„Privrženost Bošnjaka muslimana Crnoj Gori dokazivana je toliko često da se njihovo opredjeljenje za independističku opciju može smatrati neupitnim“, smatra Nusret Kalač, funkcioner Demokratske partije socijalista i predsjednik opštine Rožaje. „Skoro plebiscitarno opredjeljenje za procrnogorsku građansku opciju garancija je da će se takav većinski stav ponoviti“, tvrdi on:
„Vjerujem da će bošnjaci devedeset posto glasat za nezavisnu državu Crnu Goru. Bošnjaci su na fonu crnogorske državnosti, a oni koji bi željeli da promijene tu svijest ja ne vidim da su jaki, jer u principu dezavuiše se mali narod. Bošnjaci crnogorski će bit za ovu državu i mi ćemo pobijedit“.
Takvo opredjeljenje produkt je manipulacije vlasti“, tvrdi doktor Amer Halilović, potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća i predsjednik Internacionalne demokratske unije. Bošnjaci muslimani su, podsjetimo, nacionalnim partijama posljednih izbora davali oko desetak odsto svojih glasova, što je bilo dovoljno tek za ulazak u lokalne parlamente Plava i Rožaja. Izjašnjavanje na referendumu, ako ga bude, biće bitno drugačije, pretpostavlja doktor Halilović:
„U tom referendumu eventualnom razmišljamo iz prostog razloga što smo mi prvo obespravljen narod, kao narod. Mi ne možemo u Crnu Goru da ostvarimo nijednu od elementarnih prava. Drugo, oni ništa ne obećavaju da će eventualno na tom referendumu bit nešto bolje u toj nezavisnoj Crnoj Gori. Treće, oni su doveli narod na prosjački štap. Mislim da, ako se to desi, da će organi to riješit. Ja mislim da bi to odvajanje bilo štetno konkretno za bošnjački narod iz mnogo razloga“.
„Pedesetak hiljada Bošnjaka i muslimana sa pravom glasa u Crnoj Gori mogli bi biti odlučujući tas na vagi za crnogorsku nezavisnost, ali ne i bezuslovno“, kaže predsjednik nekadašnje Stranke demokratske akcije, danas Bošnjačke demokratske alternative, doktor Sefer Međedović:
„Demokratska alternativa još nije zauzela stav o tome. Jezičak na vagi u budućem referendumu. U svakom slučaju podržavamo referendum pod uslovom ako aktuelna vlast bude bošnjacima dala određene ustupke koje mi tražimo. Da imamo odgovarajući broj poslanika u crnogorskom parlamentu i saglasno tome određen broj resornih mjesta u ministarstvima, javnim službama i organima lokalne samouprave“.
RSE: Da li to pomalo znači i uslovljavanje?
MEĐEDOVIĆ: Ne. Naprotiv. To je ocjena realne situacije. Bošnjaci osjećaju da je Crna Gora njihova država i da oni podržavaju referendum.
RSE: Kako posmatrate signale iz srbijanskog dijal Sandžaka koji pomalo preferiraju jednu unionističku opciju?
MEĐEDOVIĆ. Ja mislim da sandžačka struja kod nas nema veliki uticaj.
„Novopazarski bošnjački politički establišment je proteklih godina veoma često donosio odluke koje su išle u prilog Miloševićevoj velikosrpskoj politici“, kaže Rifat Vesković, predsjednik Demokratke zajednice muslimana bošnjaka Crne Gore:
„A da je to tačno potvrđuje i najnoviji sporazum Ugljanin-Koštunica. Njihova argumentacija za opstanak državne zajednice u svemu je potpuno identična velikosrpskoj doktrini Miloševića prije, a sada Koštunice. Vjerujem da ne mogu imati nikakav značajan uticaj na bošnjake muslimane u Crnoj Gori. Ako crnogorska vlast bude imala dovoljno sluha za realne političke zahtjeve muslimana Bošnjaka u Crnoj Gori, imaće i plebiscitarnu podršku muslimana Bošnjaka za referendum koji će se, nadam se, uskoro održati“.
* * * * *
Uoči raspleta krize u državnoj zajednice SCG iz Sandžaka, tačnije Novog Pazara, stižu sve glasniji zahtevi za njeno očuvanje.
Dok se Bošnjaci u Crnoj Gori zalažu za samostalnost njihovi sunarodnici u Novom Pazaru smatraju da je državna zajednica Srbija i Crna Gora najbolji okvir za nacionalnu celovitost bošnjačke zajednice. To ističe generalni sekratar Liste za Sandžak Nervin Bejtović.
“Lista za Sandžak se zalaže za očuvanje državne zajednice Srbije i Crne Gore, a samim tim i za očuvanje Sandžaka. Međutim, za nas kao političku organizaciju svako rešenje povodom ovog pitanja koje će se postići u saradnji sa Evropskom unijom i međunarodnom zajednicom biće prihvatljivo iz prostog razloga što mi smatramo da je budućnost svih nas sa ovih prostora, mislim s prostora bivše Jugoslavije upravo u Evropi bez granica, u ujedinjenoj Evropi.”
Meho Mahmutović, član Predsedništva Sandžačke demokratske partije Rasima Ljajića, smatra da je opstanak državne zajednice takođe najbolji okvir za sve narode u Srbiji i Crnoj Gori.
“Zašta se mi zalažemo, to je da pokušamo na bilo koji način da objasnimo tim ljudima zbog čega je i za njih i za sve nas najbolje očuvanje državne zajednice ili neki drugi modalitet u koji bi ušle obe države članice, jer za ulazak u Evropsku uniju kao što ste mogli videti i kroz priču svih predstavnika Evropske unije da je najlaški i najkraći put ulaska i Srbije i Crne Gore u Evropsku uniju, dakle, ulazak kroz jedan vide zajedničke države.”
Dakle, dok na jednoj strani Bošnjaci u Crnoj Gori podržavaju projekat crnogorske nezavisnosti, njihovi sunarodnci u Novom Pazaru zalažu se za očuvanje postojeće zajednice, tvrdeći da je ona najbolji okvir za očuvanje nacionalnog i evropskog indentiteta regije čime se može tumačiti ova različitost budućnosti regije, političkoj lojalnošću Beogradu sa jedne ili Podgorice sa druge strane, analizira Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.
“To se objašnjava istorijiskih razlozima da su oni bili relativno dobro integrisani za crnogorsko društvo, izražava se i ovom političkom činjenicom da je etnonacionalizam bošnjački nije imao svoja središta u samoj Crnoj Gori. Imao ih je u Novom Pazaru i imao ih je u Sarajevu. To je opasno zato što u samom Novom Pazaru postoje dve međusobno izuzetno zavađene struje. Druga je stvar šta će Ugljanin govoriti, ali je činjenica da Bošnjačko nacionalno veće kojim on presedava i kojeg je on napravio još i doba Miloševića, objavilo svoj projekt ‘Republika Sandžak u SRJ’. To što oni trenutno nemaju političku težinu i što čekaju kako će se opredeliti blok oko Bulatovića i da li će taj srpski odgovor biti žestok, to je samo privremeno stanje. Ukoliko Srbija zaista zaigra na opstrukciju referenduma ili prosrpske stranke u Crnoj Gori onda ćete videti da će se aktivirati ta priča o Sandžaku kao republici u SCG.”
Dušan Janjić naglašava da se dva politička bloka koje predvode Sulejman Ugljanin i Rasim Ljajić u Novom Pazaru samo prividno političku slažu oko pitanja referenduma i da je veoma opasno poigraviti se na podeljenost nacionalnu korpusa Bošnjaka.
“Dakle, ukoliko bi Beograd ili bilo ko u Crnoj Gori zaigrao na tu žestoku podelu među Bošnjacima, dakle da proba da odvoji jedno par posto glasača što bi Ugljanin mogao da postigne, sigurno je da bi zaoštrio međuetničke odnose pre svega između Bošnjaka i Albanaca, koji su listom za nezavisnost u Rožajima i nije džabe od 1997. Rožaje kao opština fiksirano kao opština najvećeg rizika i mogućeg početka etničkih sukoba u Crnoj Gori. Dakle, na to nema pravo niko da igra, a čak i ako se poziva na održanje SCG. Ako, SCG treba da se održi preko etničkog sukoba pa to smo naučili, Milošević je to probao i vidi se dokle je i on došao i dokle je država došla.
„Vjerujem da će bošnjaci devedeset posto glasat za nezavisnu državu Crnu Goru. Bošnjaci su na fonu crnogorske državnosti, a oni koji bi željeli da promijene tu svijest ja ne vidim da su jaki, jer u principu dezavuiše se mali narod. Bošnjaci crnogorski će bit za ovu državu i mi ćemo pobijedit“.
Takvo opredjeljenje produkt je manipulacije vlasti“, tvrdi doktor Amer Halilović, potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća i predsjednik Internacionalne demokratske unije. Bošnjaci muslimani su, podsjetimo, nacionalnim partijama posljednih izbora davali oko desetak odsto svojih glasova, što je bilo dovoljno tek za ulazak u lokalne parlamente Plava i Rožaja. Izjašnjavanje na referendumu, ako ga bude, biće bitno drugačije, pretpostavlja doktor Halilović:
„U tom referendumu eventualnom razmišljamo iz prostog razloga što smo mi prvo obespravljen narod, kao narod. Mi ne možemo u Crnu Goru da ostvarimo nijednu od elementarnih prava. Drugo, oni ništa ne obećavaju da će eventualno na tom referendumu bit nešto bolje u toj nezavisnoj Crnoj Gori. Treće, oni su doveli narod na prosjački štap. Mislim da, ako se to desi, da će organi to riješit. Ja mislim da bi to odvajanje bilo štetno konkretno za bošnjački narod iz mnogo razloga“.
„Pedesetak hiljada Bošnjaka i muslimana sa pravom glasa u Crnoj Gori mogli bi biti odlučujući tas na vagi za crnogorsku nezavisnost, ali ne i bezuslovno“, kaže predsjednik nekadašnje Stranke demokratske akcije, danas Bošnjačke demokratske alternative, doktor Sefer Međedović:
„Demokratska alternativa još nije zauzela stav o tome. Jezičak na vagi u budućem referendumu. U svakom slučaju podržavamo referendum pod uslovom ako aktuelna vlast bude bošnjacima dala određene ustupke koje mi tražimo. Da imamo odgovarajući broj poslanika u crnogorskom parlamentu i saglasno tome određen broj resornih mjesta u ministarstvima, javnim službama i organima lokalne samouprave“.
RSE: Da li to pomalo znači i uslovljavanje?
MEĐEDOVIĆ: Ne. Naprotiv. To je ocjena realne situacije. Bošnjaci osjećaju da je Crna Gora njihova država i da oni podržavaju referendum.
RSE: Kako posmatrate signale iz srbijanskog dijal Sandžaka koji pomalo preferiraju jednu unionističku opciju?
MEĐEDOVIĆ. Ja mislim da sandžačka struja kod nas nema veliki uticaj.
„Novopazarski bošnjački politički establišment je proteklih godina veoma često donosio odluke koje su išle u prilog Miloševićevoj velikosrpskoj politici“, kaže Rifat Vesković, predsjednik Demokratke zajednice muslimana bošnjaka Crne Gore:
„A da je to tačno potvrđuje i najnoviji sporazum Ugljanin-Koštunica. Njihova argumentacija za opstanak državne zajednice u svemu je potpuno identična velikosrpskoj doktrini Miloševića prije, a sada Koštunice. Vjerujem da ne mogu imati nikakav značajan uticaj na bošnjake muslimane u Crnoj Gori. Ako crnogorska vlast bude imala dovoljno sluha za realne političke zahtjeve muslimana Bošnjaka u Crnoj Gori, imaće i plebiscitarnu podršku muslimana Bošnjaka za referendum koji će se, nadam se, uskoro održati“.
* * * * *
Uoči raspleta krize u državnoj zajednice SCG iz Sandžaka, tačnije Novog Pazara, stižu sve glasniji zahtevi za njeno očuvanje.
Dok se Bošnjaci u Crnoj Gori zalažu za samostalnost njihovi sunarodnici u Novom Pazaru smatraju da je državna zajednica Srbija i Crna Gora najbolji okvir za nacionalnu celovitost bošnjačke zajednice. To ističe generalni sekratar Liste za Sandžak Nervin Bejtović.
“Lista za Sandžak se zalaže za očuvanje državne zajednice Srbije i Crne Gore, a samim tim i za očuvanje Sandžaka. Međutim, za nas kao političku organizaciju svako rešenje povodom ovog pitanja koje će se postići u saradnji sa Evropskom unijom i međunarodnom zajednicom biće prihvatljivo iz prostog razloga što mi smatramo da je budućnost svih nas sa ovih prostora, mislim s prostora bivše Jugoslavije upravo u Evropi bez granica, u ujedinjenoj Evropi.”
Meho Mahmutović, član Predsedništva Sandžačke demokratske partije Rasima Ljajića, smatra da je opstanak državne zajednice takođe najbolji okvir za sve narode u Srbiji i Crnoj Gori.
“Zašta se mi zalažemo, to je da pokušamo na bilo koji način da objasnimo tim ljudima zbog čega je i za njih i za sve nas najbolje očuvanje državne zajednice ili neki drugi modalitet u koji bi ušle obe države članice, jer za ulazak u Evropsku uniju kao što ste mogli videti i kroz priču svih predstavnika Evropske unije da je najlaški i najkraći put ulaska i Srbije i Crne Gore u Evropsku uniju, dakle, ulazak kroz jedan vide zajedničke države.”
Dakle, dok na jednoj strani Bošnjaci u Crnoj Gori podržavaju projekat crnogorske nezavisnosti, njihovi sunarodnci u Novom Pazaru zalažu se za očuvanje postojeće zajednice, tvrdeći da je ona najbolji okvir za očuvanje nacionalnog i evropskog indentiteta regije čime se može tumačiti ova različitost budućnosti regije, političkoj lojalnošću Beogradu sa jedne ili Podgorice sa druge strane, analizira Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.
“To se objašnjava istorijiskih razlozima da su oni bili relativno dobro integrisani za crnogorsko društvo, izražava se i ovom političkom činjenicom da je etnonacionalizam bošnjački nije imao svoja središta u samoj Crnoj Gori. Imao ih je u Novom Pazaru i imao ih je u Sarajevu. To je opasno zato što u samom Novom Pazaru postoje dve međusobno izuzetno zavađene struje. Druga je stvar šta će Ugljanin govoriti, ali je činjenica da Bošnjačko nacionalno veće kojim on presedava i kojeg je on napravio još i doba Miloševića, objavilo svoj projekt ‘Republika Sandžak u SRJ’. To što oni trenutno nemaju političku težinu i što čekaju kako će se opredeliti blok oko Bulatovića i da li će taj srpski odgovor biti žestok, to je samo privremeno stanje. Ukoliko Srbija zaista zaigra na opstrukciju referenduma ili prosrpske stranke u Crnoj Gori onda ćete videti da će se aktivirati ta priča o Sandžaku kao republici u SCG.”
Dušan Janjić naglašava da se dva politička bloka koje predvode Sulejman Ugljanin i Rasim Ljajić u Novom Pazaru samo prividno političku slažu oko pitanja referenduma i da je veoma opasno poigraviti se na podeljenost nacionalnu korpusa Bošnjaka.
“Dakle, ukoliko bi Beograd ili bilo ko u Crnoj Gori zaigrao na tu žestoku podelu među Bošnjacima, dakle da proba da odvoji jedno par posto glasača što bi Ugljanin mogao da postigne, sigurno je da bi zaoštrio međuetničke odnose pre svega između Bošnjaka i Albanaca, koji su listom za nezavisnost u Rožajima i nije džabe od 1997. Rožaje kao opština fiksirano kao opština najvećeg rizika i mogućeg početka etničkih sukoba u Crnoj Gori. Dakle, na to nema pravo niko da igra, a čak i ako se poziva na održanje SCG. Ako, SCG treba da se održi preko etničkog sukoba pa to smo naučili, Milošević je to probao i vidi se dokle je i on došao i dokle je država došla.
