povratom davno upućen nakon što je zvanično potvrđeno da slike nisu spaljene:
“To je sad njihova, da ne kažem jedan prost izraz, ali vade se - jer na otvaranju radova za Koloniju Počitelj, oni su javno rekli: ’Kad se stvore uslovi u Koloniji Počitelj, mi ćemo vam vratiti djela.’ I šta sad tu treba da bude? Koji dopis treba da bude?”
Brigić je, također, podsjetila i kako je nedavno oformljena posebna komisija Udruženja likovnih umjetnika, koja pregovara sa čapljinskim vlastima o povratu djela, te da je u najmanju ruku sumnjivo kako je formiranje komisije pratila provalna krađa. U Udruženju, također, saznajemo kako su čapljinske vlasti zatražile isplatu ležarine za slike za proteklih 12 godina, na što u Udruženju nisu pristali, jer su slike izuzete bez njihova znanja.
