Glavni ravnatelj HTV-a, Mirko Galić, izjavio je danas kako ne namjerava dati ostavku, iako bi ona, kako je kazao ''bila božićni poklon koji bi mnoge razveselio''.
Naime, već nekoliko dana na HTV-u se skupljaju potpisi na peticiju protiv sadašnjeg vodstva javne televizije. Jedan od inicijatora, do pred tri godine šef saborske ekipe HTV-a, Jozo Kapović:
''Ne radi se ni o kakvoj pobuni. Hoćemo vrlo jednostavno da se napravi ovo što zakon predviđa i što svi hoće, da HTV postane, napokon prava javna televizija, da sve bude profesionalno i ne pristrano urađeno, da se televizija ne svrstava ni uz stranke, ni uz banke, ni uz razne lobije.''
Pitali smo Kapovića - ne odrađuje li on posao za svog šefa u emisiji Brisani prostor Gorana Milića, za kojeg mediji špekuliraju kako ne krije ambiciju zamijeniti Galića na čelu javne televizije. Ne, odlučan je Kapović:
''Mislim da on nema nikakve potrebe da ruši bilo koga, a pogotovo na ovaj način. Ne samo novinari, nego i brojni snimatelji, montažeri i mnogi drugi na HTV-u, koji nešto znaju o televiziji, misle da bi ona mogla biti puno bolja.''
Prekjučerašnja Latinica došla je HDZ-u i njihovim saveznicima u Saboru kao kec na jedanaest, pogotovo nakon vijesti da se jedan pedesetogodišnji branitelj ubio, navodno nakon gledanja Latinice. Kasno sinoć, vijest je demantirala njegova kćer:
''On nije bio glup čovjek i ne bi se ubio zbog televizijske emisije. On je to učinio zbog nekih drugih i puno ozbiljnijih razloga.''
Kako je nesretna djevojka honorarka na HTV-u, HDZ-ovac Andrija Hebrang, javno je danas napao direktoricu programa Tanju Šimić da je na nju vršila izravan pritisak. Podsjetimo, to je političar koji je kazao da nikada ne laže, ali da ponekad ne govori istinu.
''Napadanje na HTV zbog Latinice je kao da meni kažete da sam debeo i ćelav, a sve ostalo zanemarite'', kaže predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, Žarko Puhovski:
''To je jedan detalj koji se ne može ne dogoditi u ovako velikoj produkciji. Smatra se dovoljnim da se dovede u potpunu sumnju javna televizija koja jedina u ovom dijelu Evrope nije izgubila na gledanosti nakon pojave privatnih televizija, a to u raspravi u Saboru nitko ne kaže.''
Po njegovoj ocjeni, u klimi koju vlast sada pokušava stvoriti, sasvim je moguća smjena prvih ljudi televizije:
''Ona je moguća zato što se vlast sada osjeća osnaženom nakon što je Gotovina predan Haškim sudu. Moguće je da će iz istih razlog vlast smatrati da i desnici treba nešto dati, da ih se malo smiri.''
Peticija, odnosno pismo ''zdravih snaga'' na HTV-u, u ovakvom kontekstu uopće nije bezazleno, upozorava Predavačica etike na studiju novinarstva na zagrebačkom Sveučilištu, Gordana Vilović:
''Moguće je da će sada pismo tih ljudi postati instrument u rukama političara, ljudi koji smatraju da je to baš zgodan trenutak da se napravi rez. Čini mi se da se vraćamo nekih 30 godina unazad, a ne 15, barem što se tiče televizije kao najjačeg medija, koji će uvijek biti trn u oku bilo koje vlasti. Ako možete manipulirati ljudima na televiziji, onda možete sigurno ići prema novim izborima, ili zadržavanju vlasti.''
Glavna oporbena stranka ne misli tako. Predsjednik SDP-a, Ivica Račan:
''Vlast je 3. siječnja prekinula svaki pokušaj da diktira i manipulira medijima. To je činjenica i duboko vjerujem da se od tog demokratskog standarda bitno neće odstupiti.''
Oporbeni Narodnjaci, Hrvatska seljačka stranka i srpski zastupnici sa takvom se ocjenom ne slažu i misle da HDZ pokazuje želju za smjenama na HTV-u. Ako od želje prijeđu na namjeru, to će imati ozbiljne posljedice za hrvatski informativni prostor, ali i šire, upozorio je narodnjak Ivica Maštruko.
* * * * *
Teške riječi koje su se dva dana o radu Hrvatske televizije mogle čuti u Hrvatskom saboru, te najava vladajućeg HDZ da će odbiti programski i financijski izvještaj HRT-a –što bi trebala biti jasna poruka vodstvu televizije da odstupi – u Hrvatskoj, ali i izvan nje, doživljava se kao još jedan pokušaj nasrtaja na slobodu i neovisnost medija. Kako je u pitanju najutjecajniji medij, takvi pokušaji još više zabrinjavaju.
Profesor političke psihologije, dr. Ivan Šiber, smatra kako je jedna ne baš najsretnija emisija . ona o ostavštini predsjednika Tuđmana emitirana na godišnjicu njegove smrti - iskorištena kao povod za obračun s vodstvom televizije. Šiber drži da Sabor nije pravo mjesto za raspravu o uređivačkoj politici televiziji i dodaje:
“Ovo što se sada radi je zapravo jedna borba između pozicije i opozicije oko kontrole medija. Naravno, sa dugoročnim interesom da kroz medije se, na neki način, pokušava djelovati na javnost. Ili zadobiti, ili održati vlast. Ja tu ne bih pravio velike razlike.”
Dr. Stjepan Malović profesor novinarstva na Fakultetu političkih znanosti smatra da će ishod sljedećih izbora ovisiti o medijima i da zato HDZ pokušava ovladati Hrvatskom televizijom:
“Imam dojam, a to su mi potvrdili i neki promatrači iz Evropske zajednice, da će sljedeći izbori biti odlučujući za HDZ, hoće li ostati na vlasti ili ne. I pretpostavlja se da će uloga medija biti presudna. Da će javnost i birači odlučivati prema tome kako se mediji izvještavati. Ta teza je sve prisutnija i ona je dobila potvrdu ovim pokušajima da se na vrijeme ovlada najjačim i najutjecajnijim Hrvatskim medijima.”
Pritisci na Hrvatsku televiziju pozorno se prate i u međunarodnoj zajednici koja u njima prepoznaje pokušaje političkog podređivanja i uspostave kontrole. Nakon jučerašnje izjave iz misije OESS-a u Hrvatskoj, koja sa zabrinutošću gleda na posljednje pojave, posljednjim političkim pritiscima na Hrvatsku televiziju zabrinuti su i u Međunarodnoj federaciji novinara. Oliver Money Kyrle:
“Izuzetno smo zabrinuti događajima u Hrvatskoj, posebno razinom političke rasprave koja se vodi posljednjih nekoliko mjeseci. Još u listopadu je novinaru Tihomiru Ladišiću oduzeto uređivanje emisije, zbog toga što je u programu otvoreno govorio o ulozi Hrvatske vojske u ratu u Bosni i Hercegovini. Protekla rasprava u parlamentu o godišnjem izvještaju HTV-a, govori nam o predrasudama koje ima Hrvatska vlada.”
Pritiske na Hrvatsku televiziju osuđuju i u Hrvatskom novinarskom društvu, kaže potpredsjednik te organizacije, Luko Brailo. On kaže kako rasprava koja se dva dana vodila u Saboru i u kojoj je u osudama i pritiscima prednjačila Hrvatska demokratske zajednica, pokazuje da ta stranka, unatoč želji da se predstavi kao moderna partija i dalje pokazuje staro lice:
“Njihovo stvarno lice se pokazuje kroz istupe Andrije Hebranga. Ovo nije prvi put da HDZ ovako reagira. Ljudi kod nas imaju dosta kratko pamćenje, međutim, treba se sjetiti da je svojevremeno ministar vanjskih poslova Miomir Žužul zvao urednika iz HIN-e i da on započne kako treba izvještavat o približavanju Hrvatske Evropskoj Uniji.”
Naime, već nekoliko dana na HTV-u se skupljaju potpisi na peticiju protiv sadašnjeg vodstva javne televizije. Jedan od inicijatora, do pred tri godine šef saborske ekipe HTV-a, Jozo Kapović:
''Ne radi se ni o kakvoj pobuni. Hoćemo vrlo jednostavno da se napravi ovo što zakon predviđa i što svi hoće, da HTV postane, napokon prava javna televizija, da sve bude profesionalno i ne pristrano urađeno, da se televizija ne svrstava ni uz stranke, ni uz banke, ni uz razne lobije.''
Pitali smo Kapovića - ne odrađuje li on posao za svog šefa u emisiji Brisani prostor Gorana Milića, za kojeg mediji špekuliraju kako ne krije ambiciju zamijeniti Galića na čelu javne televizije. Ne, odlučan je Kapović:
''Mislim da on nema nikakve potrebe da ruši bilo koga, a pogotovo na ovaj način. Ne samo novinari, nego i brojni snimatelji, montažeri i mnogi drugi na HTV-u, koji nešto znaju o televiziji, misle da bi ona mogla biti puno bolja.''
Prekjučerašnja Latinica došla je HDZ-u i njihovim saveznicima u Saboru kao kec na jedanaest, pogotovo nakon vijesti da se jedan pedesetogodišnji branitelj ubio, navodno nakon gledanja Latinice. Kasno sinoć, vijest je demantirala njegova kćer:
''On nije bio glup čovjek i ne bi se ubio zbog televizijske emisije. On je to učinio zbog nekih drugih i puno ozbiljnijih razloga.''
Kako je nesretna djevojka honorarka na HTV-u, HDZ-ovac Andrija Hebrang, javno je danas napao direktoricu programa Tanju Šimić da je na nju vršila izravan pritisak. Podsjetimo, to je političar koji je kazao da nikada ne laže, ali da ponekad ne govori istinu.
''Napadanje na HTV zbog Latinice je kao da meni kažete da sam debeo i ćelav, a sve ostalo zanemarite'', kaže predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, Žarko Puhovski:
''To je jedan detalj koji se ne može ne dogoditi u ovako velikoj produkciji. Smatra se dovoljnim da se dovede u potpunu sumnju javna televizija koja jedina u ovom dijelu Evrope nije izgubila na gledanosti nakon pojave privatnih televizija, a to u raspravi u Saboru nitko ne kaže.''
Po njegovoj ocjeni, u klimi koju vlast sada pokušava stvoriti, sasvim je moguća smjena prvih ljudi televizije:
''Ona je moguća zato što se vlast sada osjeća osnaženom nakon što je Gotovina predan Haškim sudu. Moguće je da će iz istih razlog vlast smatrati da i desnici treba nešto dati, da ih se malo smiri.''
Peticija, odnosno pismo ''zdravih snaga'' na HTV-u, u ovakvom kontekstu uopće nije bezazleno, upozorava Predavačica etike na studiju novinarstva na zagrebačkom Sveučilištu, Gordana Vilović:
''Moguće je da će sada pismo tih ljudi postati instrument u rukama političara, ljudi koji smatraju da je to baš zgodan trenutak da se napravi rez. Čini mi se da se vraćamo nekih 30 godina unazad, a ne 15, barem što se tiče televizije kao najjačeg medija, koji će uvijek biti trn u oku bilo koje vlasti. Ako možete manipulirati ljudima na televiziji, onda možete sigurno ići prema novim izborima, ili zadržavanju vlasti.''
Glavna oporbena stranka ne misli tako. Predsjednik SDP-a, Ivica Račan:
''Vlast je 3. siječnja prekinula svaki pokušaj da diktira i manipulira medijima. To je činjenica i duboko vjerujem da se od tog demokratskog standarda bitno neće odstupiti.''
Oporbeni Narodnjaci, Hrvatska seljačka stranka i srpski zastupnici sa takvom se ocjenom ne slažu i misle da HDZ pokazuje želju za smjenama na HTV-u. Ako od želje prijeđu na namjeru, to će imati ozbiljne posljedice za hrvatski informativni prostor, ali i šire, upozorio je narodnjak Ivica Maštruko.
* * * * *
Teške riječi koje su se dva dana o radu Hrvatske televizije mogle čuti u Hrvatskom saboru, te najava vladajućeg HDZ da će odbiti programski i financijski izvještaj HRT-a –što bi trebala biti jasna poruka vodstvu televizije da odstupi – u Hrvatskoj, ali i izvan nje, doživljava se kao još jedan pokušaj nasrtaja na slobodu i neovisnost medija. Kako je u pitanju najutjecajniji medij, takvi pokušaji još više zabrinjavaju.
Profesor političke psihologije, dr. Ivan Šiber, smatra kako je jedna ne baš najsretnija emisija . ona o ostavštini predsjednika Tuđmana emitirana na godišnjicu njegove smrti - iskorištena kao povod za obračun s vodstvom televizije. Šiber drži da Sabor nije pravo mjesto za raspravu o uređivačkoj politici televiziji i dodaje:
“Ovo što se sada radi je zapravo jedna borba između pozicije i opozicije oko kontrole medija. Naravno, sa dugoročnim interesom da kroz medije se, na neki način, pokušava djelovati na javnost. Ili zadobiti, ili održati vlast. Ja tu ne bih pravio velike razlike.”
Dr. Stjepan Malović profesor novinarstva na Fakultetu političkih znanosti smatra da će ishod sljedećih izbora ovisiti o medijima i da zato HDZ pokušava ovladati Hrvatskom televizijom:
“Imam dojam, a to su mi potvrdili i neki promatrači iz Evropske zajednice, da će sljedeći izbori biti odlučujući za HDZ, hoće li ostati na vlasti ili ne. I pretpostavlja se da će uloga medija biti presudna. Da će javnost i birači odlučivati prema tome kako se mediji izvještavati. Ta teza je sve prisutnija i ona je dobila potvrdu ovim pokušajima da se na vrijeme ovlada najjačim i najutjecajnijim Hrvatskim medijima.”
Pritisci na Hrvatsku televiziju pozorno se prate i u međunarodnoj zajednici koja u njima prepoznaje pokušaje političkog podređivanja i uspostave kontrole. Nakon jučerašnje izjave iz misije OESS-a u Hrvatskoj, koja sa zabrinutošću gleda na posljednje pojave, posljednjim političkim pritiscima na Hrvatsku televiziju zabrinuti su i u Međunarodnoj federaciji novinara. Oliver Money Kyrle:
“Izuzetno smo zabrinuti događajima u Hrvatskoj, posebno razinom političke rasprave koja se vodi posljednjih nekoliko mjeseci. Još u listopadu je novinaru Tihomiru Ladišiću oduzeto uređivanje emisije, zbog toga što je u programu otvoreno govorio o ulozi Hrvatske vojske u ratu u Bosni i Hercegovini. Protekla rasprava u parlamentu o godišnjem izvještaju HTV-a, govori nam o predrasudama koje ima Hrvatska vlada.”
Pritiske na Hrvatsku televiziju osuđuju i u Hrvatskom novinarskom društvu, kaže potpredsjednik te organizacije, Luko Brailo. On kaže kako rasprava koja se dva dana vodila u Saboru i u kojoj je u osudama i pritiscima prednjačila Hrvatska demokratske zajednica, pokazuje da ta stranka, unatoč želji da se predstavi kao moderna partija i dalje pokazuje staro lice:
“Njihovo stvarno lice se pokazuje kroz istupe Andrije Hebranga. Ovo nije prvi put da HDZ ovako reagira. Ljudi kod nas imaju dosta kratko pamćenje, međutim, treba se sjetiti da je svojevremeno ministar vanjskih poslova Miomir Žužul zvao urednika iz HIN-e i da on započne kako treba izvještavat o približavanju Hrvatske Evropskoj Uniji.”
