U zaključcima se kaže da pregovore vlasti i opozicije, koji treba da obuhvate i tekst referendumskog pitanja, pravila i finansiranja kampanje, neutralnost javnih medija, sprovođenje glasanja treba da olakša Evropska unija koja u tome ima određenu ulogu po aprilskom sporazumu o izmjenama Ustavne povelje. Komisija je preporučila da na referendumu bude postavljeno samo jedno pitanje. Da bi referendumsko pitanje zadovoljilo međunarodne standarde ono treba da glasi ovako: „ Da li želite da Republike Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodnim i pravnim subjektivitetom. Trojca izvjestilaca i OEBS-ov Biro za demokratske institucije i ljudska prava, na osnovu čijih je mišljenja sačinjen Nacrt, nijesu se detaljnije bavili pitanjem da li odluku o referendumu treba da potvrdi dvije trećine poslanika u parlamentu. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je, boraveći danas u Danilovgradu povodom Dana te opštine u okviru obraćanja novinarima, komentarisao ove elemente sadržane u Nacrtu preporuke Venecijanske komisije.
Crnogorski zakon o referendumu je dobio „zeleno svijetlo“ Venecijanske komisije u smislu prilagođenosti standarda, rekao je crnogorski predsjednik Filip Vujanović, komentarišući sadržaj Nacrta izvještaja Venecijanske komisije, dodajući da je ostavljena mogućnost da se dogovorom vlasti i opozicije cenzus prihvatljivosti izmijeni uz utvrđivanje formalno većeg procenta prihvatljivosti u odnosu na onaj koji je utvrđen sadašnjim zakonom:
„Venecijanska komisija je potvrdila da je naš Zakon o referendumu zakon koji slijedi standarde međunarodne zajednice, zakon koji utvrđuje cenzus pedeset plus jedan izlaznosti i većinu za donošenje pozitivne odluke, ali jednako tako imala je i pozitivan odnos ukoliko se dogovori veća formalna većina za prihvatanje referendumske odluke koja bi morala da bude stvar dogovora vlasti i opozicije na koji se u kontinuitetu poziva i koja je u kontinuitetu stav Evropske unije koja je ne sumnjivo onaj dio koji je naša obaveza u komunikaciji sa njim utvrđena izmjena Ustavne povelje. Takođe, očekivan je stav Venecijanske komisije da se u jednoj državnoj zajednici koja je jedan međunarodni subjekat ne može glasati na dva mjesta, na jednom po građanstvu, a drugom državljanstvu. Tako da je sasvim logično i sasvim je bilo očekivano da državljani Crne Gore, koji ostvaruju svoja prava u Srbiji, ne mogu glasati istovremeno i u Crnoj Gori“.
Odgovarajući na naše pitanje da li će raspisati referendum odmah nakon sjednice Venecijanske komisije koja je zakazana za 16. decembar, Vujanović je odgovorio da je dužan da poštuje ono što predstavlja državni odnos Crne Gore, a što je istovremeno saglasno i sa preporukama Evropske unije u vezi ostavljanja dovoljno prostora za komunikaciju sa Srbijom:
„Prostor gdje bi se ponovio naš prijedlog o savezu nezavisnih država, a saopštili raspoloženje da se razgovara o svim onim odnosima Srbije i Crne Gore nakon referenduma i da se da dovoljno prostora za dijalog u Crnoj Gori koji očigledno preporučuje i Venecijanska komisija. I jedno i drugo obavezuje da između obznanjivanja datuma i samog zakazivanja Skupštine, odnosno referenduma postoji dovoljno vremena gdje bi se ta dva dijaloga ostvarila u funkciji jedne pune afirmacije i otvorenosti Crne Gore koji smo mi u kontinuitetu iskazivali za dijalog“.
* * * * *
Opozicione stranke u Crnoj Gori smatraju da je nacrt izvještaja Venecijanske komisije o crnogorskom referendumu povoljan za subjekte koji se zalažu za očuvanje državne zajednice. Član 39. izvještaja u kojem se naznačava da je odluka o samoopredjeljenju legitimna i obično prihvatana tako što je odobri više od pedeset odsto registrovanih birača, opozicija tumači imperativnim stavom Komisije, bez obzira što se u preporukama eksplicitno kaže da o potrebnom većini treba postići dogovor pregovorima vlasti i opozicije.
I pored navoda u Nacrtu izvještaja Venecijanske komisije u kojima se jasno govori da o potrebnoj većini vlast i opozicija treba da postignu dogovor, opozicione stranke se pozivaju na dio izvještaja u kome je načelno saopšteno da je odluka o samoopredjeljenju u praksi obično prihvatana i bila legitimna tako što je odobri više od pedeset odsto registrovanih birača. Predsjednik Srpske narodne stranke Andrija Mandić:
„Preporukama Venecijanske komisije koje predviđaju minimalnu kvalifikovanu većinu od pedeset posto registrovanih birača za eventualni referendum, Đukanovićev projekat razbijanja zajedničke države je, po mišljenju Srpske narodne stranke, otpremljen u prošlost. Smatramo da je time stavljena tačka na karijeru čitavog niza ovdašnjih blefera koji su građanima Crne Gore potrošili, bogami, nekolike godine na prazne priče i konfrontiranje sa Srbijom. Mogu oni još koji dan zavaravati našu javnost da je preporučeno nešto drugo od onoga što je preporučeno, ali stvar je očigledna. Mi mislimo da ne treba gubiti vrijeme na priče i na teme, a pogotovo trošiti aktivnosti i vrijeme građana Crne Gore na referendum, umjesto da se okrenemo onome što nam Evropa preporučuje, a to su evropske integracije i jačanje državne zajednice Srbija i Crna Gora“.
I lider Narodne stranke Predrag Popović ocjenjuje ohrabrujućim preporuke Venecijanske komisije, iako smatra da je Venecijanska komisija napravila svojevrstan presedan što je preporučila da državljani Crne Gore koji imaju pravo glasa u Srbiji ne mogu biti glasači na referendumu u Crnoj Gori. Popović izražava zadovoljstvo što će Evropska unija biti arbitar u procesu pregovaranja:
„Prvo, što se tu konačno govori o toj kvalifikovanoj većini i to onom mimimumu koji mora biti zadovoljen, drugo što će vlast morati da prihvati klauzulu o tome da samo jedno i to jasno pitanje morati da se postavi. Treće, četvrto i peto da se svi uslovi moraju ispuniti da bi to moglo da funcioniše, odnosno da bi se moglo ući u tu problematiku, Što se našeg stava tiče o dijalogu s vlašću, direktnog dijaloga s vlašću neće biti. Mi smo rekli da taj dijalog želimo da vodimo s Evropskom unijom, s obzirom da je ona jedan od potpisnika Beogradskog sporazuma i garant sprovođenja Ustavne povelje, u čak implementirana u Ustav državne zajednice kao jedan od učesnika, odnosno arbitar u tom pitanju“.
Na pitanje da li očekuje dugotrajne pregovore, Popović kaže:
„To podrazumijeva donošenje novog Zakona o referendumu. Ovim stavom je priča vladajuće većine da je zakon na nivou evropskih standarda i da ga neće mijenjati, da se neće osvrtati čak na preporuke Venecijanske komisije, bila besmislena. Dakle, otvara se jedan dugotrajan proces pregovaranja na ovu temu, sa ishodom koji ni u kom slučaju, i to sam potpuno siguran, neće uticati na nestanak državne zajednice, odnosno sasvim sam siguran da će državna zajednica opstati“.
Potpredsjednik Demokratske srpske stranke Simonida Kordić kaže da je Venecijanska komisija uvažila stav opozicije o neophodnosti kvalifikovane većine:
„Odluku o nezavisnosti Crne Gore može doneti samo kvalifikovana većina od pedeset odsto plus jedan glas svih upisanih birača, što je upravo ono na šta smo ukazivali. Takođe, Venecijanska komisija govori o neophodnosti unutrašnjeg koncenzusa. Govori o tome da je jednostrano raspisan referendum, pod medijskim pritiskom, kakvim smo svedoci ovih dana, neprihvatljiv sa pravnog stanovišta i sa stanovišta standarda Evropske unije. Takođe, očigledno, da dosadašnje unilateralno zalaganje vlasti za referendum po aršinu režima nezadovoljava evropske standarde“.
Bilo je očekivano da Venecijanska komisija sačuva svoj stručni kredibilitet i istovremeno nije mogla ostati imuna na negativan stav Havijera Solane u vezi crnogorskog referenduma. Između tih okolnosti Venecijanska komisija je izabrala srednje rješenje, koje ostavlja otvorenim sve mogućnosti, smatra predsjednik Savjeta Grupe za promjene Svetozar Jovićević:
„Venecijanska komisija napominje da pedeset plus jedan, od ukupnog broja birača ostavlja kao mogućnost, iako očigledno to vezuje za samoopredjeljenje teritorija država, što još jednom potvrđuje ono odavno prisutnu tezu da je Crna Gora i svojom velikom greškom, greškom svojih političara, tretira se kao dio Srbije, jer bi se jedino tako to na nju moglo odnositi i to bi značilo da onih dvadeset, trideset posto između toga, koji redovno ne izlaze i nijesu dio aktivnog biračkog tijala, prepisujete onoj drugoj opciji. To će, naravno, stvoriti mogućnost, prije svega, Solani koji je, na moje iznenađenje, ponudio posredničku misiju, to će otvoriti mogućnost njemu, ali i drugima da nastoje i još uvijek nastoje razvodniti situaciju oko referenduma ili je makar činiti neizvjesnijom i eventualno je prolongirati. To je ono što nije dobro, ali na kraju krajeva i nije trebalo očekivati od Venecijanske komisije da ona da potpuno precizne stavove koji bi sve naše dileme i sve naše čvorove razriješili. Ipak se čvorovi crnogorski moraju razriješavati u Crnoj Gori“.
* * * * *
U beogradskom Pokretu za zajedničku državu neprijatno su iznenađeni stavom Venecijanske komisije da na referendumu pravo glasa neće imati građani Srbije koji imaju crnogorsko državljanstvo. Kako nam je kazao funkcioner tog Pokreta Slavenko Terzić, oni se neće pomiriti sa tim preporukama.
Funkcioner beogradskog Pokreta za zajedničku državu Slavenko Terzić kaže da je preporuka Venecijanske komisije da državljani Crne Gore koji žive u Srbiji ne mogu glasati na referendumu o crnogorsko državno pravnom statusu, nedopustivi presedan:
„Smatramo da je to za nas jedno apsolutno veliko iznenađenje. Mi se nećemo pomiriti sa tim preporukama. Mi ćemo i dalje insistirati ili kod Saveta Evrope i kod Parlamentarne skupštine Evropske unije i kod Ujedinjenih Nacija da se nama kao državljanima Crne Gore omogući da u Crnoj Gori, u zemlji čiji smo državljani, iskoristimo svoje pravo da odlučujemo o državno pravnom statusu“.
Izvjestioci Venecijanske komisije ne preporučuju da se sadašnja pravila o pravu glasa na referendumu mijenjaju, uz obrazloženje da se ne bi ugrožavao legitimitet referenduma i pouzdanost biračkih spiskova. Komentarišući ovu preporuku Komisije s aspekta činjenice da je srpska Vlada prije nekoliko dana najavila da bi građanima Srbije sa crnogorskim državljanstvom mogla oduzeti već stečeno biračko pravo, Terzić kaže da je za to kriva Ustavna povelja koju srpske vlasti samo dosljedno sprovode:
„Tu nema nikakve diskriminacije, niti bilo čega. Član 7 stav 2 kaže da se građani jedne države članice imaju u drugoj državi članici ista prava, osim izbornog prava. To drugim rečima znači da ćemo mi koji smo državljani Crne Gore u slučaju da se ispoštuju sugestije Venecijanske komisije, ostati bez biračkog prava i u Srbiji i u Crnoj Gori“.
Ipak, Terzić smatra da je ključna stvar u preporukama Venecijanske komisije to što se, kako kaže, iako ne eksplicitno ipak indirektno sugeriše da bi za validnost referendumske odluke trebalo da se izjasni pedeset odsto plus jedan upisani birač:
„Iako Venecijanska komisija ne daje direktnu preporuku, ona na indirektan način sugeriše takav stav. Ja mislim da je to minimum demokratskih standarda i uobičajeno je u istoriji, da kažem Evrope i sveta, da se o tako važnim pitanjima traži izjašnjavanje dve trećine ukupno upisanih birača. Takav zahtev, to jest, takav stav bi značio jednu punu stabilnost te buduće države i punu stabilnost celog regiona“.
Na drugoj strani, Pokret za nezavisnu Crnu Goru zadovoljan je preporukama Venecijanske komisije, saopštio koordinator Rade Bojović:
„Pokazalo se na kraju da crnogorska referendumska regulativa nije u nesaglasju sa međunarodnim standardima i međunarodnom praksom i pokazalo se, naravno, da se po ovoj regulativi u Crnoj Gori može da se održi sasvim legitiman i demokratski referendum. Što se tiče pravne strane ovog izvještaja nema, ne samo ničeg spornog, nego možemo da sa zadovoljstvom prihvatimo sve ono što su izvjestioci konstatovali i sve ono što jesu stručne preporuke ovog izvještaja“.
* * * * *
Nacrt preporuka Venecijanske komisije oko pravila održavanja crnogorskog referenduam naći će se na dnevnom redu plenarnog zasijedanja tog tijela 16.decembra. A o zvanično usvojenom dokumentu će se nakon toga izjasniti i parlamentarna Skupština Savjeta Evrope. Po svemu sudeći, na prvom narednom zasijedanju zakazanom za posljednju sedmicu januara. Da li tokom ove procedure Nacrt komisije moće pretrpjeti značajnije izmjene.
Odgovarajući na pitanje koliko je jednom usvojeni izvještaj Venecijanske komisije o pravilima održavanja crnogorskog referenduma moguće uticati nakon što se taj dokument nađe u zvaničnoj procedure Savjeta Evrope, Roman Jakić, bivši predsjenik Političkog odbora Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, za naš radio kaže da je Venecijanska komisija samostalno i autonomno tijelo čije je zaključke veoma teško izmijeniti:
„Tekst može promijeniti samo Komisija sama. Komisija je od sebe dala stručan izvještaj koji će ići na više nivoe. Prvi nivo će biti Savjet ministara Savjeta Evrope koji će o tome da raspravlja na svom sastanku i uvijek je tako bilo da je Venecijanska komisija i njihovi dokumenti su došli u Parlamentarnu skupštinu Savjeta Evrope. Politički odbor će to dobiti na znanje i u svakom slučaju ako će biti bilo koje izvješće oko referenduma u Crnoj Gori, izvještaj Venecijanske komisije će biti kao podloga za dalju diskusiju oko tog pitanja“.
Komentarišući mogućnosti da Nacrt izvještaja Venecijanske komisije koji su pripremili eksperti tog tijela bude izmijenjen prilikom zvaničnog usvajanja tog dokumenta na plenarnoj sjednici zakazanoj za 16.decembar, kojoj prisustvuju i politički članovi Venecijanske komisije, Jakić kaže da se to u praksi obično ne dešava:
„Tekst se može promijeniti sa amandmanima unutar, ali poslije toga kad Venecijanska komisija usvoji taj tekst, taj tekst je fiksan. Tako da je stvar diskusije do samog sastanka i argumenata koji će biti izloženi na samom sastanku Venecijanske komisije“.
RSE: Koliko često članovi Venecijanske komisije utiču na izvještaj eksperata koji su bili zaduženi za analizu ovog pitanja.
JAKIĆ: To je od kejsa do kejsa različit, ali ja mislim da eksperti imaju mandat da to naprave po stručnoj liniji, a što se tiče političara koji sjede tamo, normano da imaju ineterese, izloženi su lobiranju, ali do sad je uvijek bilo tako da su se poštovali ljudi koji su radili na tom kejsu i uvijek više manje nije dolazilo do bitnih ili većih promjena, bar u onim djelovima koji su zadijevale, recimo, tome pravno stručnu dikciju teksta.
Crnogorski zakon o referendumu je dobio „zeleno svijetlo“ Venecijanske komisije u smislu prilagođenosti standarda, rekao je crnogorski predsjednik Filip Vujanović, komentarišući sadržaj Nacrta izvještaja Venecijanske komisije, dodajući da je ostavljena mogućnost da se dogovorom vlasti i opozicije cenzus prihvatljivosti izmijeni uz utvrđivanje formalno većeg procenta prihvatljivosti u odnosu na onaj koji je utvrđen sadašnjim zakonom:
„Venecijanska komisija je potvrdila da je naš Zakon o referendumu zakon koji slijedi standarde međunarodne zajednice, zakon koji utvrđuje cenzus pedeset plus jedan izlaznosti i većinu za donošenje pozitivne odluke, ali jednako tako imala je i pozitivan odnos ukoliko se dogovori veća formalna većina za prihvatanje referendumske odluke koja bi morala da bude stvar dogovora vlasti i opozicije na koji se u kontinuitetu poziva i koja je u kontinuitetu stav Evropske unije koja je ne sumnjivo onaj dio koji je naša obaveza u komunikaciji sa njim utvrđena izmjena Ustavne povelje. Takođe, očekivan je stav Venecijanske komisije da se u jednoj državnoj zajednici koja je jedan međunarodni subjekat ne može glasati na dva mjesta, na jednom po građanstvu, a drugom državljanstvu. Tako da je sasvim logično i sasvim je bilo očekivano da državljani Crne Gore, koji ostvaruju svoja prava u Srbiji, ne mogu glasati istovremeno i u Crnoj Gori“.
Odgovarajući na naše pitanje da li će raspisati referendum odmah nakon sjednice Venecijanske komisije koja je zakazana za 16. decembar, Vujanović je odgovorio da je dužan da poštuje ono što predstavlja državni odnos Crne Gore, a što je istovremeno saglasno i sa preporukama Evropske unije u vezi ostavljanja dovoljno prostora za komunikaciju sa Srbijom:
„Prostor gdje bi se ponovio naš prijedlog o savezu nezavisnih država, a saopštili raspoloženje da se razgovara o svim onim odnosima Srbije i Crne Gore nakon referenduma i da se da dovoljno prostora za dijalog u Crnoj Gori koji očigledno preporučuje i Venecijanska komisija. I jedno i drugo obavezuje da između obznanjivanja datuma i samog zakazivanja Skupštine, odnosno referenduma postoji dovoljno vremena gdje bi se ta dva dijaloga ostvarila u funkciji jedne pune afirmacije i otvorenosti Crne Gore koji smo mi u kontinuitetu iskazivali za dijalog“.
* * * * *
Opozicione stranke u Crnoj Gori smatraju da je nacrt izvještaja Venecijanske komisije o crnogorskom referendumu povoljan za subjekte koji se zalažu za očuvanje državne zajednice. Član 39. izvještaja u kojem se naznačava da je odluka o samoopredjeljenju legitimna i obično prihvatana tako što je odobri više od pedeset odsto registrovanih birača, opozicija tumači imperativnim stavom Komisije, bez obzira što se u preporukama eksplicitno kaže da o potrebnom većini treba postići dogovor pregovorima vlasti i opozicije.
I pored navoda u Nacrtu izvještaja Venecijanske komisije u kojima se jasno govori da o potrebnoj većini vlast i opozicija treba da postignu dogovor, opozicione stranke se pozivaju na dio izvještaja u kome je načelno saopšteno da je odluka o samoopredjeljenju u praksi obično prihvatana i bila legitimna tako što je odobri više od pedeset odsto registrovanih birača. Predsjednik Srpske narodne stranke Andrija Mandić:
„Preporukama Venecijanske komisije koje predviđaju minimalnu kvalifikovanu većinu od pedeset posto registrovanih birača za eventualni referendum, Đukanovićev projekat razbijanja zajedničke države je, po mišljenju Srpske narodne stranke, otpremljen u prošlost. Smatramo da je time stavljena tačka na karijeru čitavog niza ovdašnjih blefera koji su građanima Crne Gore potrošili, bogami, nekolike godine na prazne priče i konfrontiranje sa Srbijom. Mogu oni još koji dan zavaravati našu javnost da je preporučeno nešto drugo od onoga što je preporučeno, ali stvar je očigledna. Mi mislimo da ne treba gubiti vrijeme na priče i na teme, a pogotovo trošiti aktivnosti i vrijeme građana Crne Gore na referendum, umjesto da se okrenemo onome što nam Evropa preporučuje, a to su evropske integracije i jačanje državne zajednice Srbija i Crna Gora“.
I lider Narodne stranke Predrag Popović ocjenjuje ohrabrujućim preporuke Venecijanske komisije, iako smatra da je Venecijanska komisija napravila svojevrstan presedan što je preporučila da državljani Crne Gore koji imaju pravo glasa u Srbiji ne mogu biti glasači na referendumu u Crnoj Gori. Popović izražava zadovoljstvo što će Evropska unija biti arbitar u procesu pregovaranja:
„Prvo, što se tu konačno govori o toj kvalifikovanoj većini i to onom mimimumu koji mora biti zadovoljen, drugo što će vlast morati da prihvati klauzulu o tome da samo jedno i to jasno pitanje morati da se postavi. Treće, četvrto i peto da se svi uslovi moraju ispuniti da bi to moglo da funcioniše, odnosno da bi se moglo ući u tu problematiku, Što se našeg stava tiče o dijalogu s vlašću, direktnog dijaloga s vlašću neće biti. Mi smo rekli da taj dijalog želimo da vodimo s Evropskom unijom, s obzirom da je ona jedan od potpisnika Beogradskog sporazuma i garant sprovođenja Ustavne povelje, u čak implementirana u Ustav državne zajednice kao jedan od učesnika, odnosno arbitar u tom pitanju“.
Na pitanje da li očekuje dugotrajne pregovore, Popović kaže:
„To podrazumijeva donošenje novog Zakona o referendumu. Ovim stavom je priča vladajuće većine da je zakon na nivou evropskih standarda i da ga neće mijenjati, da se neće osvrtati čak na preporuke Venecijanske komisije, bila besmislena. Dakle, otvara se jedan dugotrajan proces pregovaranja na ovu temu, sa ishodom koji ni u kom slučaju, i to sam potpuno siguran, neće uticati na nestanak državne zajednice, odnosno sasvim sam siguran da će državna zajednica opstati“.
Potpredsjednik Demokratske srpske stranke Simonida Kordić kaže da je Venecijanska komisija uvažila stav opozicije o neophodnosti kvalifikovane većine:
„Odluku o nezavisnosti Crne Gore može doneti samo kvalifikovana većina od pedeset odsto plus jedan glas svih upisanih birača, što je upravo ono na šta smo ukazivali. Takođe, Venecijanska komisija govori o neophodnosti unutrašnjeg koncenzusa. Govori o tome da je jednostrano raspisan referendum, pod medijskim pritiskom, kakvim smo svedoci ovih dana, neprihvatljiv sa pravnog stanovišta i sa stanovišta standarda Evropske unije. Takođe, očigledno, da dosadašnje unilateralno zalaganje vlasti za referendum po aršinu režima nezadovoljava evropske standarde“.
Bilo je očekivano da Venecijanska komisija sačuva svoj stručni kredibilitet i istovremeno nije mogla ostati imuna na negativan stav Havijera Solane u vezi crnogorskog referenduma. Između tih okolnosti Venecijanska komisija je izabrala srednje rješenje, koje ostavlja otvorenim sve mogućnosti, smatra predsjednik Savjeta Grupe za promjene Svetozar Jovićević:
„Venecijanska komisija napominje da pedeset plus jedan, od ukupnog broja birača ostavlja kao mogućnost, iako očigledno to vezuje za samoopredjeljenje teritorija država, što još jednom potvrđuje ono odavno prisutnu tezu da je Crna Gora i svojom velikom greškom, greškom svojih političara, tretira se kao dio Srbije, jer bi se jedino tako to na nju moglo odnositi i to bi značilo da onih dvadeset, trideset posto između toga, koji redovno ne izlaze i nijesu dio aktivnog biračkog tijala, prepisujete onoj drugoj opciji. To će, naravno, stvoriti mogućnost, prije svega, Solani koji je, na moje iznenađenje, ponudio posredničku misiju, to će otvoriti mogućnost njemu, ali i drugima da nastoje i još uvijek nastoje razvodniti situaciju oko referenduma ili je makar činiti neizvjesnijom i eventualno je prolongirati. To je ono što nije dobro, ali na kraju krajeva i nije trebalo očekivati od Venecijanske komisije da ona da potpuno precizne stavove koji bi sve naše dileme i sve naše čvorove razriješili. Ipak se čvorovi crnogorski moraju razriješavati u Crnoj Gori“.
* * * * *
U beogradskom Pokretu za zajedničku državu neprijatno su iznenađeni stavom Venecijanske komisije da na referendumu pravo glasa neće imati građani Srbije koji imaju crnogorsko državljanstvo. Kako nam je kazao funkcioner tog Pokreta Slavenko Terzić, oni se neće pomiriti sa tim preporukama.
Funkcioner beogradskog Pokreta za zajedničku državu Slavenko Terzić kaže da je preporuka Venecijanske komisije da državljani Crne Gore koji žive u Srbiji ne mogu glasati na referendumu o crnogorsko državno pravnom statusu, nedopustivi presedan:
„Smatramo da je to za nas jedno apsolutno veliko iznenađenje. Mi se nećemo pomiriti sa tim preporukama. Mi ćemo i dalje insistirati ili kod Saveta Evrope i kod Parlamentarne skupštine Evropske unije i kod Ujedinjenih Nacija da se nama kao državljanima Crne Gore omogući da u Crnoj Gori, u zemlji čiji smo državljani, iskoristimo svoje pravo da odlučujemo o državno pravnom statusu“.
Izvjestioci Venecijanske komisije ne preporučuju da se sadašnja pravila o pravu glasa na referendumu mijenjaju, uz obrazloženje da se ne bi ugrožavao legitimitet referenduma i pouzdanost biračkih spiskova. Komentarišući ovu preporuku Komisije s aspekta činjenice da je srpska Vlada prije nekoliko dana najavila da bi građanima Srbije sa crnogorskim državljanstvom mogla oduzeti već stečeno biračko pravo, Terzić kaže da je za to kriva Ustavna povelja koju srpske vlasti samo dosljedno sprovode:
„Tu nema nikakve diskriminacije, niti bilo čega. Član 7 stav 2 kaže da se građani jedne države članice imaju u drugoj državi članici ista prava, osim izbornog prava. To drugim rečima znači da ćemo mi koji smo državljani Crne Gore u slučaju da se ispoštuju sugestije Venecijanske komisije, ostati bez biračkog prava i u Srbiji i u Crnoj Gori“.
Ipak, Terzić smatra da je ključna stvar u preporukama Venecijanske komisije to što se, kako kaže, iako ne eksplicitno ipak indirektno sugeriše da bi za validnost referendumske odluke trebalo da se izjasni pedeset odsto plus jedan upisani birač:
„Iako Venecijanska komisija ne daje direktnu preporuku, ona na indirektan način sugeriše takav stav. Ja mislim da je to minimum demokratskih standarda i uobičajeno je u istoriji, da kažem Evrope i sveta, da se o tako važnim pitanjima traži izjašnjavanje dve trećine ukupno upisanih birača. Takav zahtev, to jest, takav stav bi značio jednu punu stabilnost te buduće države i punu stabilnost celog regiona“.
Na drugoj strani, Pokret za nezavisnu Crnu Goru zadovoljan je preporukama Venecijanske komisije, saopštio koordinator Rade Bojović:
„Pokazalo se na kraju da crnogorska referendumska regulativa nije u nesaglasju sa međunarodnim standardima i međunarodnom praksom i pokazalo se, naravno, da se po ovoj regulativi u Crnoj Gori može da se održi sasvim legitiman i demokratski referendum. Što se tiče pravne strane ovog izvještaja nema, ne samo ničeg spornog, nego možemo da sa zadovoljstvom prihvatimo sve ono što su izvjestioci konstatovali i sve ono što jesu stručne preporuke ovog izvještaja“.
* * * * *
Nacrt preporuka Venecijanske komisije oko pravila održavanja crnogorskog referenduam naći će se na dnevnom redu plenarnog zasijedanja tog tijela 16.decembra. A o zvanično usvojenom dokumentu će se nakon toga izjasniti i parlamentarna Skupština Savjeta Evrope. Po svemu sudeći, na prvom narednom zasijedanju zakazanom za posljednju sedmicu januara. Da li tokom ove procedure Nacrt komisije moće pretrpjeti značajnije izmjene.
Odgovarajući na pitanje koliko je jednom usvojeni izvještaj Venecijanske komisije o pravilima održavanja crnogorskog referenduma moguće uticati nakon što se taj dokument nađe u zvaničnoj procedure Savjeta Evrope, Roman Jakić, bivši predsjenik Političkog odbora Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, za naš radio kaže da je Venecijanska komisija samostalno i autonomno tijelo čije je zaključke veoma teško izmijeniti:
„Tekst može promijeniti samo Komisija sama. Komisija je od sebe dala stručan izvještaj koji će ići na više nivoe. Prvi nivo će biti Savjet ministara Savjeta Evrope koji će o tome da raspravlja na svom sastanku i uvijek je tako bilo da je Venecijanska komisija i njihovi dokumenti su došli u Parlamentarnu skupštinu Savjeta Evrope. Politički odbor će to dobiti na znanje i u svakom slučaju ako će biti bilo koje izvješće oko referenduma u Crnoj Gori, izvještaj Venecijanske komisije će biti kao podloga za dalju diskusiju oko tog pitanja“.
Komentarišući mogućnosti da Nacrt izvještaja Venecijanske komisije koji su pripremili eksperti tog tijela bude izmijenjen prilikom zvaničnog usvajanja tog dokumenta na plenarnoj sjednici zakazanoj za 16.decembar, kojoj prisustvuju i politički članovi Venecijanske komisije, Jakić kaže da se to u praksi obično ne dešava:
„Tekst se može promijeniti sa amandmanima unutar, ali poslije toga kad Venecijanska komisija usvoji taj tekst, taj tekst je fiksan. Tako da je stvar diskusije do samog sastanka i argumenata koji će biti izloženi na samom sastanku Venecijanske komisije“.
RSE: Koliko često članovi Venecijanske komisije utiču na izvještaj eksperata koji su bili zaduženi za analizu ovog pitanja.
JAKIĆ: To je od kejsa do kejsa različit, ali ja mislim da eksperti imaju mandat da to naprave po stručnoj liniji, a što se tiče političara koji sjede tamo, normano da imaju ineterese, izloženi su lobiranju, ali do sad je uvijek bilo tako da su se poštovali ljudi koji su radili na tom kejsu i uvijek više manje nije dolazilo do bitnih ili većih promjena, bar u onim djelovima koji su zadijevale, recimo, tome pravno stručnu dikciju teksta.
