U zavisnosti od političke opcije i stava o referendumu o nezavisnosti Crne Gore, pravni stručnjaci u Crnoj Gori različito ocjenjuju najavu Pokreta za očuvanje Državne zajednice da Sud Državne zajednice ocijeni usklađenost crnogorskog izbornog zakonodavstva sa Ustavnom poveljom i da to bude put da crnogorski državljani koji žive u Srbiji dobiju pravo glasa na referendumu.
Ocjenjujući da se radi o pravno politički naopakoj inicijativi Pokreta za Državnu zajednicu, visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kaže da sve sporne teme u vezi povrede izbornog prava rješavaju isključivo institucije države članice. Vuković odbacuje mogućnost da Sud Državne zajednice odlučuje o usklađenosti zakona država članica sa Ustavnom poveljom:
"Pošto ne postoji zakon Srbije i Crne Gore o izborima, onda apsolutno nema pravnog prostora da se raspravlja o tome, jer je naš Zakon o izborima usklađen sa zakonom koji ne postoji - Srbije i Crne Gore. Sud Državne zajednice može raspravljati samo o zakonima Srbije i Crne Gore i njihovoj usklađenosti sa Ustavnom poveljom, a nikako o usklađenosti zakona država članica sa Ustavnom poveljom."
U zahtjevu za ocjenu usaglašenosti crnogorskog izbornog zakonodavstva sa Ustavnom poveljom Pokret za očuvanje Državne zajednice se poziva na odredbu Ustavne povelje, u kojoj se kaže da je izborno pravo vezano za državljanstvo i da je ta odredba već primijenjena od strane crnogorskih sudova, kaže visoki funkcioner Narodne stranke Dragan Šoć. Po njegovim riječima, očekuje se da Sud Državne zajednice konstatuje da crnogorsko izborno zakonodavstvo, kakvo je danas, ne obezbjeđuje svim svojim državljanima izborno pravo:
"Pravno posmatrano, stvar je jasna. Ustavna povelja predviđa takvu odredbu i sada ako je to pravo izgubljeno u Srbiji, odnosno u Crnoj Gori za državljane Srbije koji su rezidenti Crne Gore, onda je logično da oni to svoje pravo negdje moraju da ostvare, a logično je, takođe, da ga ostvare u onoj državi članici čiji su državljani."
U slučaju da odluka Suda državne zajednice bude donijeta u korist očuvanja Zajednice, postaviće se pitanje mehanizma sprovođenja te odluke, smatra Šoć:
"Pod pretpostavkom da oni zauzmu ovo pravno stanovište, onda se postavlja pitanje koji su to mehanizmi koji će obezbijediti, odnosno primorati državu članicu da to ispoštuje i da promijeni svoje zakonodavstvo. Ja mislim da, na žalost, ne postoje takvi efektivni mehanizmi i jednostavno će to sada biti stvar političke volje države članice da li će to da ispoštuje."
Ocjenjući da se radi o legitimnoj inicijativi sudija Suda Državne zajednice, Blagota Mitrić kaže da je teško procijeniti koliko može trajati razmatranje i odlučivanje o zahtjevu Pokreta za očuvanje Državne zajednice. Prema profesoru Mitriću, dužina rasprave zavisi, prije svega, od složenosti predmeta i podsjeća da proces oko stare devizne štednje traje od osnivanja Suda:
"Sud kad primi takve podneske, on razmatra takozvana prethodna pitanja, onda se određuje sudija izvjestilac na predmetu njegov saradnik, piše se referat i predlaže sudu odgovarajuće rješenje. Sud zakazuje sjednicu na kojoj se razmatra referat, ako je potrebno zakazuje se javna rasprava na koju se poziva predlagač, podnosilac podneska, zatim, onaj ko je donio taj propis, donosilac akta, eventualno neki stručnjaci, eksperti iz te oblasti i nakon javne rasprave sud ponovo zakazuje sjednicu na osnovu koje donose odluku, na osnovu referata, na osnovu javne rasprave i na osnovu te sjednice na kojoj se konačno razmatra taj akt i donosi odluku."
Neželeći da komentariše i procjenjuje kakva će eventualno biti odluka Suda Državne zajednice, profesor Mitrić navodi bitnu činjenicu koja se odnosi na izborno pravo u državama članicama:
"Jedna notorna činjenica da ustavno zakonodavstvo i po Ustavnoj povelji spada u isključivu nadležnost država članica. Taj fakat je vrlo bitan u čitavnoj toj proceduri".
Ocjenjujući da se radi o pravno politički naopakoj inicijativi Pokreta za Državnu zajednicu, visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kaže da sve sporne teme u vezi povrede izbornog prava rješavaju isključivo institucije države članice. Vuković odbacuje mogućnost da Sud Državne zajednice odlučuje o usklađenosti zakona država članica sa Ustavnom poveljom:
"Pošto ne postoji zakon Srbije i Crne Gore o izborima, onda apsolutno nema pravnog prostora da se raspravlja o tome, jer je naš Zakon o izborima usklađen sa zakonom koji ne postoji - Srbije i Crne Gore. Sud Državne zajednice može raspravljati samo o zakonima Srbije i Crne Gore i njihovoj usklađenosti sa Ustavnom poveljom, a nikako o usklađenosti zakona država članica sa Ustavnom poveljom."
U zahtjevu za ocjenu usaglašenosti crnogorskog izbornog zakonodavstva sa Ustavnom poveljom Pokret za očuvanje Državne zajednice se poziva na odredbu Ustavne povelje, u kojoj se kaže da je izborno pravo vezano za državljanstvo i da je ta odredba već primijenjena od strane crnogorskih sudova, kaže visoki funkcioner Narodne stranke Dragan Šoć. Po njegovim riječima, očekuje se da Sud Državne zajednice konstatuje da crnogorsko izborno zakonodavstvo, kakvo je danas, ne obezbjeđuje svim svojim državljanima izborno pravo:
"Pravno posmatrano, stvar je jasna. Ustavna povelja predviđa takvu odredbu i sada ako je to pravo izgubljeno u Srbiji, odnosno u Crnoj Gori za državljane Srbije koji su rezidenti Crne Gore, onda je logično da oni to svoje pravo negdje moraju da ostvare, a logično je, takođe, da ga ostvare u onoj državi članici čiji su državljani."
U slučaju da odluka Suda državne zajednice bude donijeta u korist očuvanja Zajednice, postaviće se pitanje mehanizma sprovođenja te odluke, smatra Šoć:
"Pod pretpostavkom da oni zauzmu ovo pravno stanovište, onda se postavlja pitanje koji su to mehanizmi koji će obezbijediti, odnosno primorati državu članicu da to ispoštuje i da promijeni svoje zakonodavstvo. Ja mislim da, na žalost, ne postoje takvi efektivni mehanizmi i jednostavno će to sada biti stvar političke volje države članice da li će to da ispoštuje."
Ocjenjući da se radi o legitimnoj inicijativi sudija Suda Državne zajednice, Blagota Mitrić kaže da je teško procijeniti koliko može trajati razmatranje i odlučivanje o zahtjevu Pokreta za očuvanje Državne zajednice. Prema profesoru Mitriću, dužina rasprave zavisi, prije svega, od složenosti predmeta i podsjeća da proces oko stare devizne štednje traje od osnivanja Suda:
"Sud kad primi takve podneske, on razmatra takozvana prethodna pitanja, onda se određuje sudija izvjestilac na predmetu njegov saradnik, piše se referat i predlaže sudu odgovarajuće rješenje. Sud zakazuje sjednicu na kojoj se razmatra referat, ako je potrebno zakazuje se javna rasprava na koju se poziva predlagač, podnosilac podneska, zatim, onaj ko je donio taj propis, donosilac akta, eventualno neki stručnjaci, eksperti iz te oblasti i nakon javne rasprave sud ponovo zakazuje sjednicu na osnovu koje donose odluku, na osnovu referata, na osnovu javne rasprave i na osnovu te sjednice na kojoj se konačno razmatra taj akt i donosi odluku."
Neželeći da komentariše i procjenjuje kakva će eventualno biti odluka Suda Državne zajednice, profesor Mitrić navodi bitnu činjenicu koja se odnosi na izborno pravo u državama članicama:
"Jedna notorna činjenica da ustavno zakonodavstvo i po Ustavnoj povelji spada u isključivu nadležnost država članica. Taj fakat je vrlo bitan u čitavnoj toj proceduri".
